Odgovor na informacije iz Rezolucije Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2022.

Odgovor, koji objavljujemo povodom predstavljanja Godišnjeg izvješća ESB‑a za 2023. u Europskom parlamentu, sadržava odgovore na pitanja i zahtjeve Europskog parlamenta iz njegove Rezolucije o Godišnjem izvješću ESB‑a za prethodnu godinu.^[1] Odgovor je strukturiran po temama. Njime nastojimo bolje objasniti politike ESB‑a i potaknuti dijalog s Europskim parlamentom i javnošću o važnim pitanjima koja su istaknuli zastupnici u Europskom parlamentu.^[2] ESB objavljuje takve odgovore od 2016. u skladu s prijedlogom Europskog parlamenta.

1. Monetarna politika i gospodarska kretanja

U vezi s pozivom ESB‑u da poduzme sve mjere potrebne za smanjenje stope inflacije u skladu sa svojim mandatom, ESB se odlučno zalaže za skori povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 %. ESB je u tu svrhu poduzeo nekoliko koraka. U prvom redu povećao je ključne kamatne stope za čak 450 baznih bodova u razdoblju od srpnja 2022. do rujna 2023. Monetarnu politiku počeo je normalizirati već prije toga, u prosincu 2021., najavom postupnog prekida određenih kupnji vrijednosnih papira. Informacije prikupljene u prvoj polovici 2022., koje su bile povezane s iznimno visokim stupnjem neizvjesnosti, postupno su potvrdile da će inflacija vjerojatno ostati pretjerano visoka dulje nego što se isprva predviđalo. ESB je otad povećavao ključne kamatne stope brže i više nego ikad prije. U svakom slučaju, raniji početak ciklusa povećavanja kamatnih stopa vjerojatno bi imao tek ograničen učinak na inflaciju u kratkoročnom razdoblju i u dužim razdobljima. Gospodarski i financijski uvjeti razlikuju se među gospodarskim područjima. Stoga je potreban oprez kada je riječ o usporedbama s odgovorom monetarne politike u drugim jurisdikcijama, posebno Sjedinjenim Američkim Državama. Budućim će se odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno, pri čemu će se i dalje primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. ESB svojom monetarnom politikom, odnosno stabiliziranjem inflacije na srednjoročnom cilju od 2 %, pridonosi održivom gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta. Nadalje, monetarna politika usmjerena na stabilnost cijena pridonosi i ograničenju nejednakosti koju visoka inflacija potiče. Općenito gledajući, inflacija u većoj mjeri pogađa kućanstva s nižim dohotkom jer ona troše veći dio dohotka i imaju slabije financijske zaštitne slojeve.

U vezi sa zabrinutošću zbog drugog kruga učinaka, odvajanja inflacijskih očekivanja od uporišta te moguće spirale rasta plaća i cijena, novi podatci navode na zaključak da se rizik ostvarenja takvih učinaka smanjio te je i dalje ograničen. Novi podatci upućuju na kontinuiranu dezinflaciju i početak umjerenije dinamike rasta plaća. Pregovaranje o plaćama radi naknade za inflaciju upućuje na određene učinke u drugom krugu, ali to nije dovelo do nastanka samoodržive spirale. Naravno, taj se rizik povećava ovisno o veličini i trajanju odstupanja inflacije od ciljne razine od 2 %. No inflacija se znatno smanjila i predviđa se da će sredinom 2025. biti na ciljnoj razini, djelomično zbog snažnih mjera monetarne politike ESB‑a. U ocjeni stajališta svoje monetarne politike ESB nastavlja pratiti prijenos inflacije na sve važne realne i nominalne varijable radi skorog povratka inflacije na srednjoročni cilj od 2 %. Dugoročna inflacijska očekivanja profesionalnih prognostičara i mjerila zasnovana na tržišnim pokazateljima i dalje su usidrena na razinama oko inflacijskog cilja od 2 % a očekivanja potrošača blago su povišena. ESB nastavlja pomno pratiti ta kretanja.

U vezi s pozivom ESB‑u da pruži više informacija o praćenju i određivanju neutralne kamatne stope, riječ je nemjerljivoj stopi i njezinu procjenu otežava niz činitelja povezanih s mjerenjem i specifikacijom modela. Neutralna kamatna stopa definirana je kao kamatna stopa koja nije ni ekspanzivna ni restriktivna. Stručnjaci ESB‑a nizom postupaka procjenjuju razinu i kretanja neutralne stope. Čini se da su ciklička mjerila neutralne stope u europodručju porasla od pandemije bolesti COVID‑19. Međutim, strukturni pokretači gospodarstva (rast produktivnosti, demografski činitelji i nesklonost riziku) nisu se mijenjali, pa se procjene zasnovane na dugoročnim gospodarskim trendovima koje se sporo mijenjaju vjerojatno nisu znatno povećale. Početkom ove godine stručnjaci ESB‑a objavili su više informacija o uporabi i ograničenjima neutralne kamatne stope.^[3] Valja napomenuti da središnje banke procjenjuju, ne određuju, neutralne kamatne stope.

