Ukratko o protekloj godini

Gospodarstvo europodručja u 2020. pogodio je izniman, težak šok prouzročen pandemijom bolesti COVID‑19. Zbog mjera zatvaranja i povećane nesklonosti riziku gospodarska aktivnost znatno se smanjila u prvoj polovini godine. Snažan, usklađen odgovor monetarne i fiskalne politike te pozitivne novosti o cjepivima pridonijeli su stabiliziranju aktivnosti u drugoj polovini godine. Općenito gledajući, BDP europodručja smanjio se za 6,6 % u 2020. Godišnja ukupna inflacija smanjila se s 1,2 % u 2019. na 0,3 %. Smanjenje je u velikoj mjeri posljedica pada cijena energije, premda su na njega utjecali i čimbenici povezani s pandemijom. Primjerice, sektori najjače pogođeni krizom, kao što su prijevozni sektor i hotelijerstvo, pridonijeli su padu inflacije u drugoj polovini godine.

Kako bi neutralizirao negativan učinak pandemije na gospodarstvo europodručja, ESB je znatno ublažio stajalište monetarne politike poduzimanjem sveobuhvatnog skupa mjera koje su prilagođavane tijekom godine. Među tim mjerama bili su uvođenje novoga, privremenoga hitnog programa kupnje zbog pandemije, popuštanje kriterija povezanih s prihvatljivošću imovine i kolateralom te ponuda novih operacija dugoročnijeg refinanciranja. Odgovor monetarne politike bio je ključan za stabiliziranje tržišta i pridonio je umanjenju ozbiljnih rizika za transmisiju monetarne politike, za izglede za gospodarstvo europodručja i, naposljetku, za ESB‑ov cilj stabilnosti cijena, koji su proizišli iz pandemije. Osim toga, makrobonitetne politike bile su usmjerene na održavanje toka kredita prema gospodarstvu, a nadzor banaka ESB‑a donio je mikrobonitetne mjere za ublažavanje učinka krize i promicanje otpornosti europskoga bankarskog sektora.

Upravno vijeće u siječnju je počelo preispitivati strategiju monetarne politike ESB‑a kako bi ona i nadalje bila primjerena svrsi. Preispitivanjem se nastoje temeljito analizirati posljedice velikih promjena koje su se dogodile od prošlog preispitivanja u 2003. Među njima su postojano smanjivanje inflacije, ravnotežne kamatne stope te učinci globalizacije, digitalizacije i klimatskih promjena. Razmotrit će se i pitanje treba li ESB i na koji način prilagoditi svoju strategiju monetarne politike kao odgovor na te promjene. Dovršetak preispitivanja očekuje se u drugoj polovini 2021.

ESB istražuje sve moguće načine da u okviru svojih ovlasti pridonese ograničenju potencijalno znatnih gospodarskih i društvenih posljedica klimatskih promjena. To uključuje pomnu analizu svih odgovarajućih područja politike, održivo i odgovorno ulaganje portfelja mirovinskog fonda i portfelja vlastitih sredstava ESB‑a i brigu o ugljičnom otisku ESB‑a. ESB je nedavno osnovao centar za klimatske promjene radi oblikovanja i usmjeravanja klimatskog plana.

Eurosustav je razvio sveobuhvatnu strategiju za plaćanja malih vrijednosti kako bi iskoristio inovacijski potencijal digitalizacije. Njezino je težište na omogućavanju trenutačnih plaćanja, razvoju paneuropskog rješenja za plaćanja i istraživanju mogućnosti uvođenja digitalnog eura. Javno savjetovanje o digitalnom euru pokrenuto je u listopadu 2020. kako bi se održalo povjerenje građana u vezi s novim oblicima novca i plaćanja koje bi Eurosustav mogao ponuditi.

ESB je u 2020. unaprijedio komunikaciju i rad s javnošću kako bi odgovorio na izazove proizišle iz pandemije te bolje razumio razloge za zabrinutost i potrebe europskih građana kada je riječ o gospodarstvu. Počeo je objavljivati i blog ESB‑a. U 2020. na blogu je bilo 19 objava, od kojih su mnoge govorile o ESB‑ovu odgovoru na krizu. Prvi događaj „ESB vas sluša” održan je u listopadu 2020. Na portalu „ESB vas sluša” primljeno je gotovo 4000 komentara o strategiji monetarne politike.

Godina 2020. bila je puna intenzivnih i žurnih aktivnosti koje smo provodili u bliskoj suradnji s europskim institucijama, ali i s drugim središnjim bankama diljem svijeta, kako bismo se suprotstavili silnom egzogenom šoku koji je pogodio globalno gospodarstvo. ESB je dao svoj doprinos.

Frankfurt na Majni, travanj 2021.

Christine Lagarde

predsjednica

Godina u brojkama

1. Gospodarstvo je bilo pogođeno iznimnim i ozbiljnim pandemijskim šokom

Globalno gospodarstvo u 2020. doživjelo je duboku recesiju u okružju nezapamćenih izazova. Međutim, šok prouzročen koronavirusom po svojoj je naravi više egzogen od činitelja koji su uzrokovali prethodne krize u 2008. i od 2011. do 2012. Dok su u prethodnim kriznim epizodama u središtu pozornosti bili specifični problemi u financijskom sektoru, glavni uzrok recesije u 2020. bio je izvan gospodarstva. Širenje bolesti COVID‑19 imalo je vrlo snažan utjecaj na gospodarsku aktivnost, najprije u Kini, a kasnije na globalnoj razini. Međunarodna trgovina naglo se smanjila, funkcioniranje globalnih lanaca vrijednosti bilo je ozbiljno narušeno, a neizvjesnost na globalnim financijskim tržištima snažno je porasla.

Gospodarstvo europodručja također je bilo pod snažnim nepovoljnim utjecajem pandemije. Taj utjecaj vidljiv je, primjerice, u potrošnji, koja se naglo smanjila u prvoj polovini godine kao posljedica dalekosežnih mjera zatvaranja i povećane nesklonosti riziku. Aktivnost, posebice u sektoru usluga, također je znatno oslabjela zbog nedostatka potražnje i ograničenja aktivnosti. Zbog toga se realni BDP smanjivao iznimno brzim tempom u drugom tromjesečju. Istodobno su nositelji monetarnih i fiskalnih politika djelovali brzo i odlučno kako bi riješili problem urušavanja potražnje i visokih razina neizvjesnosti, među ostalim, osiguravajući povoljne i stabilne uvjete financiranja i kontinuirani pristup likvidnosti. Od početka krize uzrokovane koronavirusom očekivanja glede dubine i trajanja recesije bila su pod velikim utjecajem izgleda za pronalaženje medicinskih rješenja, posebice cjepiva. Uz snažne i koordinirane mjere politike, pozitivne vijesti u kasnu jesen u vezi s napretkom u razvoju cjepiva dovele su do postupne obnove povjerenja. Kretanja rasta ostala su kolebljiva u drugoj polovini godine kada je došlo do novog vala širenja zaraze, a očekivanja glede rasta učvrstila su se i stabilizirala. I kretanja cijena bila su pod snažnim utjecajem pandemije. Zbog posustale potražnje, nižih cijena nafte i oslabljene aktivnosti inflacija mjerena HIPC‑om smanjivala se tijekom godine i bila je na negativnoj razini od kolovoza nadalje. Ostali činitelji, kao što je privremeno smanjenje njemačke stope PDV‑a u drugoj polovini godine, također su doveli do smanjenja inflacije. Istodobno su se izgledi za povećanje inflacije zasnivali na očekivanjima glede solidnog oporavka u 2021. i ukidanja privremenih činitelja, kao što je smanjenje njemačke stope PDV‑a. Odlučnim mjerama politike očuvani su pogodni uvjeti kreditiranja i financiranja te je uvelike poništen utjecaj pooštravanja kreditnih standarda banaka koje je bilo posljedica pogoršanja u okružju rizika. Iako je zbog poremećaja na tržištu nastalih zbog pandemijskog šoka došlo do snažnog pooštravanja financijskih uvjeta u ožujku, brzo djelovanje politike pridonijelo je ukupnom smanjenju prinosa na državne obveznice europodručja u 2020. i postupnom oporavku cijena vlasničkih vrijednosnih papira u europodručju u drugoj polovini godine u odnosu na najniže razine tijekom pandemije. Razdoblje velike neizvjesnosti dovelo je i do ubrzavanja rasta novčane mase i kredita, što je odražavalo snažnu sklonost poduzeća i kućanstava prema likvidnosti i njezino povećanje.

1.1. Pandemija je uzrokovala snažan gospodarski pad

Razvoj pandemije bolesti COVID‑19 zajedno s pratećim mjerama za sprječavanje širenja virusa i potporom politike za ublažavanje gospodarskog učinka pandemije bili su glavne odrednice trenda rasta na globalnoj razini. Globalno gospodarstvo bilo je pogođeno jakim vanjskim šokom, a sve su države odgovorile snažnom potporom politike za ublažavanje gospodarskog učinka pandemije. Nakon što je palo na najnižu razinu u drugom tromjesečju 2020. zbog mjera za sprječavanje širenja virusa, globalno gospodarstvo počelo se oporavljati u trećem tromjesečju, kada je došlo do ublažavanja pandemije i mjera za njezino suzbijanje i kada su se pojavile vijesti o učinkovitim cjepivima. Međutim, drugi val pandemije i ponovno uvođenje strogih mjera za sprječavanje širenja zaraze u nekim razvijenim gospodarstvima znatno su usporili rast u posljednjem tromjesečju godine (vidi Grafikon 1.). U svim velikim zemljama s tržištima u nastajanju tromjesečni rast bio je negativan u prvoj polovini 2020., ali se snažno oporavio u drugom polugodištu.

Nagli pad globalnoga gospodarstva uglavnom je bio potaknut znatnim smanjenjem proizvodnje sektora usluga, koji je bio pod snažnim utjecajem mjera za suzbijanje pandemije, i padom trgovine i ulaganja. Rast proizvodnje u sektoru prerađivačke industrije oporavio se brže od rasta proizvodnje sektora usluga, potpomognut državnim planovima poticaja, povećanom potražnjom za elektronikom, računalima i medicinskim proizvodima te bržim ukidanjem mjera za suzbijanje pandemije u odnosu na sektor usluga, u kojemu je važnija osobna prisutnost.

Poremećaji i neizvjesnosti povezani s bolešću COVID‑19 snažno su porasli i zadržali se na povišenoj razini, što je oslabilo globalno gospodarstvo. Pandemija je poremetila i međunarodnu trgovinu i globalne opskrbne lance. Ti su se poremećaji umjereno ublažili u drugoj polovini 2020. jer su mjere za sprječavanje širenja virusa samo djelomično ukinute. Unatoč prvoj fazi sporazuma između SAD‑a i Kine, trgovinske napetosti između dviju zemalja ostale su povišene, što je vidljivo iz niza različitih pokazatelja. U uvjetima povišenih trgovinskih napetosti, udar pandemije na potražnju i prethodno uvedene carine doveli su do snažnog pada trgovine, a povećana neizvjesnost i pogoršano ekonomsko raspoloženje usporavali su ulaganja (vidi Grafikon 2.).

Globalna inflacija smanjila se u 2020., odražavajući slabu globalnu potražnju povezanu s pandemijom (vidi Grafikon 3.) i nagli pad cijena mnogih sirovina. Na području OECD‑a godišnja ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena smanjila se s oko 2 % u drugoj polovini 2019. na 1,2 % u prosincu 2020. zbog pada cijena energije i usporene inflacije cijena prehrambenih proizvoda. Temeljna inflacija (bez energije i prehrambenih proizvoda) smanjila se manje od ukupne inflacije, na oko 1,6 % na kraju 2020.

Cijene nafte naglo su se smanjile u prvoj polovini godine nakon snažnog pada globalne potražnje, posebice jer su ograničenja glede putovanja i rada od kuće dovela do smanjene potrošnje nafte. Cijena međunarodne referentne sirove nafte tipa Brent snažno je fluktuirala između 20 USD (najniža razina u dva desetljeća) i 70 USD po barelu u 2020. Cijena američke referentne nafte tipa West Texas Intermediate u travnju je nakratko pala ispod nule.

Nominalni efektivni tečaj eura ojačao je za oko 7 % tijekom 2020. Bilateralni tečaj eura bio je pod utjecajem jačanja eura uglavnom u odnosu na američki dolar. Tečaj eura u odnosu na funtu sterlinga porastao je, uz znatna kolebanja tijekom cijele 2020., ponajprije zbog promjenjivih očekivanja u vezi s Brexitom.