U vezi sa značenjem „srednjoročnosti” kada je riječ o inflacijskom cilju i s razmatranjem kvalitativnijeg pristupa stabilnosti cijena, precizna brojčana ex ante definicija „srednjoročnosti” ne postoji a precizan brojčani cilj ukupne inflacije važan je za usidrenje inflacijskih očekivanja. To je objašnjeno, među ostalim, u prošlogodišnjem odgovoru ESB‑a.^[4] Srednjoročna orijentacija omogućuje neizbježna kratkoročna odstupanja inflacije od ciljne razine od 2 %. Njome se uzimaju u obzir i zaostajanja i varijabilnost u transmisiji monetarne politike na gospodarstvo i inflaciju. Duljina srednjoročnog razdoblja mijenja se ovisno o okolnostima, primjerice podrijetlu, veličini i dugotrajnosti odstupanja inflacije od ciljne razine. U vezi s definicijom inflacijskog cilja, zaključak preispitivanja strategije monetarne politike u 2021. jest da se stabilnost cijena najbolje održava simetričnim ciljanjem inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju.^[5] Kvantitativnim inflacijskim ciljem stvara se jasno uporište za inflacijska očekivanja, što je ključno za održavanje stabilnosti cijena. Zapravo, inflacijska očekivanja ostala su većinom usidrena na razini od oko 2 % unatoč nedavnom razdoblju vrlo visokih stopa inflacije. Iz toga je vidljivo da je ESB‑ov cilj jasan i vjerodostojan.

U vezi s pozivom ESB‑u da temeljito preispita i poboljša modele koje primjenjuje u oblikovanju monetarne politike, važno je istaknuti da ESB stalno preispituje i posuvremenjuje svoje modele.^[6] ESB se u projekcijama služi širokom lepezom modela. U tim se modelima rabe informacije iz empirijskih uzoraka uočenih u podatcima, dopunjene stručnom prosudbom i analizama rizika. Taj se pristup u ESB‑u primjenjuje 25 godina. Pokazao se pouzdanim načinom spajanja komplementarnih alternativnih alata koji se mogu fleksibilno prilagoditi kako bi se obuhvatili nepredviđeni događaji i novi izazovi. Na primjer, poslije globalne financijske krize ESB‑ovi alati mogli su se jednostavno proširiti kako bi obuhvatili nestandardne mjere monetarne politike. ESB je također prilagodio svoje modele te ih stalno poboljšava kako bi u većoj mjeri uključio rizike povezane s klimatskim promjenama. To mu omogućuje da procijeni, na primjer, učinke akutnih promjena temperatura ili srednjoročne učinke oporezivanja ugljika. Osim toga, modeli su pravodobno izmijenjeni odnosno prošireni kako bi se ispitali izvanredni događaji i kretanja u razdoblju od 2020. Riječ je, među ostalim, o epidemiološkim činiteljima tijekom pandemije te dezagregaciji energetskog sektora i proizvodnih struktura nakon izbijanja rata Rusije protiv Ukrajine. Povijesno gledano, u posljednjih nekoliko godina zabilježeni su šokovi kakvih dosad nije bilo, zbog čega su prognostičari u različitim organizacijama neizbježno više griješili u predviđanjima.^[7] ESB će znatnije mijenjati svoje modele postane li jasno da su ti šokovi iz temelja promijenili strukturu gospodarstva. U međuvremenu je primjena niza modela i dalje najpouzdaniji pristup u neizvjesnim okolnostima.

U vezi s pozivom ESB‑u da analizira inflacijske determinante ponude i potražnje, ESB već provodi sveobuhvatnu analizu.^[8] Studije upućuju na zaključak da su nedavni snažni porast inflacije na početku uglavnom prouzročili činitelji na strani ponude, u prvom redu kretanja na tržištima energenata. No pridonijela su mu i kretanja cijena sirovina te učinci uskih grla u globalnim opskrbnim lancima i manjka radne snage povezanog s pandemijom. Međutim, s vremenom su oslabjeli šokovi na strani ponude i povećala se relativna važnost činitelja na strani potražnje. To se posebno odnosi na uslužni sektor, u kojem je potisnuta potražnja dovela do snažnog povećanja cijena nakon ukidanja ograničenja povezanih s pandemijom (npr. u segmentima rekreacije i putovanja).

2. Financijska stabilnost

U vezi s pozivom ESB‑u da prati stanje u pogledu neprihodonosnih kredita, praćenje kvalitete imovine banaka sastavni je element ESB‑ovih redovitih procjena financijske stabilnosti. Financijska stabilnost preduvjet je stabilnosti cijena. Nekvalitetna imovina može smanjiti sposobnost banaka u financijskom posredovanju i ugroziti financijsku stabilnost. ESB svoje ocjene financijske stabilnosti iznosi u polugodišnjem Pregledu financijske stabilnosti, u kojem se analiziraju kretanja kvalitete imovine. U izdanju iz studenog 2023. zaključuje se da su veći troškovi otplate duga sve veći problem za zadužena poduzeća, kućanstva i države, iako puni učinak pooštrenih financijskih uvjeta tek slijedi.^[9] Napominje se da su se udjeli neprihodonosnih kredita u bankama smanjivali tijekom nekoliko godina nakon uspostave jedinstvenog nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) te da su se u prvoj polovici 2023. ustalili na razinama blizu višegodišnjih najnižih razina, uz prve naznake porasta gubitaka u nekim kreditnim portfeljima.^[10] Stručnjaci ESB‑a i dalje analiziraju kretanja u politikama i daju savjete o politikama za rješavanje problema neprihodonosnih kredita s makrobonitetnog stajališta. Time se dopunjuju aktivnosti SSM‑a, koje se provode s makrobonitetnog stajališta.

3. Pitanja povezana s klimatskim promjenama u monetarnoj politici

U vezi s procjenom učinaka klimatskih promjena na sposobnost ESB‑a da održi stabilnost cijena, ESB nastavlja uključivati pitanja povezana s klimatskim promjenama u makroekonomske projekcije stručnjaka i proširivati svoje pouzdane makroekonomske modele kako bi se uzele u obzir politike ublažavanja klimatskih promjena. Taj pristup pomaže ESB‑u u procjeni različitih rizika. ESB, s jedne strane, razmatra fizičke rizike klimatskih promjena i smanjenja ekosustava. S druge strane, analizira tranzicijske rizike koji proizlaze iz prelaska na ugljično neutralno gospodarstvo ili regulatornih promjena kojima se ograničava iskorištavanje prirodnih resursa. Kada je riječ o fizičkim rizicima, ESB i dalje procjenjuje utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na inflaciju.^[11] Primjenjuje inovativne tehnike modeliranja kako bi istražio način uključivanja tih učinaka u makroekonomske projekcije. Osim toga, prilagođava strukturne modele i alate za vremenske serije kako bi procijenio posljedice akutnih i složenih fizičkih klimatskih promjena na inflaciju i realno gospodarstvo. One se procjenjuju na agregatnoj i na sektorskoj razini. Kada je riječ o tranzicijskim rizicima, ESB nastoji imati najsuvremenije modele kojima se analiziraju makroekonomski učinci politika tranzicije povezanih s klimatskim promjenama. Na primjer, takvim bi se modelima mogao mjeriti učinak zelenih diskrecijskih fiskalnih politika na rast i inflaciju u kratkoročnom razdoblju te učinak politika EU‑a u srednjoročnom razdoblju.^[12] Takve analize ESB‑u olakšavaju uključivanje utjecaja politika ublažavanja klimatskih promjena u makroekonomske i fiskalne projekcije stručnjaka te u makroekonomske modele. Novim planom za klimu i prirodu za 2024. i 2025. predviđaju se ESB‑ove aktivnosti istraživanja drugih načina na koje rizici povezani s prirodom utječu na naše gospodarstvo i financijski sustav.^[13] To će dodatno pridonijeti boljem razumijevanju mogućih posljedica klimatskih promjena i degradacije prirode na stabilnost cijena.

Kada je riječ o pozivu ESB‑u da se, poštujući načelo tržišne neutralnosti, pozabavi nefunkcioniranjem tržišta, ESB će i dalje postupati u skladu s načelom „otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući pritom prednost učinkovitoj raspodjeli resursa” iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Tržišna neutralnost operativni je instrument, a ne pravni zahtjev. Ona može pridonijeti usklađenosti ESB‑ovih intervencija na tržištu s načelom otvorenog tržišnoga gospodarstva. No ESB može opravdano odstupiti od tržišne neutralnosti kako bi postupao u skladu sa svojim ciljevima i odgovarajućim načelima iz Ugovora. Na primjer, u skladu s klimatskim hodogramom ESB‑a iz 2021.,^[14] Upravno vijeće odlučilo je od 1. listopada 2022. reinvestiranjem dospjelih iznosa prilagoditi držanja korporativnih obveznica u korist klimatski uspješnijih izdavatelja. To je bilo potrebno kako bi se riješio problem nerazmjernog ugljičnog intenziteta (engl. carbon bias) portfelja korporativnih obveznica i posljedične akumulacije klimatskih rizika u bilanci Eurosustava. Osim toga, ESB je na taj način uzeo u obzir svoj sekundarni cilj. Dosadašnji rezultati obećavaju. Ponderirani prosječni ugljični intenzitet tokova kupnje korporativnih obveznica ESB‑a smanjio se za više od 65 % u prvoj godini nakon uvođenja prilagođenog reinvestiranja, tj. od listopada 2022. do listopada 2023. ESB očekuje da će se dekarbonizacija njegovih portfelja korporativnog sektora nastaviti i tijekom 2024. u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma.