U kontekstu pozitivnih kretanja glede cjepiva protiv bolesti COVID‑19 krajem 2020., izgledi za globalni rast uključivali su snažan oporavak u 2021. Ovi izgledi bili su ipak vrlo neizvjesni, a, uzevši sve u obzir, rizici za globalnu aktivnost bili su negativni jer su porast broja novozaraženih i daljnje mjere za sprječavanje širenja zaraze u velikim gospodarstvima utjecali na dinamiku oporavka.^[1]

1.2. Kretanja gospodarstva europodručja bila su u skladu s kretanjima globalnoga gospodarstva^[2]

Nakon umjerene gospodarske aktivnosti u 2019., rast realnog BDP‑a u europodručju smanjio se za 6,6 % u 2020. (vidi Grafikon 4.). Dramatičan pad gospodarske aktivnosti i njezina neujednačenost tijekom 2020. bili su posljedice učinka pandemijskog šoka prouzročenog koronavirusom i povezanih mjera zatvaranja provedenih kako bi se spriječilo širenje virusa. Prvi val pandemije pogodio je države europodručja uglavnom u razdoblju od ožujka do travnja dosad nezabilježenom brzinom i intenzitetom, a u većini je država bio praćen strogim mjerama za sprječavanje širenja zaraze na razini cijeloga gospodarstva. Kao rezultat tih mjera, gospodarska aktivnost europodručja smanjila se kumulativno za 15,3 % u prvoj polovini 2020. Obuzdavanje pandemije i ukidanje mjera za sprječavanje širenja zaraze, koje je u većini zemalja počelo u svibnju 2020., dovelo je do snažnog oporavka aktivnosti u trećem tromjesečju. Međutim, do jeseni se gospodarska aktivnost opet počela usporavati, a ponovno povećavanje broja zaraza dovelo je do sljedećega kruga mjera zatvaranja u posljednjem tromjesečju godine, koje su ipak bile bolje ciljane od onih na snazi tijekom prvog vala. Iako je pandemija prije svega bila zajednički šok koji je pogodio sva gospodarstva, njezin gospodarski učinak bio je donekle različit u državama europodručja, uglavnom zbog različitih izloženosti prema sektorima koji su bili najviše pogođeni mjerama za ograničavanje fizičkih kontakata i zbog razlika u intenzitetu same zdravstvene krize te u opsegu i prirodi provedenih poticajnih mjera. Do kraja 2020. gospodarska aktivnost europodručja smanjila se za 4,9 % u odnosu na razdoblje prije pandemije, uz znatne različitosti među zemljama, pri čemu je [Španjolska] bila za 9,1 % ispod svoje razine prije pandemije, dok je Nizozemska bila za 3,0 % ispod svoje razine prije pandemije.

U usporedbi s nedavnim dugotrajnim recesijskim epizodama, kao što je globalna financijska kriza iz 2008. i 2009. ili kriza državnog duga u europodručju od 2011. do 2012., recesija koja prati pandemiju bila je izraženija u ranim fazama. Istodobno su se snažne naznake i očekivanja glede oporavka pojavili znatno ranije nego u drugim krizama. To je uglavnom odražavalo egzogenu narav šoka prouzročenog koronavirusom, ulogu pravodobnih i odlučnih mjera monetarne i fiskalne politike i napredak u razvoju cjepiva, kao i znatno ograničenije povratne sprege s financijskim sektorom u usporedbi s prethodnim kriznim epizodama, čemu su pripomogle i ciljane mjere središnje banke.

Privatna potrošnja u europodručju smanjila se za 8,0 % u 2020., a posebno je snažno pala u prvoj polovini godine, uglavnom zbog mjera zatvaranja. S obzirom na to da su gubitci realnoga raspoloživog dohotka nastali zbog mjera zatvaranja bili ublaženi znatnim državnim kompenzacijama, pad potrošnje također se ogledao u naglom povećavanju stope štednje. Kako su mjere zatvaranja znatno ublažene u trećem tromjesečju 2020., privatna se potrošnja snažno oporavila, što je, međutim, prekinuto u posljednjem tromjesečju tijekom drugog vala pandemije. Krajem 2020. privatna potrošnja i nadalje je bila ispod razine prije pandemije u okružju udara na tržišta rada i visoke razine neizvjesnosti.

Poslovna ulaganja također su jako pala u prvoj polovini 2020. Zbog uvođenja mjera zatvaranja i posljedičnoga snažnog pada prihoda, poduzeća su odgađala odluke o ulaganjima. Osim toga, smanjena globalna i domaća potražnja nastavila je negativno utjecati na ulaganja. U drugoj polovini godine izgledi za poslovna ulaganja bili su obilježeni dodatnom povećanom neizvjesnošću u drugom valu pandemije i očekivanjima glede dugotrajnih umjerenih kretanja s obzirom na oslabljeno vanjsko okružje, umjereniju finalnu potražnju i uočeno pogoršanje bilanca poduzeća.

Neto doprinos vanjskog sektora proizvodnji europodručja bio je negativan i u 2020. Mjere zatvaranja u Kini uvedene radi suzbijanja bolesti COVID‑19 smanjile su trgovinu europodručja na početku godine, a mjere za sprječavanje širenja virusa u Europi dovele su do pada uvoza i izvoza u drugom tromjesečju, pri čemu je izvoz bio najteže pogođen privremenim zatvaranjem poslovnih aktivnosti. Tijekom ljetnih mjeseci ublažavanje ograničenja otvorilo je put za oporavak trgovinskih tokova, a poboljšanja su zaostajala u najpogođenijim sektorima putovanja, turizma i ugostiteljstva. Novi val pandemije usporio je oporavak trgovine u europodručju, koji nije bio potpun na kraju godine.

Utjecaj bolesti COVID‑19 na rast proizvodnje također je bio neujednačen među sektorima, pri čemu je sektor usluga najviše pridonio padu realne bruto dodane vrijednosti, što odražava njegovu posebnu izloženost mjerama ograničavanja fizičkih kontakata kao i sektorski sastav gospodarstva europodručja (vidi Grafikon 5.).

Tržišta rada europodručja oslabjela su, iako su politike vlada pomogle ublažiti učinak na nezaposlenost

Iako je rast zaposlenosti također bio pod znatnim utjecajem pandemije, politike tržišta rada bile su presudne za rezultate tržišta rada europodručja u 2020. (vidi Grafikon 6.). U usporedbi s velikim i brzim smanjenjem gospodarske aktivnosti od oko 15 % u prvoj polovini 2020., smanjenje zaposlenosti bilo je manje, iako i nadalje znatno. Ukupna zaposlenost smanjila se za oko 5 milijuna u istom razdoblju i tako se vratila na razine prije 2018. Mjere potpore vlada u svim državama europodručja pridonijele su ograničavanju otpuštanja iz radnog odnosa (vidi Okvir 1. za raspravu o programima za očuvanje radnih mjesta). U usporedbi s prethodnim gospodarskim i financijskim krizama, vlade država europodručja povećale su broj radnika obuhvaćenih programima za očuvanje radnih mjesta, što je uvelike ograničilo otpuštanja radnika, čime su pripomogle očuvanju poslovnoga i specifičnoga ljudskoga kapitala. Unatoč tome, stopa participacije radne snage znatno se smanjila tijekom krize uzrokovane pandemijom, a oko 3 milijuna osoba napustilo je radnu snagu u prvom polugodištu 2020. Kontinuirana prilagodba na tržištu rada različito utječe na radnike zbog važnosti sadašnje krize za sektor usluga i za poduzeća na koja najviše utječu mjere ograničavanja fizičkih kontakata i ograničenja mobilnosti. Posebice, radna snaga smanjila se za gotovo 7 % kod osoba s niskom razinom vještina i 5,4 % kod osoba sa srednjom razinom vještina, ali je kod osoba s visokom razinom vještina zapravo porasla za 3,3 %.

Zaposlenost se smanjila za 1,9 % u 2020., a stopa nezaposlenosti porasla je na 8,4 %. Porast stope nezaposlenosti bio je manji nego u prethodnim recesijama, primjerice u 2008. i 2009. te 2011. i 2012., zahvaljujući i pravodobnom i opsežnom odgovoru vlada država europodručja. Istodobno je rast proizvodnosti rada po satu iznosio prosječno 1 % u 2020., a ublažen je znatnim smanjenjem radnih sati zbog primjene programa za očuvanje radnih mjesta.

1.3. Odgovor fiskalne politike na krizu

Javne financije u 2020. bile su duboko obilježene pandemijom bolesti COVID‑19, koja je državama donijela nezapamćene izazove, ali je ujedno potaknula snažan odgovor politike. Fiskalna pozicija bila je znatno pogođena s obiju strana državnih proračuna, povećavanjem rashoda potrebnih za rješavanje krize i nižim fiskalnim prihodima koji su odražavali snažnu recesiju i mjere rashoda usmjerene na poduzeća i kućanstva. Stoga se udio proračunskog manjka opće države u europodručju povećao s 0,6 % BDP‑a u 2019. na 8,0 % BDP‑a u 2020. prema makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2020. (vidi Grafikon 7.). Odražavajući snažnu gospodarsku potporu država, fiskalna politika^[6] promijenila se od blago ekspanzivne u 2019. u vrlo akomodativnu, u iznosu od 4,8 % BDP‑a u 2020., premda treba spomenuti da su se veličina fiskalnog odgovora, a time i fiskalna politika, znatno razlikovali među zemljama. Međutim, brzina i opseg potpore koju pružaju vlade država europodručja općenito su pokazali njihovu povećanu sposobnost reagiranja i usklađenog djelovanja u kriznim vremenima. Potonje je potpomognuto aktivacijom opće klauzule o odstupanju predviđene u Paktu o stabilnosti i rastu.

Prema procjenama Europske komisije^[7] fiskalne mjere poduzete kao odgovor na pandemiju iznosile su 4,2 % BDP‑a u 2020. za europodručje u cjelini. Najveći dio te dodatne potrošnje bio je povezan s izravnim državnim troškovima rješavanja krize javnog zdravstva ili mjerama potpore usmjerenima na kućanstva i poduzeća (vidi Grafikon 8.). Glavni cilj tih mjera potpore bio je očuvanje zaposlenosti i proizvodnih kapaciteta kako bi gospodarstvo bilo u dobrom položaju za brz oporavak nakon smirivanja pandemije. U skladu s tim ciljem glavnina potpora danih kućanstvima bila je u obliku programa skraćenoga radnog vremena ili privremene nezaposlenosti kako bi se izbjegla masovna nezaposlenost, a samo je manji dio bio u obliku izravnih fiskalnih transfera kućanstvima.^[8] Na kraju prvog vala pandemije uvedene su određene ograničenije mjere s ciljem podupiranja gospodarskog oporavka, poput smanjenja neizravnih poreza ili povećanja javnih investicijskih projekata. Međutim, s obzirom na to da pandemija nije bila ni blizu završetka u 2020. jer je došlo do izbijanja drugog vala u jesen, vjerojatnije je da će te mjere imati istaknutu ulogu u budućnosti.

Osim fiskalne potpore za svoja gospodarstva, države europodručja osigurale su znatan iznos za jamstva za kredite kako bi poduprle likvidnosnu poziciju poduzeća, posebice malih i srednjih poduzeća, koja često nemaju jednostavan pristup vanjskom financiranju. Takva likvidnosna potpora bila je posebno istaknuta u kombinaciji politika u ranoj fazi krize prije uvođenja drugih programa potpore. Ta jamstva dosegnula su ukupno oko 17 % BDP‑a za europodručje u cjelini.^[9] Jamstva za kredite potencijalne su obveze država, pa će iznos jamstava pozvanih na naplatu stoga činiti dodatnu javnu potrošnju. Osim toga, mnoge su države odobravale i porezne odgode i davale kredite i injekcije kapitala poduzećima. Takve injekcije gotovine i druge likvidnosne potpore općenito nisu obuhvaćene proračunskim saldom, ali se djelomično odražavaju na državni dug.

Kriza je dovela i do znatnog povećanja razina državnog duga u cijelom europodručju. To je bilo vidljivo u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2020., koje su pokazale da je prema procjenama omjer ukupnog duga i BDP‑a porastao na 98,4 % BDP‑a u 2020., što je povećanje od 14,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. Države su osim toga preuzele velike potencijalne obveze u obliku jamstava za kredite. Iako će trebati vremena da se razine duga znatno smanje, nema naznaka da bi održivost javnog duga u europodručju bila dovedena u pitanje. Ta se procjena zasniva na poboljšanim očekivanjima za oporavak u 2021., posebice nakon pozitivnih kretanja glede nekoliko cjepiva protiv bolesti COVID‑19, ali, što je također važno, i na financijskim uvjetima koji bi trebali ostati pogodni u doglednoj budućnosti. Osim toga, koordiniranim fiskalnim mjerama koje se poduzimaju na razini EU‑a trebao bi se osigurati stabilizirajući učinak (noviji primjer vidi u Okviru 4.). I nadalje je važno da se države članice vrate na dobre fiskalne pozicije nakon što se gospodarska aktivnost oporavi.

1.4. Inflacija se znatno smanjila zbog pada cijena nafte i smanjenja gospodarske aktivnosti^[10]

Prosječna ukupna stopa inflacije u europodručju bila je 0,3 % u 2020., što je smanjenje u odnosu na 1,2 % u 2019. Promatrano po komponentama harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC), taj je pad uglavnom odražavao manje doprinose inflacije cijena energije, a u drugoj polovini godine također i inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda (vidi Grafikon 9.). Glede činitelja koji su na to utjecali, dezinflacijski proces odvijao se u uvjetima oštrog smanjenja gospodarske aktivnosti, što je znatno oslabilo potražnju potrošača i stvorilo ozbiljne negativne rizike za gospodarske izglede. Dezinflacijski pritisci odražavali su i neke činitelje specifične za gospodarske implikacije pandemije bolesti COVID‑19 i odgovore na nju. Primjerice, dodatno smanjenje inflacije u drugoj polovini godine djelomično je posljedica pada cijena usluga povezanih s putovanjima (posebice prijevoza i hotela), koje su bile najjače pogođene krizom, i učinka privremenog smanjenja stope PDV‑a u Njemačkoj.