U vezi s ciljanim operacijama dugoročnijeg zelenog refinanciranja ili sličnim instrumentima: Upravno vijeće će, u okviru svojih ovlasti, redovito preispitivati svoje instrumente u odnosu na sekundarni mandat, ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena. ESB je u preispitivanju svoje strategije 2021. razmotrio operacije refinanciranja koje bi imale zeleni cilj. Takvim bi se operacijama, na primjer povoljnijim kamatnim stopama, banke poticale da povećaju zeleno kreditiranje. Međutim, preispitivanjem su utvrđeni znatni problemi koji i dalje postoje. Oni se odnose na obuhvat i kvalitetu podataka, definicije odgovarajućih zelenih kriterija te postupke i sposobnost provjere. Nedavno preispitivanje drugih mjera u sklopu plana za klimu i prirodu dovelo je do veće prilagodbe kupnji korporativnih vrijednosnih papira u korist klimatski uspješnijih izdavatelja. Nadalje, zaključeno je da su korektivni faktori koji se primjenjuju na kolateral dovoljna zaštita od financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama.^[15] ESB i dalje radi na provedbi mjere kojom se ograničava udio imovine koju izdaju subjekti s velikim ugljičnim otiskom i koja može biti založena kao kolateral kada se banke zadužuju kod Eurosustava. Nadalje, ESB će, u okviru svojih ovlasti, istražiti razloge za daljnju integraciju pitanja povezanih s klimatskim promjenama u instrumente i portfelje monetarne politike. To je opredjeljenje vidljivo i u nedavno dogovorenim izmjenama našeg operativnog okvira za provedbu monetarne politike.^[16]

U vezi s pozivom ESB‑u da nastavi s radom na testiranju otpornosti na stres za klimatski rizik, ESB će i dalje biti aktivan na tom području. ESB je dodatno produbio svoje znanje o primjeni analize scenarija u procjeni financijskih rizika koji proizlaze iz klimatskih promjena. Među ostalim, predsjedao je područjem rada za oblikovanje i analizu scenarija u sklopu Mreže za ozelenjivanje financijskog sustava (engl. Network for Greening the Financial System, NGFS).^[17] Testiranjem otpornosti na stres za klimatski rizik koje provodi ESB procjenjuje se otpornost na tranzicijske i fizičke rizike. Ta se testiranja otpornosti na stres provode za nefinancijska društva i banke europodručja te za bilancu samog Eurosustava. Temelje se na spoju projekcija iz Šireg postupka makroekonomskih projekcija (engl. Broad Macroeconomic Projection Exercise, BMPE) i scenarija koje je razvio NGFS te se u njima primjenjuje niz pretpostavki o budućim klimatskim politikama. Iz rezultata ESB‑ova drugog testiranja otpornosti cijeloga gospodarstva na stres za klimatski rizik u kojem je primijenjen pristup „odozgo prema dolje” vidi se da bi brzo i odlučno djelovanje znatno pogodovalo gospodarstvu i financijskom sustavu europodručja. Na taj bi se način ostalo na najboljem putu za postizanje klimatske neutralnosti, čime bi se dugoročno ograničio fizički učinak klimatskih promjena, ali i ograničio financijski rizik.^[18] U tom bi scenariju rizik za financijsku stabilnost bio ograničen, pod uvjetom da poduzeća i kućanstva mogu uredno financirati svoja zelena ulaganja. Osim toga, ESB zajedno s europskim nadzornim tijelima i Europskim odborom za sistemske rizike sudjeluje u testiranju otpornosti na stres za klimatski rizik za potrebe paketa Spremni za 55 % (engl. Fit‑for‑55). Cilj je procijeniti otpornost financijskog sektora u odnosu na taj paket. Taj bi jednokratni postupak trebao biti dovršen do prvog tromjesečja 2025. Usmjeren je na financijski sustav EU‑a u cjelini i procjenjuje njegovu otpornost na temelju osnovnog scenarija i dvaju nepovoljnih scenarija koji završavaju 2030.

U vezi s pozivom ESB‑u da riješi bilo kakve sumnje na ideološku pristranost unutar ESB‑a, posebno kada je riječ o politikama povezanima s klimatskim promjenama, ESB cijeni raznolikost mišljenja, svoje aktivnosti provodi na osnovi podataka te će i dalje djelovati u skladu s ovlastima koje su mu povjerene Ugovorima. Raznolikost i uključenost u samim su temeljima radne kulture ESB‑a. ESB predano potiče uključivo radno okružje u kojem nema nikakva oblika diskriminacije. Ta je vizija opisana u međuinstitucijskoj povelji o raznolikosti i uključenosti.^[19] U povelji se ističe ESB‑ovo opredjeljenje za promicanje radnog okružja zasnovanog na poštovanju i dostojanstvu te činjenica da raznoliko i uključivo radno okružje pridonosi uspješnosti i otpornosti organizacija. U aktivnostima na području monetarne politike ESB se vodi primarnim ciljem održavanja stabilnosti cijena. Kako bi ostvario taj cilj, mora uzeti u obzir rizike povezane s klimom i prirodom u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za održavanje stabilnosti cijena i provedbu monetarne politike. Osim toga, u skladu sa svojim sekundarnim ciljem i ne dovodeći u pitanje svoj primarni cilj, ESB je dužan podupirati opće ekonomske politike u EU‑u kako bi pridonio ostvarivanju ciljeva EU‑a. ESB je predan davanju takvog doprinosa u okviru svojih ovlasti i u skladu s pravom EU‑a. Institucije nadležne za utvrđivanje tih općih politika naglasile su da je rješavanje problema klimatskih promjena prioritet i u ekonomskim politikama EU‑a.