Kretanja inflacije cijena energije uvelike su pridonijela smanjenju prosječne ukupne inflacije u 2020. u odnosu na 2019., što je odraz pada cijena nafte na početku pandemije. S druge strane, doprinos ukupne inflacije cijena prehrambenih proizvoda ukupnoj inflaciji mjerenoj HIPC‑om blago se povećao na 0,4 postotna boda u 2020., na razinu nešto višu od one iz 2019., što uglavnom odražava činjenicu da se posebice inflacija cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda privremeno znatno povećala tijekom pandemije (uz vrhunac od 7,6 % u travnju 2020.).^[11]

Mjere temeljne inflacije smanjile su se tijekom 2020. Stopa inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda iznosila je prosječno 0,7 %, nakon 1,0 % u 2019., uz najnižu razinu zabilježenu u posljednja četiri mjeseca 2020. Slabija kretanja inflacije cijena industrijskih proizvoda bez energije i usluga pridonijela su prigušenoj inflaciji mjerenoj HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda. Inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije postala je negativna u kolovozu 2020. i pala na najnižu razinu u prosincu 2020., a inflacija cijena usluga dosegnula je dosad najnižu razinu od 0,4 % u listopadu 2020., premda se nakon toga blago povećala. Kretanja tih dviju komponenata bila su pod utjecajem zajedničkog skupa činitelja, no u donekle različitoj mjeri. Aprecijacija eura u drugoj polovini godine malo je više utjecala na inflaciju cijena industrijskih proizvoda bez energije nego na inflaciju cijena usluga. Isto vrijedi za promjene neizravnih poreza jer su neke komponente usluga, poput najamnina, izuzete od PDV‑a. Mjere zatvaranja i mjere za sprječavanje širenja zaraze u uvjetima pandemije imale su veći utjecaj na razinu inflacije cijena usluga, što je bilo posebno vidljivo u padu inflacije cijena za putovanja i stavke povezane sa slobodnim vremenom. Međutim, općenitije rečeno, inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije i inflacija cijena usluga ponajviše su bile pod utjecajem pada potražnje koji je izazvala pandemija zbog povećane neizvjesnosti i nesklonosti riziku, mjera za sprječavanje širenja zaraze te gubitka prihoda i radnih mjesta. To je znatno nadmašilo neke pritiske na povećanje cijena koji su nastali zbog poremećaja u ponudi u određenim sektorima. Nadalje, pandemija je otežala prikupljanje podataka o cijenama uključenima u HIPC. Kao rezultat toga, udio imputiranih cijena u HIPC‑u dosegnuo je najvišu razinu u travnju, a potom se smanjio, pa su imputirane cijene upotrijebljene za samo nekoliko stavki od srpnja do listopada. Udio imputiranih cijena ponovo je porastao u studenome i prosincu, ali je ostao ispod razine tijekom proljeća.^[12] Učinci potražnje i ponude vjerojatno su upućivali i na to da su udjeli pojedine robe i usluga u potrošnji bili različiti od onih na kojima se zasnivala izrada HIPC‑a u 2020.

Domaći troškovni pritisci mjereni porastom deflatora BDP‑a rasli su u 2020. po prosječnoj stopi višoj od prosjeka u 2019. (vidi Grafikon 10.). Nasuprot tome, godišnji rast naknade po zaposlenom brzo se smanjivao te je iznosio –0,6 % u 2020., što je znatno niže nego u 2019. Istodobno je još veće smanjenje rasta proizvodnosti upućivalo na znatno povećanje jediničnih troškova rada, što je pridonijelo zabilježenom rastu deflatora BDP‑a. Rast jediničnih troškova rada iznosio je 4,6 % u 2020., što je povećanje u odnosu na 1,9 % u 2019. Međutim, kretanja rasta jediničnih troškova rada, rasta proizvodnosti i rasta naknade po zaposlenom u 2020. bila su pod utjecajem široke primjene programa rada sa skraćenim radnim vremenom, što je, primjerice, dovelo do toga da je zaposlenost bila znatno otpornija od proizvodnje ili stvarno odrađenih sati. Postojali su i problemi povezani sa statističkim bilježenjem tih mjera, što je podrazumijevalo neobično velik doprinos subvencija kretanjima domaćih troškova i ometalo usporedivost novijih i prošlih kretanja.^[13] Primjerice, na strani rashoda takva statistička pitanja bila su vidljiva u naglom povećanju stope rasta deflatora državne potrošnje u drugom tromjesečju.

Dugoročnija inflacijska očekivanja iz ESB‑ove Ankete o prognozama stručnjaka (engl. Survey of Professional Forecasters, SPF) ostala su na povijesno niskim razinama u 2020. te su se kretala između 1,6 % i 1,7 %, nakon što su pala na te razine u prethodnoj godini. Inflacijska očekivanja za sljedećih pet godina iz SPF‑a iznosila su 1,7 % u četvrtom tromjesečju 2020., odnosno ostala su nepromijenjena od četvrtog tromjesečja 2019. Mjerila dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovana na tržišnim pokazateljima, posebice kamatna stopa petogodišnjih ugovora o razmjeni vezanih uz stopu inflacije, bila su zamjetljivo kolebljiva tijekom godine. Potonja stopa naglo se smanjila na početku pandemije i pala je na svoju najnižu zabilježenu razinu na kraju prvog tromjesečja 2020. (iznosila je 0,7 % na dan 23. ožujka), prije nego što se na kraju godine oporavila i stabilizirala na razinama blizu onih prije pandemije (1,3 % na dan 31. prosinca). S obzirom na to, tržišni pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja ostali su vrlo slabi.

1.5. Odlučnim mjerama politike očuvani su pogodni uvjeti kreditiranja i financiranja

Pandemija bolesti COVID‑19 dovela je do brzog pogoršanja globalnih i domaćih gospodarskih izgleda, uz naglo povećanje razlika prinosa na državne obveznice u okružju općenitog pooštravanja financijskih uvjeta. Radi sprječavanja učinka pandemijskog šoka na gospodarstvo i inflaciju i suočena s novim rizicima za financijsku stabilnost i neometano funkcioniranje transmisije monetarne politike, tijela nadležna za monetarnu i fiskalnu politiku reagirala su brzo i odlučno (vidi odjeljak 2.1.). Tako su djelotvorno spriječila pooštravanje financijskih uvjeta izazvano šokom i posebice pridonijela smanjenju dugoročnih nerizičnih stopa i smanjenju razlika prinosa na desetogodišnje državne obveznice država europodručja u odnosu na desetogodišnje prekonoćne kamatne ugovore o razmjeni s njihovih najviših razina tijekom pandemije. Zbog toga je prosječan prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP‑om pao za 50 baznih bodova između 1. siječnja i 31. prosinca 2020., kada je iznosio –0,23 % (vidi Grafikon 11.).

Nakon naglog pada sredinom ožujka cijene dionica postupno se, ali postojano oporavljaju zahvaljujući oporavku aktivnosti i snažnijim očekivanjima glede rasta, potpomognute monetarnim i fiskalnim politikama te ohrabrujućim vijestima o potencijalnim cjepivima, što je vjerojatno snizilo premiju za rizik vlasničkih vrijednosnih papira i podržalo tržišna očekivanja glede oporavka zarada. To se kretanje dosta razlikovalo od veće i posebice dugotrajnije korekcije na dioničkom tržištu do koje je došlo uoči financijske krize u 2008. i 2009. Istodobno su cijene vlasničkih vrijednosnih papira u europodručju zabilježile znatne razlike među sektorima u odnosu na svoje razine krajem 2019. Široki indeks cijena vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava europodručja bio je krajem godine neznatno iznad svoje razine na kraju 2019., a cijene vlasničkih vrijednosnih papira banaka europodručja znatnije su pale i bile niže za oko 24 % (vidi Grafikon 12.).

Tokovi vanjskog financiranja nefinancijskih društava povećali su se u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, ali su ostali ispod posljednjeg vrhunca zabilježenog u 2017. (vidi Grafikon 13.). Tijekom 2020. kamatne stope banaka na kredite ostale su uglavnom stabilne oko svojih dosad najnižih razina, što je u skladu s kretanjima tržišnih stopa. Istodobno su se mogli primijetiti snažan rast zaduživanja nefinancijskih društava kod banaka i njihovo izdavanje dužničkih vrijednosnih papira, što je odražavalo iznimno velike potrebe za likvidnošću s obzirom na znatan gospodarski pad i snažno smanjenje prodaje i novčanih tokova poduzeća. Neto izdavanje dionica koje kotiraju na burzi bilo je negativno, što se uglavnom može objasniti povlačenjem dionica s burze u drugom tromjesečju 2020. Nasuprot tome, neto izdavanje dionica koje ne kotiraju na burzi i ostalih vlasničkih vrijednosnih papira bilo je snažno, također uzimajući u obzir prilagodbu za učinak povlačenja dionica s burze, što je vjerojatno također odražavalo injekcije kapitala zbog gubitaka. Naposljetku, upotreba ostalih izvora financiranja, uključujući kredite između poduzeća i trgovinske kredite, bila je uglavnom stabilna.

Rast najširega monetarnog agregata snažno se povećao kao odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom (vidi Grafikon 14.), uglavnom potaknut rastom najužega monetarnog agregata M1. To ubrzanje odražavalo je povećanje zaštitnih slojeva likvidnosti poduzeća i kućanstava u uvjetima povećane neizvjesnosti, a kod kućanstava i određene prisilne uštede zbog smanjenih mogućnosti potrošnje. Stvaranje novca bilo je potaknuto povećanjem domaćih kredita i privatnom sektoru i državama, što je kod država uglavnom odražavalo kupnje vrijednosnih papira Eurosustava. Pravodobne i znatne mjere monetarnih, fiskalnih i nadzornih tijela osiguravale su povoljne uvjete za kreditiranje gospodarstva europodručja.

Iako su tijekom godine uvjeti kreditiranja banaka općenito bili pogodni, anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju pokazala je da su kreditni standardi banaka (tj. kriteriji odobravanja) za kredite poduzećima pooštreni u drugoj polovini 2020. To je uglavnom bilo posljedica povećane percepcije rizika banaka povezane s utjecajem pandemije na izglede za kreditnu sposobnost dužnika. Prema izvješćima banaka, kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira i hitnog programa kupnje zbog pandemije, kao i treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, posebice nakon prilagođavanja u ožujku i travnju, istodobno su pridonijele poboljšanju njihove likvidnosne pozicije i tržišnih uvjeta financiranja. Te su mjere, zajedno s mjerama koje su uvele države, kao što su jamstva za kredite i moratoriji, spriječile izrazitije pooštravanje kreditnih standarda.

2. Monetarna politika: očuvanje povoljnih uvjeta financiranja

ESB je tijekom 2020. u znatnoj mjeri ublažio monetarnu politiku kako bi se suzbio negativan učinak pandemije bolesti COVID‑19 na gospodarstvo europodručja. Sveobuhvatnim skupom mjera i njihovim naknadnim prilagođavanjem ublažena je prijetnja smanjene likvidnosti i kreditne krize očuvanjem uvjeta izdašne likvidnosti u bankovnom sustavu, zaštićen je priljev kredita u realno gospodarstvo i sačuvana je akomodativna monetarna politika uz sprječavanje procikličkog pooštravanja uvjeta financiranja. Odgovor monetarne politike u 2020. bio je ključan za stabiliziranje tržišta i pridonio je umanjenju ozbiljnih rizika koje je brzo širenje virusa stvorilo za transmisijski mehanizam monetarne politike, izglede za gospodarstvo europodručja i, naposljetku, cilj ESB‑a koji se odnosi na stabilnost cijena. Veličina bilance Eurosustava dosegnula je u 2020. dosad najveći iznos od 7 bil. EUR, što je za 2,3 bil. EUR više nego na kraju prethodne godine. Na kraju 2020. stavke povezane s monetarnom politikom na strani imovine iznosile su 79 % ukupne imovine u bilanci Eurosustava. ESB‑ov okvir upravljanja rizicima nastavio je smanjivati rizike povezane s velikom bilancom.

2.1. Odgovor monetarne politike ESB‑a na izvanrednu situaciju izazvanu pandemijom dao je ključnu potporu gospodarskom oporavku i inflacijskim izgledima^[14]

Početni odgovor ESB‑a na pandemiju bolesti COVID‑19

Podatci dostupni na početku godine upućivali su na postojan, ali umjeren rast gospodarstva europodručja. Iako je slabost međunarodne trgovine u okružju globalne neizvjesnosti i nadalje negativno utjecala na rast, povećanje zaposlenosti zajedno s rastom plaća, blago ekspanzivna fiskalna politika europodručja i postojan, iako malo sporiji, rast globalne aktivnosti podupirali su gospodarstvo europodručja. Inflacijska kretanja općenito su i nadalje bila prigušena, ali su se pojavile neke naznake umjerenog rasta temeljne inflacije u skladu s očekivanjima. Mjere monetarne politike provedene tijekom 2019. pridonijele su povoljnim uvjetima financiranja, što je podupiralo gospodarski rast u europodručju, povećanje domaćih cjenovnih pritisaka i konvergenciju inflacije prema srednjoročnom cilju Upravnog vijeća.

Na sastanku u siječnju 2020. Upravno vijeće odlučilo je pokrenuti preispitivanje strategije monetarne politike ESB‑a. Od posljednjeg preispitivanja strategije gospodarstva europodručja i svijeta prolazila su duboke strukturne promjene. Pad trenda rasta zbog usporavanja proizvodnosti i starenja stanovništva, kao i posljedice financijske krize doveli su do snižavanja kamatnih stopa, što je, s obzirom na nepovoljna ciklička kretanja, smanjilo prostor ESB‑a i ostalih središnjih banaka za ublažavanje monetarne politike konvencionalnim instrumentima. Osim toga, rješavanje problema niske inflacije razlikuje se od prethodnih izazova rješavanja problema visoke inflacije. Prijetnja ekološkoj održivosti, ubrzana digitalizacija, globalizacija i razvoj financijskih struktura dodatno su promijenili okružje u kojemu djeluje monetarna politika, uključujući dinamiku inflacije. S obzirom na te izazove, Upravno vijeće odlučilo je pokrenuti preispitivanje svoje strategije monetarne politike, uz potpuno poštovanje mandata ESB‑a glede stabilnosti cijena, kako je utvrđeno u Ugovoru (vidi Okvir 2.).

Oprezno optimistično raspoloženje na početku godine silovito je prekinuto krajem veljače izbijanjem i globalnim širenjem bolesti COVID‑19. Iako su opseg i trajanje korekcije naniže izgleda za rast bili neizvjesni, postajalo je sve jasnije da će pandemija imati snažan učinak na gospodarstvo europodručja. Premda se smatralo da bi poremećaji u globalnim opskrbnim lancima mogli vršiti određeni pritisak na povećanje inflacije u europodručju, ipak se očekivalo da će prevladati utjecaj slabije potražnje koja obuzdava inflaciju. Nadalje, naglo pogoršanje raspoloženja prema riziku dovelo je do ozbiljnog pooštravanja financijskih uvjeta i uvjeta financiranja banaka, što je, u kombinaciji s umjerenom aprecijacijom tečaja eura, moglo pojačati pritiske na smanjenje inflacije.

U tom je okružju Upravno vijeće na svojem sastanku o monetarnoj politici 12. ožujka 2020. odlučilo da je potreban sveobuhvatan paket mjera monetarne politike. Paket je, s jedne strane, bio usmjeren na ublažavanje prijetnje smanjene likvidnosti i kreditne krize uz očuvanje uvjeta izdašne likvidnosti u bankovnom sustavu i zaštitu priljeva kredita u realno gospodarstvo i, s druge strane, zaštitu akomodativne monetarne politike uz sprječavanje procikličkog pooštravanja uvjeta financiranja u gospodarstvu.

Preciznije rečeno, Upravno vijeće donijelo je odluku o dodatnim operacijama dugoročnijeg refinanciranja po kamatnoj stopi koja je jednaka onoj na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke. Također je odlučilo primjenjivati znatno povoljnije uvjete za sve operacije u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. Kamatna stopa na operacije TLTRO III smanjena je za 25 baznih bodova i mogla je biti čak 25 baznih bodova ispod prosječne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. za nepodmireni iznos svih operacija TLTRO III tijekom tog razdoblja. Osim toga, najveći dopušteni ukupni iznos koji su druge ugovorne strane mogle pozajmiti u sklopu operacija TLTRO III povećan je na 50 % stanja njihovih prihvatljivih kredita. U skladu s tim, dodatnim operacijama dugoročnijeg refinanciranja omogućilo bi se bankama da odmah iskoriste vrlo povoljne uvjete zaduživanja i osiguralo bi se djelotvorno premošćivanje do početka prilagođenih operacija TLTRO III, što je bilo usmjereno na održivije ublažavanje uvjeta financiranja za banke kako bi se poduprli kreditni tokovi pogođenim sektorima i izbjeglo smanjenje ponude kredita.

Upravno vijeće odlučilo je dodati privremeni iznos za dodatne neto kupnje vrijednosnih papira u iznosu od 120 mlrd. EUR za program kupnje vrijednosnih papira (APP) do kraja godine, osiguravajući snažan doprinos programa kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora. Ograničavanje dodatnog iznosa na tekuću kalendarsku godinu smatralo se primjerenim odgovorom na šok koji je ocijenjen kao privremen. U kombinaciji s postojećim APP‑om, ovaj privremeni iznos bio je usmjeren na podupiranje povoljnih uvjeta financiranja za realno gospodarstvo u razdobljima povećane neizvjesnosti.

U tjednu nakon sastanka Upravnog vijeća u ožujku 2020. stanje se znatno pogoršalo zbog brzog širenja bolesti COVID‑19, a gotovo sve države europodručja uvele su dalekosežne mjere za sprječavanje širenja zaraze. Na financijskim tržištima zabilježena je iznimna kolebljivost s naznakama ozbiljnih poremećaja zbog nelikvidnosti i zamrzavanja tržišta te sve veće fragmentacije. To je dovelo do snažnog pooštravanja uvjeta financiranja, što je moglo narušiti neometanu transmisiju monetarne politike ESB‑a u svim državama europodručja i ugroziti stabilnost cijena.

S obzirom na ovo brzo pogoršanje, Upravno vijeće odlučilo je 18. ožujka 2020. da je potreban daljnji snažan odgovor monetarne politike kako bi se tržišta stabilizirala i kako bi se spriječilo naglo pooštravanje financijskih uvjeta. Cilj ove mjere bilo je suzbijanje ozbiljnih rizika koje je pandemija činila za izglede za gospodarstvo europodručja, transmisijski mehanizam monetarne politike i, naposljetku, ESB‑ov cilj stabilnosti cijena. Upravno vijeće najavilo je sljedeće dodatne mjere.

Prvo, odlučilo je pokrenuti novi privremeni program kupnje vrijednosnih papira – hitni program kupnje zbog pandemije (PEPP). S ukupnim iznosom od 750 mlrd. EUR, PEPP bi uključivao sve kategorije vrijednosnih papira prihvatljive u sklopu APP‑a. Usto, Upravno vijeće proširilo je i raspon prihvatljivih vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća na nefinancijske komercijalne zapise, čime su utrživi dužnički instrumenti s početnim dospijećem do jedne godine postali prihvatljivi ako je njihovo preostalo dospijeće u trenutku kupnje bilo najmanje 28 dana. Proširenjem prihvatljivih vrijednosnih papira poduprla bi se dostupnost financiranja trgovačkih društava, čime bi se pružila ključna pomoć dijelu gospodarstva koji je bio teško pogođen učincima virusa. Za kupnje u sklopu PEPP‑a, Upravno vijeće također je odlučilo odobriti izuzeće od zahtjeva za prihvatljivost za dužničke vrijednosne papire koje je izdala Helenska Republika. Osim toga, Upravno vijeće donijelo je odluku da su vrijednosni papiri javnog sektora s preostalim dospijećem do jedne godine, ako je ono u trenutku kupnje bilo najmanje 70 dana, prihvatljivi za kupnje u sklopu PEPP‑a zbog svog privremenog karaktera.

PEPP je osmišljen tako da ispunjava dvostruku ulogu. Prvo, zajedno s drugim sastavnicama okvira monetarne politike, PEPP je bio usmjeren na osiguravanje monetarne akomodacije potrebne da bi se osiguralo da je srednjoročna stabilnost cijena zaštićena uz podupiranje gospodarskog oporavka od krize uzrokovane pandemijom. Drugo, kupnje u sklopu PEPP‑a provodile bi se fleksibilno, dopuštajući fluktuacije u raspodjeli tokova kupnje tijekom vremena, po kategorijama imovine i jurisdikcijama. Fleksibilnost ugrađena u oblikovanje programa osigurala je da PEPP može djelotvorno ispunjavati ulogu stabilizacije tržišta, posebice s obzirom na veliku neizvjesnost povezanu s učincima pandemije na različita tržišta imovine i države europodručja.

Osim toga, Upravno vijeće na istom je sastanku najavilo da će privremeno ublažiti standarde povezane s kolateralom prilagodbom glavnih parametara rizika u okviru kolaterala kako bi se osiguralo da druge ugovorne strane i nadalje mogu u potpunosti iskorištavati kreditne poslove Eurosustava. Preciznije rečeno, Upravno vijeće naknadno je usvojilo dva paketa privremenih mjera ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom. Prvim skupom mjera najavljenim 7. travnja 2020. nastojala se olakšati dostupnost prihvatljivoga kolaterala drugim ugovornim stranama Eurosustava kako bi mogle u potpunosti iskoristiti operacije pružanja likvidnosti, kao što su operacije TLTRO III. Upravno je vijeće 22. travnja 2020. odlučilo da bi utrživi vrijednosni papiri i njihovi izdavatelji, koji su ispunjavali minimalne zahtjeve kreditne kvalitete 7. travnja 2020., i nadalje bili prihvatljivi u slučaju smanjenja rejtinga sve dok su rejtinzi i nadalje iznad određene razine kreditne kvalitete i dok su i nadalje ispunjeni svi ostali zahtjevi za prihvatljivost. Cilj ove mjere bio je ublažiti učinak mogućeg smanjenja rejtinga na dostupnost kolaterala i izbjeći potencijalnu procikličku dinamiku.

U vrijeme sastanka Upravnog vijeća o monetarnoj politici u travnju 2020. gospodarsko stanje nastavilo se ubrzano pogoršavati jer se gospodarska aktivnost smanjivala, a uvjeti na tržištu rada vidljivo su bili sve lošiji. Mjere za sprječavanje širenja virusa uvelike su zaustavile gospodarsku aktivnost u cijelom europodručju i diljem svijeta. Iako je još bilo teško predvidjeti cjelokupni opseg i trajanje posljedica pandemije za gospodarstvo, postalo je jasno da se gospodarstvo europodručja kreće prema padu gospodarske aktivnosti čiji su razmjer i brzina nezabilježeni u novijoj povijesti.

Sve slabiji gospodarski izgledi uz nagli pad cijena nafte i sve niža inflacijska očekivanja stvorili su znatne negativne rizike za inflacijske izglede za europodručje. Upravno vijeće stoga je u travnju 2020. odlučilo dodatno ojačati svoju potporu politike kućanstvima i poduzećima. Preciznije rečeno, Upravno vijeće dodatno je ublažilo uvjete za operacije TLTRO III smanjenjem kamatne stope na operacije u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. na 50 baznih bodova ispod prosječne kamatne stope na glavne operacije refinanciranja Eurosustava u istom razdoblju. Nadalje, za druge ugovorne strane čije je prihvatljivo neto kreditiranje dosegnulo prag uspješnosti kreditiranja, kamatna stopa u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. bila bi 50 baznih bodova ispod prosječne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke u istom razdoblju. Osim toga, Upravno vijeće donijelo je odluku o novoj seriji neciljanih hitnih operacija dugoročnijeg refinanciranja zbog pandemije (operacije PELTRO), kako bi se poduprli likvidnosni uvjeti u financijskom sustavu europodručja i pridonijelo očuvanju nesmetanog funkcioniranja tržišta novca pružanjem učinkovitoga likvidnosnoga zaštitnog mehanizma. Naposljetku, ESB je tijekom ožujka i travnja 2020. također uspostavio i privremene linije za ugovore o razmjeni i repo ugovore sa središnjim bankama izvan europodručja, a u lipnju 2020. privremeno je uspostavio stalno raspoloživu mogućnost repo operacija za središnje banke Eurosustava (EUREP) radi poboljšanog osiguravanja eurske likvidnosti izvan europodručja i sprječavanja učinaka povratnog prelijevanja na financijska tržišta europodručja.

Prilagođavanje monetarne politike u lipnju

U lipnju su najnoviji podatci potvrdili da je u gospodarstvu europodručja došlo do nezapamćenog pada zbog pandemije i mjera za sprječavanje njezina širenja. Zbog velikih gubitaka radnih mjesta i dohodaka i vrlo velike neizvjesnosti povezane s gospodarskim izgledima osobna potrošnja i ulaganja znatno su se smanjili. Premda su anketni podatci i pokazatelji gospodarske aktivnosti u realnom vremenu pokazivali neke naznake da je usporedno s postupnim ublažavanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze zaustavljen pad gospodarske aktivnosti, dotadašnji oporavak bio je skroman u usporedbi s brzinom pada tih pokazatelja u prethodna dva mjeseca. Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2020., iako povezane s visokim stupnjem neizvjesnosti, predvidjele su pad gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju po dotad nezabilježenim stopama. Očekivalo se da će cjenovni pritisci ostati slabi zbog snažnog pada realnog BDP‑a i povezanog znatnog pojačavanja gospodarskog usporavanja. Projekcije iz lipnja 2020. uključivale su znatnu korekciju naniže razine gospodarske aktivnosti i inflacijskih izgleda tijekom cijeloga projekcijskog razdoblja. Posebice, inflacija je korigirana naniže s 1,6 % na kraju projekcijskog razdoblja u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2019. na 1,3 % u projekcijama iz lipnja 2020.