4. Digitalni euro

U vezi s izjavom da digitalni euro ne smije zamijeniti gotovinu i da se, kada je riječ o digitalnom euru, mora poštovati privatnost građana i poduzeća te da se njime ne smije ugroziti financijska stabilnost, ESB ponavlja da će i dalje pružati gotov novac te da će digitalni euro biti oblikovan tako da se omogući visok stupanj privatnosti te zaštiti transmisija monetarne politike i financijska stabilnost. ESB pozdravlja zakonodavne prijedloge Europske komisije u sklopu paketa o jedinstvenoj valuti. Njihovo donošenje značilo bi da je, u sve digitalnijem svijetu, i nadalje raspoloživa mogućnost plaćanja javnim novcem, i to i u obliku gotovine i u obliku digitalnog eura.^[20] Digitalni euro bio bi dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Rabio bi se usporedno s gotovinom kako bi se odgovorilo na sve veću sklonost potrošača brzim i sigurnim digitalnim plaćanjima.^[21] Bio bi elektronički oblik gotovine, pa bi se njime zadržala obilježja gotovine u digitalnom dobu. Bio bi oblikovan tako da se njime omogući viši stupanj privatnosti u odnosu na druge metode digitalnog plaćanja, pri čemu bi se na više načina zaštitile transmisija monetarne politike i financijska stabilnost.^[22] Na primjer, držanja u digitalnim eurima ne bi se remunerirala i bio bi ograničen iznos digitalnih eura koji pojedine osobe mogu držati. ESB će surađivati s bankama i drugim sudionicima na tržištu kako bi utvrdio analitičku metodologiju za određivanje ograničenja držanja.

U vezi s napomenom da uvođenje digitalnog eura ovisi o odluci Europskog parlamenta i Vijeća kao suzakonodavaca, ESB iznova potvrđuje da će se moguća odluka Upravnog vijeća o izdavanju digitalnog eura donijeti tek nakon donošenja odgovarajućeg zakonodavnog akta. Široka politička potpora digitalnom euru bit će ključna kada Eurosustav bude odlučivao o izdavanju digitalnog eura. ESB se zalaže za nastavak bliske suradnje s europskim institucijama i tijelima u projektu digitalnog eura. Prilike za suradnju uključit će redovito javno pojavljivanje predstavnika ESB‑a na sastancima Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON), čak i nakon zaključenja zakonodavnih rasprava. Štoviše, u prijedlogu Europske komisije o digitalnom euru utvrđuje se obveza ESB‑a da redovito izvješćuje o razvoju digitalnog eura. Nadalje, ESB je spreman pružiti tehničke informacije kako bi podupro zakonodavni rad i pridonio pravodobnom donošenju uredbe.

5. Kriptoimovina i kibernetička sigurnost

Kada je riječ o riziku od kibernetičkih napada, ESB ističe da i dalje vrlo budno pazi na mogućnost napada te pomno prati moguće prijetnje i prema potrebi prilagođava svoje zaštitne mjere, u bliskoj suradnji s institucijama ESSB‑a i SSM‑a te s drugim institucijama, tijelima i agencijama EU‑a. U vezi s uslugama sustava TARGET^[23], koje omogućuju nesmetan tok gotovine, vrijednosnih papira i kolaterala u cijeloj Europi, nacionalne središnje banke koje pružaju te usluge kontinuirano paze na svoju sigurnost i otpornost. Pomno prate sve prijetnje koje se pojavljuju i poduzimaju daljnje aktivnosti. Uspostavljene su snažne mjere za postizanje kibernetičke sigurnosti, koje se redovito preispituju. Kad god je potrebno, donose se dodatne mjere kako bi se sustavi zaštitili na odgovarajući način. U skladu sa strategijom kibernetičke otpornosti Eurosustava za infrastrukture financijskih tržišta, ESB je zajedno s nacionalnim središnjim bankama europodručja pokrenuo više inicijativa kojima se želi povećati kibernetička otpornost subjekata, pri čemu središnje banke djeluju ili kao nadzornik ili kao katalizator. Na primjer, ESB je koordinirao i primijenio okvir TIBER‑EU^[24], koji omogućuje napredno, temeljito testiranje u kontroliranim uvjetima. Osim toga, subjekte koje nadzire procjenjivao je u odnosu na skup zahtjeva kako bi oni kontinuirano poboljšavali svoju kibernetičku otpornost. Radi poticanja javno‑privatnih inicijativa povezanih sa strateškim kibernetičkim temama, ESB je predsjedao Europskim odborom za kibernetičku otpornost, forumom za rasprave između paneuropskih infrastruktura financijskog tržišta, njihovih pružatelja ključnih usluga i tijela javne vlasti. Odbor je pokrenuo inicijativu za razmjenu informacija i podataka o kibernetičkoj sigurnosti radi razmjene informacija i najboljih praksi. ESB je sudjelovao i u raspravama s drugim tvorcima politika na razini EU‑a i na međunarodnoj razini.

Kada je riječ o praćenju razvoja novih vrsta digitalne imovine kao što je kriptoimovina te povezanih rizika glede kibernetičke sigurnosti, pranja novca, poreznih prijevara, financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti povezanih s anonimnošću uporabe kriptoimovine, ESB i dalje pomno prati kretanja u ekosustavu kriptoimovine i procjenjuje povezane rizike. ESB i dalje otvoreno upozorava na rizike povezane s kriptoimovinom a njegovi stručnjaci pridonose tehničkim raspravama o politikama koje se odnose na način praćenja tih rizika.^[25] Osim toga, pridonosi praćenju i analizi rizika povezanih s kriptoimovinom na razini EU‑a i međunarodnoj razini.^[26] U sklopu svoje nadzorne funkcije nadgleda i prati platne sheme i rješenja te redovito prati važne aktivnosti na području kriptoimovine. Tim su praćenjem obuhvaćeni digitalni tokeni za plaćanje koji su dosegnuli određenu razinu važnosti za europodručje. Također pomaže europskim nadzornim tijelima u osmišljavanju regulatornih tehničkih standarda za operacionalizaciju novih prilagođenih pravila za tržišta kriptoimovine na osnovi predložene Uredbe o tržištima kriptoimovine. ESB je pomno pratio dovršenje novog okvira EU‑a za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Sa zanimanjem iščekuje uspostavu bliske suradnje s novim tijelom za sprječavanje pranja novca u Frankfurtu. Nastavio je i pomno pratiti rasprave o regulaciji virtualne imovine koje se vode u sklopu Stručne skupine za financijsko djelovanje. Naposljetku, sudjeluje u različitim međunarodnim tijelima za utvrđivanje standarda. Tako i dalje pridonosi razvoju međunarodnih standarda za smanjivanje rizika povezanih s kriptoimovinom i njihovim pružateljima usluga, uključujući rizike koji proizlaze iz njihovih veza s financijskim sektorom.

6. Odgovornost, transparentnost i ostali aspekti

U vezi s naglaskom koji se u Rezoluciji stavlja na očuvanje odgovornosti i transparentnosti ESB‑a prema Europskom parlamentu, ESB daje veliku važnost svojem odnosu s Europskim parlamentom koji se zasniva na odgovornosti te namjerava i dalje objavljivati pisane odgovore na informacije iz rezolucija o godišnjim izvješćima ESB‑a. Odgovorni odnos prema Europskom parlamentu razvijao se s vremenom kao odgovor na zahtjeve za većom odgovornošću i transparentnošću. ESB predano radi na kontinuiranom poboljšavanju okvira odgovornosti i transparentnosti kako bi i dalje bili učinkoviti i primjereni. Kao dokaz konstruktivnog odnosa između dviju institucija ESB i Europski parlament potpisali su 2023. razmjenu pisama u kojima je utvrđena struktura njihove interakcije na području središnjeg bankarstva.^[27] U skladu s tim ESB namjerava i dalje podrobno odgovarati na Rezoluciju Europskog parlamenta o godišnjem izvješću ESB‑a za prethodnu godinu. Odgovor ESB‑a objavljuje se na mrežnim stranicama ESB‑a zajedno s godišnjim izvješćem ESB‑a. Time se potvrđuju ESB‑ovi napori kada je riječ o odgovornosti i transparentnosti. Općenito govoreći, ESB ne cijeni samo kontrolu koju provodi Europski parlament, nego i spoznaje stečene u interakciji s Europskim parlamentom. Osim toga, ESB pozdravlja prilike za učinkovitije objašnjavanje svojih politika izabranim zastupnicima i građanima. I dalje će odgovarati na zahtjeve Europskog parlamenta povezane s kontrolom i nastojat će poboljšati interakciju sa zastupnicima u Europskom parlamentu u skladu s odredbama primarnog prava EU‑a.

Kada je riječ o zahtjevu ESB-u da u svojem godišnjem izvješću posveti poglavlje objašnjavanju načina na koji je interpretirao svoj sekundarni cilj i djelovao u vezi s njim, ESB napominje da u Godišnjem izvješću za 2023. postoji poseban okvir u kojem se objašnjava kako se sekundarni cilj uzima u obzir u provedbi ESB‑ovih aktivnosti povezanih s monetarnom politikom i izvješćivanjem. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, Upravno vijeće u svojim odlukama o monetarnoj politici vodi računa o pitanjima koja se odnose na sekundarni cilj. Sekundarni cilj izričito je priznat u strategiji monetarne politike ESB‑a. To je spomenuto i u odgovoru na Rezoluciju Europskog parlamenta o godišnjem izvješću ESB‑a za 2021. U slučaju da su dvije konfiguracije skupa instrumenata jednako povoljne za stabilnost cijena i ne dovode je u pitanje, Upravno vijeće u prilagodbi svojih instrumenata monetarne politike odabire konfiguraciju koja najbolje podržava opće ekonomske politike Europske unije povezane s rastom, zapošljavanjem i društvenom uključenošću te koja, radi pridonošenja širim ciljevima Europske unije, štiti financijsku stabilnost i pridonosi ublažavanju učinka klimatskih promjena. U okviru iz Godišnjeg izvješća za 2023. podrobnije se opisuje kako ESB obavještava javnost o svojim aktivnostima povezanima sa sekundarnim ciljem. O toj se temi govori na ESB‑ovim konferencijama za novinare te u prikazima sastanaka o monetarnoj politici i drugim publikacijama. Naposljetku, u okviru se objašnjava gdje se u Godišnjem izvješću mogu pronaći informacije o odlukama o monetarnoj politici i analize na temelju kojih se te odluke donose, a koje su važne za sekundarni cilj.