U tim uvjetima Upravno vijeće odlučilo je donijeti paket dodatnih mjera monetarne politike radi podupiranja gospodarstva tijekom njegova postupnoga ponovnog otvaranja i zaštite srednjoročne stabilnosti cijena. Posebice, odlučilo je povećati iznos za PEPP za 600 mlrd. EUR, na ukupno 1.350 mlrd. EUR, produljiti razdoblje za neto kupnje u sklopu PEPP‑a najmanje do kraja lipnja 2021. i produljiti reinvestiranje glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a najmanje do kraja 2022.^[15] Cilj prilagođavanja PEPP‑a bio je dodatno ublažiti monetarnu politiku i tako poduprijeti povoljne financijske uvjete za sve sektore i jurisdikcije te naposljetku osigurati da se inflacija održivo kreće prema cilju Upravnog vijeća.

Najnoviji podatci tijekom ljeta upućivali su na snažan oporavak gospodarske aktivnosti, ponajviše zbog ublažavanja mjera za sprječavanje širenja zaraze. Međutim, oporavak je bio asimetričan i bolje je napredovao u sektoru prerađivačke industrije nego u sektoru usluga, a aktivnost je ostala znatno ispod razina prije pandemije. Na ukupnu inflaciju i nadalje su nepovoljno utjecale niske cijene energije i slabi cjenovni pritisci u uvjetima slabe potražnje i znatnih slabosti na tržištu rada.

Prilagođavanje monetarne politike u prosincu

U jesen je postalo jasnije da je nakon snažnog, iako djelomičnog i neujednačenog, oporavka gospodarske aktivnosti u ljetnim mjesecima, gospodarski oporavak europodručja gubio zamah brže nego što se očekivalo. Ponovni porast broja novozaraženih virusom COVID‑19 i povezane mjere za sprječavanje širenja zaraze stvorili su nove izazove za javno zdravstvo i izglede za rast gospodarstava europodručja i svijeta. Inflacija je i nadalje bila vrlo niska u uvjetima slabe potražnje i znatnih slabosti na tržištu rada i proizvoda. Općenito gledajući, najnoviji podatci upućivali su na veći kratkoročni učinak pandemije na gospodarstvo i trajniju slabost inflacije u odnosu na prethodna predviđanja. Upravno vijeće stoga je u listopadu 2020. istaknulo da će prilagoditi svoje instrumente, prema potrebi, na svojem sljedećem sastanku u prosincu 2020. kako bi se odgovorilo na razvoj situacije i osiguralo da uvjeti financiranja ostanu povoljni za poticanje gospodarskog oporavka i suzbijanje negativnog učinka pandemije na projiciranu inflaciju.

U vrijeme održavanja sastanka Upravnog vijeća u prosincu 2020. najnoviji podatci i makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava upućivali su na veći kratkoročni učinak pandemije na gospodarstvo i trajniju slabost inflacije u odnosu na prethodna predviđanja. Ponovno jačanje pandemije znatno je ograničavalo gospodarsku aktivnost svijeta i europodručja, čiji se pad očekivao u četvrtom tromjesečju 2020. Očekivalo se da će ukupna inflacija ostati negativna dulje nego što se prethodno predviđalo, mjere temeljne inflacije smanjivale su se, a očekivalo se i da će inflacijski pritisci ostati prigušeni zbog slabe potražnje, nižih pritisaka na plaće i aprecijacije eura tijekom proljeća i ljeta 2020.

S obzirom na gospodarske posljedice ponovnog jačanja pandemije, Upravno vijeće prilagodilo je svoje instrumente monetarne politike.

Upravno vijeće odlučilo je povećati iznos za PEPP za 500 mlrd. EUR, na ukupno 1.850 mlrd. EUR, produljiti razdoblje neto kupnje u sklopu PEPP‑a najmanje do ožujka 2022. i produljiti reinvestiranje glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a najmanje do kraja 2023. Kupnje bi se nastavile provoditi fleksibilno u skladu s tržišnim uvjetima i tijekom vremena, po kategorijama imovine i jurisdikcijama, kako bi se spriječilo pooštravanje uvjeta financiranja koje ne bi bilo u skladu sa suzbijanjem učinka pandemije na snižavanje projicirane inflacije i kako bi se poduprla neometana transmisija monetarne politike. Upravno vijeće također je najavilo da se ne mora upotrijebiti cijeli iznos ako bude moguće održavati povoljne uvjete financiranja tokovima kupnja vrijednosnih papira kojima se neće iscrpiti ukupan iznos tijekom razdoblja neto kupnja u sklopu PEPP‑a. Isto tako, ukupan se iznos može i povećati bude li potrebno za održavanje povoljnih uvjeta financiranja radi suzbijanja učinka pandemijskog šoka na inflacijska kretanja.

Nadalje, Upravno vijeće odlučilo je dodatno prilagoditi uvjete operacija TLTRO III. Preciznije rečeno, Upravno vijeće najavilo je da će za dvanaest mjeseci, do lipnja 2022., produljiti razdoblje u kojemu bi se primjenjivali znatno povoljniji uvjeti, provesti tri dodatne operacije tijekom 2021. i povećati ukupan iznos koji bi druge ugovorne strane imale pravo pozajmiti s 50 % na 55 % stanja njihovih prihvatljivih kredita.

Naposljetku, Upravno vijeće odlučilo je produljiti trajanje mjera ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom donesenih u travnju 2020. sve do lipnja 2022., ponuditi četiri dodatne operacije PELTRO u 2021., produljiti sve privremene linije za ugovore o razmjeni i repo ugovore sa središnjim bankama izvan europodručja, kao i stalno raspoloživu mogućnost repo operacija za središnje banke Eurosustava (EUREP) do ožujka 2022. te nastaviti provoditi sve redovite operacije kreditiranja putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom po postojećim uvjetima dok god to bude potrebno.

Provedene mjere monetarne politike bile su sve zajedno usmjerene na daljnje održavanje povoljnih uvjeta financiranja tijekom pandemije, što je podupiralo priljev kredita svim sektorima gospodarstva, pridonosilo gospodarskoj aktivnosti i zaštiti srednjoročne stabilnosti cijena. No istodobno je i nadalje postojala velika neizvjesnost, među ostalim, povezana s dinamikom pandemije i vremenom provedbe cijepljenja te kretanjima tečaja eura. Zbog toga je Upravno vijeće naglasilo svoju spremnost da po potrebi prilagodi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Sažeto rečeno, kako bi se suzbio negativan učinak pandemije, tijekom 2020. provedena je znatna akomodacija monetarne politike. Sveobuhvatan skup mjera i njihova naknadna prilagođavanja bili su ključni za stabiliziranje tržišta i pomogli su preokrenuti pooštravanje financijskih uvjeta zabilježeno u prethodnom dijelu godine. Mjere su bile učinkovite u obuzdavanju prinosa na državne obveznice (vidi Grafikon 15.), koji su osnova za troškove financiranja za kućanstva, poduzeća i banke. Također su zadržale vrlo povoljne troškove financiranja banaka tijekom cijelog razdoblja pandemije (vidi Grafikon 16.). Osim toga, tim mjerama osigurano je i da kućanstva i poduzeća ostvaruju korist od tih povoljnih uvjeta financiranja, a kamatne stope na kredite pale su na svoje najniže razine dosad od 1,32 % i 1,46 % (vidi Grafikon 17.). Odgovorom monetarne politike u 2020. stoga su osigurani povoljni uvjeti financiranja kojima se podupire gospodarski oporavak i suzbija negativan učinak pandemije na projiciranu inflaciju, čime se potiče održiva konvergencija inflacije prema cilju Upravnog vijeća.

2.2. Dinamika bilance Eurosustava u izazovnim vremenima

Od početka globalne financijske krize u 2007. i 2008. Eurosustav je provodio različite standardne i nestandardne mjere monetarne politike, koje su imale izravan utjecaj na veličinu i sastav njegove bilance tijekom vremena. Nestandardne mjere uključivale su operacije refinanciranja kojima se osigurava financiranje drugim ugovornim stranama s početnim dospijećem do četiri godine kao i kupnje vrijednosnih papira koje su izdali privatni i javni subjekti (u sklopu APP‑a). Kao odgovor na izbijanje bolesti COVID‑19, uz već postojeće nestandardne mjere, ESB je 2020. donio sveobuhvatan paket dodatnih mjera monetarne politike, koji je imao znatan utjecaj na bilancu Eurosustava. U ožujku 2020. ESB je povećao APP za privremen dodatan iznos za 2020. i pokrenuo PEPP, što je zajedno dovelo do povećanja ulaganja u izravno kupljene vrijednosne papire. Osim toga, u razdoblju od ožujka do travnja 2020. ESB je ublažio uvjete za TLTRO III (dva puta) i izmijenio okvire kolaterala i kontrole rizika. Te dodatne mjere zajedno su dovele do znatnog povećanja posredovanja Eurosustava.^[16] Sveukupno gledajući, bilanca Eurosustava nastavila je rasti tijekom 2020. zahvaljujući tim nestandardnim mjerama politike kojima je u bankovni sustav puštena dodatna likvidnost od 2,2 bil. EUR, pa je do kraja 2020. njezina veličina dosegnula dosad najveći iznos od 7 bil. EUR, što je za 49 % (2,3 bil. EUR) više nego na kraju 2019.

Na kraju 2020. stavke povezane s monetarnom politikom na strani imovine iznosile su 5,5 bil. EUR, a na njih se odnosilo 79 % ukupne imovine u bilanci Eurosustava (porast u odnosu na 70 % na kraju 2019.). Te stavke uključuju kredite kreditnim institucijama europodručja, koji su iznosili 26 % ukupne imovine (povećanje u odnosu na 13 % na kraju 2019.), i vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike, na koje se odnosilo oko 53 % ukupne imovine (smanjenje u odnosu na 56 % na kraju 2019.) (vidi Grafikon 18.). Ostala financijska imovina u bilanci uglavnom je obuhvaćala devizna sredstva i zlato koje drži Eurosustav i portfelje nominirane u eurima koji se ne drže za potrebe monetarne politike.

Na strani obveza ukupan iznos sredstava pričuva drugih ugovornih strana i korištenja novčanih depozita porastao je na 3,5 bil. EUR (povećanje u odnosu na 2 bil. EUR na kraju 2019.) te činio 50 % pasivne strane bilance na kraju 2020. (povećanje u odnosu na 39 % na kraju 2019.). Novčanice u optjecaju rasle su po stopi višoj od prijašnjeg trenda rasta zbog snažnog povećanja u ožujku 2020. i iznosile su 21 % obveza na kraju 2020. (što je smanjenje u odnosu na 28 % na kraju 2019.). Ostale obveze, uključujući kapitalni i revalorizacijski račun, povećale su se na 2,1 bil. EUR (u odnosu na 1,6 bil. EUR na kraju 2019.) i činile su 30 % (smanjenje s 34 % na kraju 2019.) (vidi Grafikon 18.). Povećanje ostalih obveza uglavnom je posljedica povećanja državnih depozita s 0,2 bil. EUR na 0,5 bil. EUR, što je 25 % ostalih obveza (porast u odnosu na 11 % na kraju 2019.).

Dospijeće portfelja APP‑a i PEPP‑a i distribucija po kategorijama imovine i jurisdikcijama

APP obuhvaća četiri aktivna programa kupnje vrijednosnih papira: treći program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3), program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP), program kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP) i program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP). PEPP je uveden 2020., a sve kategorije imovine prihvatljive u sklopu APP‑a također su prihvatljive za PEPP. Za kupnje u sklopu PEPP‑a odobreno je izuzeće od zahtjeva za prihvatljivost za dužničke vrijednosne papire koje je izdala Helenska Republika. Osim toga, u ožujku 2020. prihvatljivost nefinancijskoga komercijalnog zapisa u sklopu CSPP‑a proširena je na vrijednosne papire s preostalim dospijećem od najmanje 28 dana.

Na kraju 2020. APP je iznosio 2,9 bil. EUR (po amortiziranom trošku). Na ABSPP odnosilo se 1 % (29 mlrd. EUR), na CBPP3 10 % (288 mlrd. EUR), a na CSPP 9 % (250 mlrd. EUR) ukupnog stanja APP‑a na kraju godine. Među programima kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora CSPP je najviše pridonio rastu stanja APP‑a u 2020., sa 66 mlrd. EUR neto kupnja. Kupnje u sklopu CSPP‑a provode se na osnovi referentne vrijednosti koja odražava tržišnu kapitalizaciju svih prihvatljivih nepodmirenih korporativnih obveznica.