U vezi s pozivom ESB‑u da u budućim postupcima imenovanja, posebno u vezi s SSM‑om, u većoj mjeri uzme u obzir i poštuje ovlasti Europskog parlamenta, ESB iznova potvrđuje da daje veliku važnost stajalištima Europskog parlamenta i potpuno poštuje njegovu ulogu u postupku imenovanja. Postupak odabira predsjednika Nadzornog odbora ESB‑a bio je strog i transparentan, uz potpuno poštovanje svih odgovarajućih odredbi. U skladu s tim, ESB je predložio konačnu kandidatkinju a Europski parlament odlučio ju je odobriti. Taj je postupak propisan Uredbom o SSM‑u^[28], Međuinstitucionalnim sporazumom Europskog parlamenta i Europske središnje banke o praktičnim modalitetima provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća dodijeljenih ESB‑u u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma^[29] i Memorandumom o razumijevanju između Vijeća Europske unije i ESB‑a o suradnji na postupcima u vezi s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom^[30].

U vezi s pozivom ESB‑u da dodatno poboljša svoju komunikaciju o ciljevima politike središnje banke i odgovorima na krizu, ESB kontinuirano uvodi inovacije i prilagođava komunikaciju promjenama na području medija i komunikacija kako bi učinkovito prenosio poruke. Posebno u ovo vrijeme, kada su Europljani zabrinuti zbog povećanja cijena, ESB se trudi povezati s publikom i izvan stručnih krugova. U želji da iznova naglasi svoj temeljni cilj, ponovno smanjenje inflacije, komunicira s javnošću uporabom različitih novih formata. Novi podatci, na primjer iz ESB‑ove ankete o očekivanjima potrošača, potvrđuju da su televizija, radio i drugi mediji od općeg interesa i dalje važni kanali kojima se to može postići.^[31] Predstavnici ESB‑a stoga kontinuirano ulažu napore kako bi bili prisutni u tim medijima i drugdje. Na primjer, u novom formatu ESB i vi objašnjavaju se politika ESB‑a, način na koji je ESB odgovorio na nedavni znatni porast inflacije i razlozi na kojima se temelje njegove odluke. Važno nam je doprijeti do šire javnosti te povećati znanje i razumijevanje građana kada je riječ o politikama i ciljevima ESB‑a. Osobito u kriznim vremenima rad s javnošću i dalje je ključan element povećanja učinkovitosti monetarne politike i jačanja povjerenja u središnju banku.

U vezi s prijedlogom ESB‑u da osnuje interni ured za evaluaciju za ex post procjenu svojih političkih odluka, ESB ističe da se zalaže za najviše standarde oblikovanja politika i provodi opsežne procjene svojih analiza i odluka. ESB kontinuirano provodi ciljana preispitivanja svojih politika. Na primjer, Upravno vijeće dovršilo je 13. ožujka 2024. preispitivanje operativnog okvira za usmjeravanje kratkoročnih kamatnih stopa.^[32] Nadalje, ESB je u 2003. te ponovno u razdoblju od 2020. do 2021. proveo preispitivanje strategije monetarne politike. U procjeni uspješnosti strategije monetarne politike ta su preispitivanja obuhvatila širok presjek organizacije. Osim toga, u 2020. i 2021. u preispitivanje je bila uključena i javnost. Kao što je najavljeno u 2021., ESB u budućnosti namjerava redovito preispitivati svoju strategiju monetarne politike. Sljedeća procjena očekuje se u 2025. ESB podliježe i raznovrsnim vanjskim, ad hoc i sustavnim ex post procjenama članova akademske zajednice, nevladinih organizacija i drugih subjekata. Stoga se o oblikovanju i vođenju monetarne politike neprestano raspravlja. Ocjenjuju se u znanstvenim radovima, uključujući one koji se sastavljaju uoči redovitih monetarnih dijaloga na sastancima Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku. O njima se raspravlja i na konferencijama koje organiziraju i ESB i vanjske strane. ESB će i dalje razmatrati pitanje kako poboljšati ex post evaluaciju svojih politika. Cilj mu je da one budu u skladu s najboljom praksom u zajednici središnjih banaka.