PSPP je činio najveći dio APP‑a, u iznosu od 2,3 bil. EUR, a na njega se odnosilo 80 % ukupnog stanja APP‑a na kraju 2020., što je smanjenje u odnosu na 82 % na kraju 2019. U sklopu PSPP‑a raspodjela kupnja na jurisdikcije određuje se prema ključu kapitala ESB‑a na osnovi stanja. Usto, neke nacionalne središnje banke kupile su vrijednosne papire koje su izdale nadnacionalne institucije EU‑a. Ponderirano prosječno dospijeće stanja PSPP‑a iznosilo je 7,3 godine na kraju 2020., što je malo više od 7,12 godina na kraju 2019., uz određene razlike među jurisdikcijama.^[17]

Na kraju 2020. PEPP je iznosio 753,7 mlrd. EUR (po amortiziranom trošku). Na pokrivene obveznice odnosilo se manje od 1 % (3,1 mlrd. EUR), na korporativni sektor 6 % (43,2 mlrd. EUR), a na javni sektor 94 % (707,4 mlrd. EUR) ukupnog stanja PEPP‑a na kraju godine.

Kad je riječ o kupnji vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a, referentna vrijednost na osnovi stanja za raspodjelu na jurisdikcije jesu doprinosi nacionalnih središnjih banaka kapitalu ESB‑a. Istodobno, kupnje su se provodile fleksibilno, što je dovodilo do fluktuacija u raspodjeli tokova kupnje tijekom vremena po kategorijama imovine i jurisdikcijama. Ponderirano prosječno dospijeće ulaganja u vrijednosne papire javnog sektora u sklopu PEPP‑a iznosilo je 7,0 godina na kraju 2020., uz određene razlike među jurisdikcijama.

Eurosustav je reinvestirao glavnice dospjelih vrijednosnih papira iz portfelja APP‑a i PEPP‑a. Otkupi u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora dosegnuli su 80,2 mlrd. EUR u 2020., a otkupi u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora dosegnuli su 229,4 mlrd. EUR. Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu PSPP‑a, CSPP‑a i CBPP3 i nadalje su bili raspoloživi za pozajmljivanje vrijednosnih papira^[18] kako bi se poduprla likvidnost tržišta obveznica i repo ugovora.^[19] Ulaganja u sklopu PEPP‑a dostupna su i za pozajmljivanje vrijednosnih papira pod istim uvjetima kao u sklopu APP‑a. U studenome 2020. Eurosustav je prilagodio uvjete određivanja cijena svojih instrumenata pozajmljivanja vrijednosnih papira, pri čemu ih je učinio povoljnijima za druge ugovorne strane i osigurao da ostanu učinkovit zaštitni mehanizam.

Kretanja operacija refinanciranja Eurosustava

Nepodmireni iznos operacija refinanciranja Eurosustava povećao se za 1,2 bil. EUR od kraja 2019. i iznosio je 1,8 bil. EUR na kraju 2020. To se uglavnom može pripisati iznosu od 1,75 bil. EUR dodijeljenom seriji TLTRO III, uz 26,6 mlrd. EUR dodijeljenih za operacije PELTRO. Dobrovoljnim otplatama u iznosu od 192 mlrd. EUR i dospijećem 303 mlrd. EUR serije TLTRO II samo je u manjoj mjeri neutralizirano povećanje nepodmirenog iznosa operacija. Bankama je dana mogućnost da obnove nepodmirene iznose prethodnih operacija TLTRO‑a u operacijama TLTRO III u lipnju, rujnu i prosincu 2020. Ponderirano prosječno dospijeće nepodmirenog iznosa operacija refinanciranja Eurosustava povećalo se s oko 1,2 godine na kraju 2019. na oko 2,4 godine na kraju 2020.

ESB‑ove mjere ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom

ESB‑ove privremene mjere ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom najavljene u travnju 2020. i produljene u prosincu 2020. bile su temeljni element odgovora monetarne politike ESB‑a na pandemiju. Središnji element tih mjera bilo je privremeno proširiti prihvaćanje kreditnih potraživanja kao kolaterala, posebice putem mogućeg proširenja okvira za dodatna kreditna potraživanja. U skladu s revidiranim privremenim okvirom nacionalne središnje banke mogu, među ostalim, prihvatiti kao kolateral kredite malim i srednjim poduzećima ili samozaposlenim osobama koji su korisnici programa državnih jamstava povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19.

Radi izbjegavanja potencijalno procikličke dinamike snižavanja rejtinga, Upravno vijeće također je odlučilo privremeno zadržati prihvatljivost utrživih vrijednosnih papira i izdavatelja takvih vrijednosnih papira koji su ispunjavali minimalne zahtjeve kreditne kvalitete 7. travnja 2020. Posebice, Eurosustav i nadalje prihvaća kao kolateral utržive vrijednosne papire koji su referentnog dana bili prihvatljivi za likvidnosne operacije, pod uvjetom da je rejting i nadalje iznad određene razine kreditne kvalitete i da su ispunjeni svi ostali zahtjevi za prihvatljivost.

Nadalje, ESB je donio odluku o privremenom općem smanjenju korektivnih faktora za kolateral za točno 20 % za sve kategorije imovine koja je prihvatljiva kao kolateral prihvatljivih kolaterala, čime se privremeno dopušta veći rizik za bilancu Eurosustava. Osim toga, Upravno vijeće odlučilo je povećati graničnu vrijednost koncentracije za neosigurane bankovne obveznice s 2,5 % na 10 % i snizilo neujednačenu razinu minimalnog praga za domaća kreditna potraživanja s 25.000 EUR na 0 EUR kako bi se olakšalo da se kao kolateral mobiliziraju krediti malim poslovnim subjektima. U sklopu svojeg odgovora monetarne politike na gospodarski šok prouzročen pandemijom, Upravno vijeće također je odlučilo privremeno ukinuti zahtjev za minimalni kreditni rejting za utržive dužničke vrijednosne papire koje je izdala Helenska Republika.

Iznos utrživih prihvatljivih vrijednosnih papira povećan je za 1.493 mlrd. EUR, a krajem 2020. dosegnuo je razinu od 15.657 mlrd. EUR (vidi Grafikon 19.). Vrijednosni papiri središnje države i nadalje su najveća kategorija imovine (8.385 mlrd. EUR). Ostale kategorije imovine obuhvaćaju neosigurane bankovne obveznice (1.667 mlrd. EUR), pokrivene obveznice (1.640 mlrd. EUR) i korporativne obveznice (1.872 mlrd. EUR). Na obveznice regionalnih država (552 mlrd. EUR), vrijednosne papire osigurane imovinom (584 mlrd. EUR) i ostale utržive vrijednosne papire (958 mlrd. EUR) odnosio se relativno mali dio skupa prihvatljivih vrijednosnih papira.

Iznos mobiliziranoga kolaterala znatno se povećao, s 1.543 mlrd. EUR na 2.595 mlrd. EUR (vidi Grafikon 20.). Povećanje se uglavnom može pripisati kreditnim potraživanjima (uključujući dodatna kreditna potraživanja), kod kojih se mobilizirani iznos više nego udvostručio, s 378 mlrd. EUR na 825 mlrd. EUR. Pokrivene bankovne obveznice bile su druga najvažnija kategorija imovine (629 mlrd. EUR) s obzirom na njihovu upotrebu kao kolaterala. Obveznice središnje države (383 mlrd. EUR) i vrijednosni papiri osigurani imovinom (387 mlrd. EUR) također su bili važni izvori mobiliziranoga kolaterala. Neosigurane bankovne obveznice, obveznice regionalnih država i korporativne obveznice rabile su se u manjoj mjeri, odnosno u iznosu od 145 mlrd. EUR, 90 mlrd. EUR i 78 mlrd. EUR.

2.3. Financijski rizici povezani s PEPP‑om i APP‑om ublažavaju se putem odgovarajućih okvira

Glavni je cilj neto kupnja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a pružanje podrške snažnoj konvergenciji inflacije prema srednjoročnom cilju Upravnog vijeća. APP je nadopunjen PEPP‑om, čiji je cilj suzbiti ozbiljne rizike za transmisijski mehanizam monetarne politike i izglede za gospodarstvo europodručja koje čini pandemija bolesti COVID‑19.

Svi instrumenti monetarne politike, uključujući izravne kupnje vrijednosnih papira, inherentno uključuju financijske rizike, kojima upravlja i koje kontrolira Eurosustav. Kada postoji nekoliko provedbenih mogućnosti za ispunjavanje ciljeva politike, odabrana mogućnost treba biti učinkovita s operativnog stajališta i sa stajališta rizika. U tom kontekstu funkcija upravljanja rizicima Eurosustava nastoji ostvariti učinkovitost rizika: ostvarenje ciljeva politike s najmanje rizika za Eurosustav.^[20]

Izravne kupnje vrijednosnih papira zahtijevaju specifične okvire za kontrolu financijskih rizika koji ovise o ciljevima politike i o obilježjima i profilima rizičnosti uključenih vrsta vrijednosnih papira. Svaki od tih okvira sastoji se od kriterija prihvatljivosti, procjena kreditnog rizika i postupaka dubinske analize, okvira za određivanje cijena, referentnih vrijednosti i ograničenja. Okviri za kontrolu rizika APP‑a i PEPP‑a primjenjuju se na kupnju dodatnih vrijednosnih papira, reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira i stanja vrijednosnih papira dok god su u bilanci Eurosustava.

Okviri za kontrolu rizika ne služe samo ublažavanju financijskih rizika već pridonose i uspješnom ostvarenju ciljeva politike jer usmjeravaju kupnje vrijednosnih papira prema diversificiranoj i tržišno neutralnoj raspodjeli imovine, što je više moguće u okviru zadanog cilja. Usto, oblikovanje okvira za kontrolu rizika uzima u obzir i nefinancijske rizike, kao što su pravni, operativni i reputacijski rizik.

U nastavku se opisuju sadašnji okviri za kontrolu financijskih rizika kojima se rukovodi provedba APP‑a i PEPP‑a.^[21] U Tablici 1. sažeto su prikazani ključni elementi primjenjivih okvira.

Zahtjevi za prihvatljivost za izravne kupnje vrijednosnih papira

U načelu su samo utrživi vrijednosni papiri koji su prihvatljivi kao kolateral za kreditne poslove Eurosustava potencijalno prihvatljivi za izravne kupnje vrijednosnih papira. Kriteriji prihvatljivosti kolaterala za kreditne poslove Eurosustava navedeni su u općem okviru za instrumente monetarne politike. Među ostalim, prihvatljivi vrijednosni papiri moraju ispuniti visoke standarde kreditne kvalitete i imati najmanje jedan kreditni rejting^[22] od vanjske institucije za kreditnu procjenu (VIKP) koja je prihvaćena unutar okvira za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF) te ispuniti kriterije za 3. stupanj kreditne kvalitete (CQS 3) na usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava ili viši (CQS 1 i CQS 2). Za utržive dužničke vrijednosne papire koje je izdala Helenska Republika ovaj se zahtjev privremeno ukida za kupnje u sklopu PEPP‑a i izvanrednih mjera ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19. Nadalje, vrijednosni papiri moraju biti nominirani u eurima, a izdaju se i namiruju u europodručju.

Uz navedene kriterije prihvatljivosti, specifični kriteriji prihvatljivosti primjenjuju se ovisno o programu kupnje. Primjerice, za PSPP, CSPP i PEPP postoje ograničenja minimalnoga i maksimalnog dospijeća. Za CSPP vrijednosni papiri koje su izdale kreditne institucije ili izdavatelji čije je matično društvo kreditna institucija nisu prihvatljivi za kupnju. Nadalje, za CSPP, CBPP3 i ABSPP vrijednosni papiri koje su izdali ili inicirali subjekti koji prestaju s radom ili subjekti za upravljanje imovinom isključeni su iz kupnje. U sklopu CBPP3 vrijednosni papiri moraju ispunjavati neophodne uvjete da budu prihvaćeni kao kolateral za vlastitu uporabu za kreditne poslove Eurosustava, tj. kao kolateral ih može upotrijebiti kreditna institucija koja ih izdaje.^[23] U slučaju vrijednosnih papira osiguranih imovinom, dužnici na koje se odnose potraživanja moraju se uglavnom nalaziti u europodručju.

Procjene kreditnog rizika i postupci dubinske analize

Za programe kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora Eurosustav kontinuirano provodi odgovarajuće procjene kreditnog rizika i postupke dubinske analize skupa vrijednosnih papira koji se mogu kupiti. Okviri za praćenje održavaju se primjenom određenih pokazatelja rizika. Te procjene i postupci slijede načelo proporcionalnosti, pri čemu se za rizičnije vrijednosne papire provodi detaljnija analiza. Ako je to potrebno, mogu se primijeniti dodatne mjere za upravljanje rizicima, također ovisno o načelu proporcionalnosti. To posebice uključuje ograničenja ili privremene obustave kupnja i, u izvanrednim slučajevima, čak i prodaju vrijednosnih papira, za što je potrebno da Upravno vijeće procijeni svaki slučaj posebno.

Okviri za određivanje cijena

Okviri za određivanje cijena za APP i PEPP osiguravaju da se kupnje provode po tržišnim cijenama kako bi se tržišni poremećaji sveli na najmanju moguću mjeru i da bi se olakšalo ostvarenje učinkovitosti rizika. Ti okviri uzimaju u obzir dostupne tržišne cijene, kvalitetu tih cijena i fer vrijednosti. Naknadne kontrole cijena također se provode kako bi se odredilo jesu li transakcijske cijene odražavale tržišne cijene u trenutku transakcija.

Kupnje prihvatljivih dužničkih instrumenata s negativnim prinosom do dospijeća dopuštene su u svim programima kupnje vrijednosnih papira, uključujući, koliko je potrebno, one s prinosom nižim od kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke.

Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti upotrebljavaju se za stvaranje diversificiranog portfelja i pridonose smanjenju rizika. Referentne vrijednosti za programe kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora određuju se prema tržišnoj kapitalizaciji skupa vrijednosnih papira koji se mogu kupiti, tj. nominalnih nepodmirenih iznosa prihvatljivih vrijednosnih papira koji zadovoljavaju pitanja rizika. U slučaju kupnja vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PSPP‑a i PEPP‑a ključ kapitala ESB‑a određuje raspodjelu kupnja na jurisdikcije na osnovi stanja. Međutim, kupnje u sklopu PEPP‑a provode se fleksibilno, dopuštajući fluktuacije u raspodjeli tokova kupnje tijekom vremena, po kategorijama imovine i jurisdikcijama.

Ograničenja

Okviri za ograničenja uspostavljeni su za APP. Kalibracija ograničenja za izdanje i izdavatelja^[24] uzima u obzir pitanja politike, operativna i pravna pitanja te pitanja upravljanja rizicima. Ograničenja se prilagođavaju u skladu s razredom vrijednosnih papira, pri čemu se razlikuju vrijednosni papiri javnoga i privatnog sektora. Nakon najave PEPP‑a, Upravno vijeće jasno je dalo do znanja da će, u onoj mjeri u kojoj bi neka samonametnuta ograničenja mogla otežati provođenje mjera koje Eurosustav mora poduzeti da bi ispunio svoje ovlasti, Upravno vijeće razmotriti njihovo preispitivanje u onoj mjeri u kojoj to bude potrebno kako bi te mjere učinilo razmjernima rizicima s kojima se suočavamo.

Ograničenja za izdanje i izdavatelja u sklopu PSPP‑a primjenjuju se kako bi se očuvali funkcioniranje tržišta i oblikovanje cijena, osigurala proporcionalnost, ograničila koncentracija rizika i osiguralo da Eurosustav ne postane dominantan vjerovnik vlada država europodručja. Ograničenje za izdanje za nadnacionalne obveznice prihvatljive za PSPP jest 50 % nepodmirenog iznosa izdanih vrijednosnih papira. Za sve ostale obveznice prihvatljive za PSPP ograničenje za izdanje određeno je kao 33 % nepodmirenog iznosa izdanja, a podliježe provjeri svakoga pojedinog slučaja kako ne bi došlo do toga da Eurosustav ima blokirajuću manjinu za potrebe klauzula o zajedničkom djelovanju (CAC). U drugim slučajevima ograničenje za izdanje iznosi 25 %. Ograničenje za izdavatelja za nadnacionalne izdavatelje određeno je kao 50 % nepodmirenog iznosa prihvatljivih vrijednosnih papira koje je izdala odgovarajuća institucija; za ostale prihvatljive izdavatelje ograničenje je 33 %.

Za ABSPP, CBPP3 i CSPP, ulaganja Eurosustava po izdanju ne smiju prelaziti 70 %. U CSPP‑u niža ograničenja za izdanja primjenjuju se u posebnim slučajevima, primjerice za vrijednosne papire koje su izdala javna poduzeća, s kojima se postupa na način u skladu s tretmanom u sklopu PSPP‑a. Osim ovih ograničenja za izdanje, ograničenja za izdavatelja primjenjuju se na CBPP3 i CSPP. Za CSPP ograničenja za izdavatelja određena su na osnovi referentne raspodjele povezane s tržišnom kapitalizacijom izdavateljeve grupe kako bi se osigurala diversificirana raspodjela kupnja. Nadalje, niža ograničenja mogu se primjenjivati ako je to potrebno na osnovi rezultata procjene kreditnog rizika i postupaka dubinske analize, kao što je objašnjeno.

3. Europski financijski sektor: suočavanje s povećanim rizicima zbog pandemije

Širenje pandemije bolesti COVID‑19 tijekom 2020. znatno je utjecalo na okružje financijske stabilnosti. Pandemija nije bila samo kriza javnog zdravstva već je dovela i do naglog porasta ranjivosti financijske stabilnosti na svim tržištima i u svim sektorima. Središnje banke, vlade i druga tijela donijela su opsežne mjere potpore politike koje su pomogle u obuzdavanju neposrednih rizika za financijsku stabilnost. Unatoč tome, srednjoročne ranjivosti i nadalje su bile povećane, a najveće zabrinutosti bile su povezane sa sve većom osjetljivošću na korekcije cijena imovine, rastućim izazovima otplaćivanja duga za poduzeća, kućanstva i države, dodatnim slabljenjem profitabilnosti banaka, kao i kreditnim i likvidnosnim rizicima za nebankovne financijske institucije. U tom okružju ESB je poduzimao mjere za ublažavanje financijskih šokova koji proizlaze iz pandemije. Posebice, mjere makrobonitetne politike bile su usmjerene na održavanje tokova kredita gospodarstvu, a mikrobonitetne mjere nadzora banaka ESB‑a bile su usmjerene na ublažavanje učinka krize i promicanje otpornosti europskoga bankarskog sektora. ESB je u 2020. nastavio pridonositi strukturnim pitanjima, uključujući dovršetak unije tržišta kapitala i rješavanje sve većih izazova koje klimatski rizik može činiti za financijski sustav europodručja.

3.1. Okružje financijske stabilnosti u 2020.

Pandemija koronavirusa povećala je postojeće ranjivosti financijske stabilnosti koje je ESB utvrdio prethodnih godina. Pandemija, neizvjesnost glede njezina budućega kretanja i njezin učinak na gospodarske izglede i zaduženost država, poduzeća i kućanstava bili su ključni činitelji koji su utjecali na rizike za financijsku stabilnost u 2020. Gospodarski utjecaj krize u državama europodručja bio je vrlo znatan, uz različite učinke na rast dodane vrijednosti među državama i sektorima u uvjetima izraženog porasta zaduženosti poduzeća i država, posebice u zemljama s već postojećim visokim razinama duga. Neujednačen oporavak među sektorima i državama povećao je rizike od fragmentacije. Banke su se također suočile s povećanim rizicima zbog mogućnosti pogoršanja kvalitete imovine povezane s padom gospodarske aktivnosti. Izvan bankarskog sektora, investicijski fondovi, uključujući novčane fondove, zabilježili su u ožujku odljeve u opsegu koji je posljednji put zabilježen tijekom globalne financijske krize, što je pojačalo previranja na tržištu. Fondovi su postajali sve osjetljiviji na velike odljeve jer su se tijekom posljednjih godina usmjeravali prema rizičnijoj i nelikvidnijoj imovini u okružju kojemu su svojstveni niski prinosi. Osiguravatelji su također željeli povećati svoje prinose u osobito izazovnom okružju koje su obilježile niske kamatne stope i povećana potraživanja proizašla iz pandemije.

Rizici za financijsku stabilnost koji proizlaze iz pandemije bili su obuzdani u kratkome roku obilnom i pravodobnom potporom politike. Zbog važnosti mjera politike u obuzdavanju učinka pandemije na gospodarstvo i financijsku stabilnost upravljanje prestankom te potpore jednako je važno. Četiri ključne ranjivosti financijske stabilnosti u europodručju tijekom dvogodišnjeg razdoblja utvrđene su u polugodišnjem ESB‑ovu Pregledu financijske stabilnosti (engl. Financial Stability Review) iz 2020. (vidi Sliku 1.):

• Prvo, zbog snažnih cijena imovine i ponovnog preuzimanja rizika neka tržišta bila su sve podložnija korekcijama. Nakon previranja u ožujku, zamjetan no neujednačen oporavak na financijskim tržištima tijekom ljeta bio je u suprotnosti sa slabim ekonomskim fundamentima, pri čemu su ulagači možda više obraćali pozornost na ograničenije negativne rizike za gospodarstvo tijekom godine i uvođenje mjera potpore gospodarske politike. Posebice, dinamičnost nekih tržišta vlasničkih vrijednosnih papira izazvala je određene zabrinutosti zbog nepovezanosti s temeljnim ekonomskim fundamentima. Kreditni rasponi ponovo su pali na razine prije pandemije za sve rejtinge i činili su se užim s obzirom na gospodarske izglede, posebice u segmentu visokog prinosa na tržištu korporativnih obveznica.
• Drugo, ranjivosti su se povećale u nefinancijskome privatnom sektoru i javnom sektoru. Sve države europodručja poduzele su velik niz mjera fiskalne potpore kao odgovor na pandemiju, što je dovelo do znatnih proračunskih manjkova u 2020. Istodobno, poduzeća su iskorištavala kreditne linije i izdavala velike iznose obveznica kako bi zadovoljila potrebe za likvidnošću. Stoga bi više razine državnog duga i duga poduzeća mogle ponovo stvoriti zabrinutosti glede održivosti duga u budućnosti. Bilance sektora kućanstava umjereno su pogođene pandemijom zahvaljujući državnim programima dohodovne potpore. Međutim, iznenadno okončanje mjera moglo bi dovesti do smanjene sposobnosti kućanstava da otplaćuju dugove i daljnjeg slabljenja ionako krhkih fundamenata poduzeća. Rizik od korekcije na tržištima stambenih i poslovnih nekretnina također je porastao tijekom 2020., uz sve vidljivije naznake precijenjenosti za europodručje u cjelini te postojani pad aktivnosti na tržištu poslovnih nekretnina.
• Treće, banke europodručja suočile su se sa sve većom zabrinutošću glede kvalitete imovine, trajnim strukturnim problemima i stalnim pritiscima na profitabilnost. Očekivalo se da će profitabilnost banaka ostati slaba i da će se samo vrlo postupno oporavljati do razina zabilježenih prije izbijanja pandemije. Nadalje, tijekom 2020. zabilježene su početne naznake pogoršanja kvalitete imovine, što će naposljetku dovesti do kreditnih gubitaka i neprihodonosnih kredita.
• Četvrto, ranjivosti su nastavile jačati u nebankovnome financijskom sektoru zbog ponovnog preuzimanja rizika. Nakon obnove priljeva investicijski fondovi europodručja smanjili su udio likvidne imovine i povećali svoje dugoročnije izloženosti dugu nefinancijskih poduzeća s nižim rejtingom. Zbog toga su investicijski fondovi postali ranjivi na velike odljeve u slučaju mogućih budućih previranja. Osiguravatelji su se istodobno suočavali s izazovima povezanima s profitabilnošću koji su proizlazili iz manjeg obujma ugovorenih poslova i većih pričuva šteta, što je bilo posljedica pandemije i relativno velikog broja prirodnih katastrofa u 2020.

Mogućnost da se te ranjivosti istodobno materijaliziraju i da se međusobno pojačavaju dodatno povećava rizike za financijsku stabilnost.

Tijekom 2020. ESB je isticao i druge ranjivosti koje nadilaze kratkoročno i srednjoročno razdoblje, a mogle bi imati negativan učinak na financijski sektor, posebice rizike za financijsku stabilnost koje donose klimatske promjene (vidi Okvir 3.) i operativne rizike koji proizlaze iz osjetljivosti na kibernapade.

3.2. Makrobonitetna politika za smanjenje procikličnosti bankarskog sektora i podupiranje gospodarskog oporavka

Ranjivosti u financijskom sustavu koje bi mogle uzrokovati sistemske rizike mogu se rješavati makrobonitetnim politikama. Uredbom o SSM‑u ESB je dobio važnu ulogu i posebne ovlasti u tom području. ESB ima zadaću procjenjivati moguće makrobonitetne mjere za banke predviđene zakonodavstvom EU‑a koje donose nacionalna tijela u državama koje sudjeluju u jedinstvenome nadzornom mehanizmu (SSM) i ovlast primijeniti strože mjere od onih donesenih na nacionalnoj razini. Kao odgovor na izbijanje pandemije koronavirusa u 2020., nakon savjetovanja s ESB‑om, nacionalna tijela u europodručju provela su važne mjere makrobonitetne politike radi osiguranja financijske stabilnosti i ublažavanja gospodarskog učinka pandemijskog šoka.

Proaktivna makrobonitetna politika za podupiranje gospodarstva i očuvanje financijske stabilnosti

ESB je primjenjivao proaktivan pristup i djelovao brzo u području makrobonitetne politike, čime je dao važan doprinos podupiranju realnoga gospodarstva uz istodobno osiguravanje financijske stabilnosti. Poticao je i podupirao mjere politike makrobonitetnih tijela u državama koje sudjeluju u SSM‑u, kojima je kapital banaka stavljen na raspolaganje za apsorpciju gubitaka i potporu kreditiranju kućanstava i poduzeća. Ta nacionalna tijela oslobodila su zahtjeve za zaštitne slojeve kapitala^[30] u iznosu većem od 20 mlrd. EUR, uglavnom potpunim ili djelomičnim oslobađanjem protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala.