U vezi s pozivom ESB‑u da se pozabavi pitanjem jačanja međunarodne uloge eura u cilju povećanja njegove privlačnosti kao rezervne valute, ESB iznova potvrđuje da međunarodnu ulogu eura prije svega podupire dublje povezana, potpunija ekonomska i monetarna unija, uključujući unaprjeđenje unije tržišta kapitala i dovršetak bankovne unije, zajedno s provedbom zdravih ekonomskih i fiskalnih politika u europodručju. ESB naglašava potrebu za daljnjim aktivnostima s ciljem dovršetka ekonomske i monetarne unije i podržava politike koje tomu pridonose. Za daljnje unaprjeđenje europske ekonomske i financijske integracije odgovorni su zakonodavci. Ono će biti ključno za povećanje otpornosti međunarodne uloge eura u potencijalno rascjepkanijem globalnom gospodarstvu. Snažni ekonomski fundamenti, uključujući održive razine duga, važne su determinante međunarodnih valuta. Globalna privlačnost valute uvelike ovisi o njezinoj predvidljivosti i stabilnosti. Istodobno je za međunarodni status valute važna i inflacija. ESB je i dalje predan održavanju stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju. Nastavit će pratiti međunarodnu ulogu eura i objavljivati svoju analizu u povezanim izvješćima.^[33]

7. Institucionalna pitanja ESB-a

Kada je riječ o pozivu ESB‑u da nastavi raditi na jačanju rodno ravnopravnih mogućnosti za sve u svojoj organizaciji, ESB naglašava svoju opredijeljenost za poboljšanje i održavanje veće rodne ravnoteže u cijeloj banci, pri čemu daje važnost svim oblicima raznolikosti i uključenosti. ESB je posljednjih godina i dalje strateški usmjeren na rodnu raznolikost te je donio posebnu rodnu strategiju za razdoblje od 2020. do 2026. s rodnim ciljevima do 2026.^[34] Krajem prosinca 2023. sastav ESB‑ove radne snage prema rodu i dalje je bio relativno uravnotežen, s 46 % zaposlenica i 54 % zaposlenika. Udio žena u višem rukovodstvu dosegnuo je 39 % a općenito na rukovodećim položajima 33 %. To je posebno važno za stvaranje uzora i mentorstvo. I dalje postoji neravnoteža na razini stručnjaka i voditelja timova: žene zauzimaju samo 43 % položaja stručnjaka i 36 % položaja voditelja timova. Na razini analitičara udio žena i dalje raste i iznosio je 56 %. Na taj način dodatno se povećala skupina talentiranih žena koje ispunjavaju uvjete za napredovanje. Proveden je niz mjera kako bi se stvorile jednake mogućnosti za sve rodove i mnoge druge dimenzije ljudskog identiteta. Te mjere obuhvaćaju opise radnih mjesta u kojima se vodi računa o uključivosti, raznolikost u povjerenstvima za odabir kandidata, ciljano privlačenje talentiranih osoba iz nedovoljno zastupljenih skupina na specijaliziranim sajmovima karijera,^[35] posebnu stipendiju za žene i program za promicanje ženskog vodstva. Osim toga, ESB nudi programe mentorstva s mogućnošću stavljanja naglaska na određene dimenzije raznolikosti, fleksibilne radne uvjete, pristupačnost i mogućnost prilagodbe kolegama s različitim sposobnostima. Radi daljnjeg razvoja i provedbe tih mjera, ESB i njegov odjel za ljudske potencijale surađuju s ambasadorima raznolikosti iz različitih poslovnih područja te s mrežom raznolikosti koju vode zaposlenici. ESB će i dalje provoditi svoju strategiju rodne raznolikosti te davati važnost svim aspektima raznolikosti i uključenosti. Time želi omogućiti svim kolegama da ostvare svoj puni radni potencijal.

Grafikon 1.

Naši zaposlenici i pripravnici po rodu

(postotci radne snage po platnom razredu)

U vezi s pozivom na redovito preispitivanje etičkog okvira, ESB potvrđuje da to i čini. Podsjeća da se, nakon nadogradnje etičkih smjernica za Eurosustav i SSM^[36], trenutačno preispituje etički okvir za zaposlenike ESB‑a. Cilj je uskladiti pravila ESB‑a za zaposlenike s najnovijim standardima ponašanja i integriteta iz navedenih smjernica. Nakon dovršetka preispitivanja etičkog okvira za svoje zaposlenike ESB će obavijestiti Europski parlament o njegovim rezultatima. ESB napominje da se od 1. siječnja 2023. na visoke dužnosnike ESB‑a primjenjuju stroža pravila u vezi s privatnim financijskim transakcijama,^[37] kojima su prethodna pravila znatno poboljšana jer su uvedene dodatne zaštitne mjere i redovito praćenje usklađenosti. Zahvaljujući tome ESB je i dalje među vodećim institucijama u Europi i svijetu kada je riječ o primjerenom ponašanju i integritetu.

U vezi s pozivom ESB‑u da uskladi svoj interni okvir za zviždače s Direktivom EU‑a o zviždačima, ESB napominje da je Direktiva upućena državama članicama EU‑a i da bi se trebala primjenjivati kada dužnosnici i ostali službenici EU‑a prijavljuju povrede do kojih je došlo u radnom okružju izvan njihova radnog odnosa s institucijama, tijelima, uredima ili agencijama EU‑a.^[38] Bez obzira na to, kao što je već rečeno^[39], ESB‑ov okvir^[40] potpuno je usklađen s načelima Direktive. Sadržava alat koji je jednostavan za uporabu i omogućuje anonimne prijave povreda te pouzdana pravila za zaštitu zviždača od osvete. Tijekom 2023., treće pune godine rada tog alata, više od polovice prijava povreda u ESB‑u zaprimljeno je u tom alatu i većina prijava bila je anonimna.