Osiguravanje mogućnosti upotrebe zaštitnih slojeva kapitala ključno je za djelotvornost makrobonitetne politike. U tu svrhu ESB je potaknuo banke da iskoriste svoje zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti za davanje kredita i apsorpciju gubitaka, pomažući tako stabilizaciji realnoga gospodarstva. Upotrebljivost zaštitnih slojeva dodatno je potkrijepljena odlukom da se bankama dopusti poslovanje s kapitalom nižim od zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj najmanje do kraja 2022., bez automatskog aktiviranja nadzornih aktivnosti. Osim toga, ESB je naglasio da neće zahtijevati od banaka da počnu dopunjavati svoje zaštitne slojeve kapitala prije nego što se dosegne najveće smanjenje kapitala, a u svakom slučaju ne prije kraja 2022.

Glede budućnosti, sve je jača osviještenost da bi u srednjoročnom razdoblju bilo poželjno ponovo uspostaviti ravnotežu između strukturnih i cikličkih kapitalnih zahtjeva kako bi se stvorio prostor makrobonitetne politike. Kretanja tijekom 2020. pokazala su da su, osim ukupne razine kapitala banaka, zaštitni slojevi koji se mogu osloboditi, a koji se akumuliraju u dobrim vremenima, važni za podupiranje apsorpcije gubitaka i kreditiranje u krizi. Prostor makrobonitetne politike bio je ograničen na početku pandemije, pri čemu se na protuciklički zaštitni sloj kapitala, koji se može u potpunosti osloboditi, odnosio samo mali dio bankovnoga kapitala u europodručju (0,11 % u odnosu na stopu redovnoga osnovnoga kapitala od 14,9 %).^[31] To je uglavnom odražavalo spor oporavak financijskog ciklusa u razdoblju nakon financijske krize i krize državnog duga. Kako se uvjeti budu normalizirali u budućem razdoblju, možda će trebati preispitati okvir zaštitnih slojeva da bi se procijenilo može li ponovno uspostavljanje ravnoteže između strukturnih i cikličkih zaštitnih slojeva pomoći osigurati da postoji dostatna fleksibilnost u obliku zaštitnih slojeva koji se mogu osloboditi kao odgovor na gospodarske padove.

Posljednje, ali ne i manje važno, ESB je nastavio poboljšavati komunikaciju o pitanjima makrobonitetne politike, a poboljšao je informiranost povećavanjem transparentnosti svojega aktualnog rada i razmatranja u ovom području.^[32] Pregled financijske stabilnosti iz studenoga 2020. sadržava tekst o budućem makrobonitetnom stajalištu o dopunjavanju zaštitnih slojeva kapitala. Uz govore, priopćenja za javnost i ostale publikacije kao što su povremeni radovi, ESB je nastavio objavljivati svoj Makrobonitetni bilten dva puta godišnje, u kojemu se iznosi analitički napredak i procjene aktualnih makrobonitetnih pitanja. Nadovezujući se na iskustvo stečeno u krizi, posljednje izdanje iz 2020. bilo je posvećeno makrobonitetnim zaštitnim slojevima kapitala i dalo je uvid u utjecaj na kreditiranje, moguće prepreke upotrebljivosti zaštitnih slojeva i važnost makrobonitetnog prostora. ESB je također na mrežnim stranicama nastavio objavljivati pregled trenutačno aktivnih makrobonitetnih mjera u državama koje su obuhvaćene nadzorom banaka ESB‑a.

Odluke o makrobonitetnoj politici tijekom 2020.

U skladu sa svojom zakonskom ovlasti ESB je u 2020. procijenio obavijesti nacionalnih tijela u europodručju o 116 odluka o makrobonitetnoj politici glede instrumenata usmjerenih na cikličke i strukturne sistemske rizike kao i drugih mjera u skladu s člankom 458. uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR). To je uključivalo obavijesti središnje banke Българска народна банка (Bugarska narodna banka) i Hrvatske narodne banke u posljednjem tromjesečju godine, nakon što je od 1. listopada 2020. uspostavljena bliska suradnja. Većina obavijesti odnosila se na određivanje protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala ili na određivanje globalnih i ostalih sistemski važnih institucija i kalibriranje odgovarajućih zaštitnih slojeva kapitala. Upravno vijeće ESB‑a nije dalo prigovor ni na jednu od odluka o makrobonitetnoj politici koje su nacionalna tijela dostavila tijekom 2020.

Nakon izbijanja pandemije koronavirusa mnoge mjere o kojima je ESB obaviješten bile su usmjerene na ublažavanje učinka pandemijskog šoka na stabilnost financijskog sustava i realno gospodarstvo. Stoga je nekoliko nacionalnih tijela odlučilo osloboditi neke zaštitne slojeve kapitala povećavane tijekom prethodnih godina.

Od sedam država europodručja koje su aktivirale protuciklički zaštitni sloj kapitala, šest ih je odlučilo potpuno ili djelomično osloboditi protuciklički zaštitni sloj kapitala i opozvati prethodno najavljeno povećanje zaštitnog sloja. Cilj je bio omogućiti bankama da oslobođeni kapital upotrijebe za nastavak potpore realnom gospodarstvu odobravanjem kredita kućanstvima i poduzećima i za apsorbiranje potencijalnih gubitaka po kreditima. U vrijeme pisanja ovog izvješća Luksemburg i Slovačka bile su jedine države europodručja koje su još održavale pozitivan protuciklički zaštitni sloj kapitala.

Glede makrobonitetnih instrumenata usmjerenih na ostale rizike, ESB je procijenio odluke nacionalnih tijela o zaštitnim slojevima za ostale sistemski važne institucije, zaštitnim slojevima za sistemski rizik i makrobonitetne mjere na osnovi članka 458. CRR‑a. Kao odgovor na šok prouzročen pandemijom koronavirusa, nekoliko država odlučilo je u cijelosti ili djelomično osloboditi zaštitne slojeve za sistemski rizik i prilagoditi zaštitne slojeve za ostale sistemski važne institucije za banke koje bi inače bile ograničene u iskorištavanju zaštitnih slojeva za sistemski rizik s obzirom na međusobno djelovanje dvaju zahtjeva određeno člankom 131. direktive o kapitalnim zahtjevima.

Naposljetku, neke su države odlučile odgoditi postupno uvođenje ili uvođenje najavljenih mjera, primjerice, postupno uvođenje zaštitnih slojeva za ostale sistemski važne institucije i uvođenje najavljene mjere na osnovi članka 458. CRR‑a.

Suradnja s Europskim odborom za sistemske rizike

ESB je nastavio pružati analitičku, statističku, logističku i administrativnu podršku Tajništvu Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), koje je odgovorno za dnevno poslovanje ESRB‑a. ESRB je odgovoran za makrobonitetni nadzor financijskog sustava EU‑a te za sprječavanje i ublažavanje sistemskog rizika.

Godinu je obilježila pandemija bolesti COVID‑19. Odgovarajući na promjenu obrasca rizika, ESRB je u travnju i svibnju 2020. prešao na krizni način rada i povećao učestalost svojih sastanaka o politikama. ESSB je aktivno sudjelovao i pridonosio ESRB‑ovu odgovoru na pandemiju i kontinuiranom utvrđivanju i praćenju potencijalnih sistemskih rizika te davao opću potporu radu koji je obavljao ESRB. Primjerice, aktivno je sudjelovao u radu ESRB‑a koji je doveo do niza mjera u vezi s: (1) implikacijama za financijski sustav programa jamstava za kredite i drugih fiskalnih mjera čiji je cilj zaštita realnoga gospodarstva, (2) nelikvidnošću tržišta i njezinim implikacijama za upravitelje imovinom i osiguravatelje, (3) učinkom procikličkih snižavanja rejtinga obveznica na tržišta i subjekte u cijelom financijskom sustavu, (4) ograničenjima na razini cijelog sustava glede isplate dividenda, otkupa dionica i ostalih isplata i (5) likvidnosnim rizicima koji proizlaze iz poziva na uplatu marže. Osim toga, ESSB je pridonosio raspravama unutar ESRB‑a o dugoročnijim pitanjima politike koja se odnose na bankarski sektor EU‑a u kontekstu pandemije bolesti COVID‑19. Cilj tog rada bio je pružiti pregled različitih izazova s kojima bi se nositelji politika mogli suočiti u budućnosti.

Nakon postupnog povratka na redovni ciklus politike tijekom ljeta ESB je nastavio surađivati s Tajništvom ESRB‑a u radu povezanom s praćenjem implikacija fiskalnih mjera za financijsku stabilnost kako bi se zaštitilo realno gospodarstvo u kontekstu pandemije bolesti COVID‑19. Stručna skupina osnovana je u lipnju 2020. pod pokroviteljstvom Općeg odbora ESRB‑a. Skupina je zadužena za redovito praćenje implikacija za financijsku stabilnost na razini cijelog EU‑a koje proizlaze iz privremenih mjera koje su države donijele kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19, s naglaskom na prekogranične i međusektorske implikacije.

ESB je također pridonosio kontinuiranom razvoju mjerila rizika za nebankovne financijske institucije. Ovaj rad obuhvaćao je peto izdanje EU Non-bank Financial Intermediation Risk Monitor, u kojemu se daje pregled kretanja u nebankovnome financijskom sektoru s naglaskom na procjenjivanju potencijalnih rizika za financijsku stabilnost.

Nadalje, ESB je zajedno s ESRB‑om radio na razvoju i provedbi metodologija za provedbu studije učinka o mogućem utjecaju različitih scenarija klimatskih promjena na financijski sektor EU‑a. U lipnju 2020. ESRB je objavio izvješće koje sadržava i mapiranje različitih metodologija, procjenu dostupnosti podataka i pregled vrsta izloženosti financijskih institucija koje se trebaju analizirati pri provedbi analize rizika povezanih s klimom.

Usto, ESB je aktivno sudjelovao u Europskoj sistemskoj kiberskupini, koja razvija analitički okvir za procjenjivanje kiberrizika.

ESB je bio predsjedatelj radne skupine zadužene za pripremu preporuke ESRB‑a za daljnji napredak u donošenju identifikatora pravne osobe u EU‑u. Rad je uspješno dovršen u rujnu 2020. donošenjem preporuke ESRB‑a o identifikaciji pravnih osoba.

Naposljetku, ESB je bio predsjedatelj ESRB‑ove Radne skupine za testiranje otpornosti na stres, koja je pripremala nepovoljne scenarije za testiranja otpornosti na stres u 2021. Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo i Europskoga nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje. U tu je svrhu nekoliko glavnih uprava ESB‑a davalo ključnu tehničku potporu i potporu pri modeliranju radnoj skupini ESRB‑a.

Podrobnije informacije o ESRB‑u mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u njegovim godišnjim izvješćima.

3.3. Mikrobonitetne aktivnosti za osiguranje stabilnosti pojedinih banaka

Dvije nove članice pozdravljene su u okviru jedinstvenoga nadzornog mehanizma 2020. Bugarska i Hrvatska postale su prve države izvan europodručja koje su se pridružile europskome nadzoru banaka u skladu s okvirom bliske suradnje predviđenim uredbom o SSM‑u za države članice izvan europodručja. Na temelju odluka Upravnog vijeća o uspostavi bliske suradnje^[33] s Bugarskom narodnom bankom^[34] i Hrvatskom narodnom bankom^[35], broj značajnih institucija koje izravno nadzire ESB povećao se, uz dodavanje pet banaka u Bugarskoj i osam banaka u Hrvatskoj u listopadu 2020.^[36] ESB je odgovoran i za nadzor manje značajnih institucija i zajedničke postupke za sve nadzirane subjekte u tim dvjema zemljama. Bugarska narodna banka i Hrvatska narodna banka imaju svaka svog predstavnika u Nadzornom odboru ESB‑a s istim pravima i obvezama kao i svi ostali članovi, uključujući prava glasa.

Nadzor banaka ESB‑a doživio je 2020. preobrazbu u zreliju i transparentniju organizaciju. Nadzor pojedinih banaka reorganiziran je u skladu s poslovnim modelima banaka, uz potporu timova stručnjaka za rizike ili predmetno područje. Druga linija obrane – nadzorna funkcija za rizike – uvedena je radi strateškog planiranja, dok je funkcija nadzora na licu mjesta postala strukturno neovisna. Nova organizacijska struktura preusmjerila se prema nadzoru koji je više orijentiran na rizike, uz istodobno osiguravanje dosljednosti rezultata nadzora. Reorganizacijom je ojačana uloga ESB‑a kao razboritoga, učinkovitoga i transparentnoga nadzornog tijela te suradnja s nacionalnim nadležnim tijelima unutar SSM‑a.

Radi poboljšanja transparentnosti ESB je prvi put objavio agregatne podatke po poslovnim modelima i informacije za pojedinačne banke o zahtjevima u sklopu drugog stupa (P2R), tj. godinu dana prije nego što to zahtijeva revidirana uredba o kapitalnim zahtjevima. Objavom pojedinačnih P2R‑a nastojalo se prikazati stanje europskih banaka, pri čemu se bankama pomaže da svoju vlastitu poziciju usporede s bankama usporedivih značajki uz osiguravanje veće transparentnosti za ulagače.

Nadalje, ESB je pokrenuo javno savjetovanje o nacrtu Vodiča o nadzornom pristupu konsolidaciji u bankarskom sektoru. Ovim bi se vodičem trebale povećati transparentnost i predvidljivost nadzornih mjera, a kreditnim bi se institucijama trebalo pomoći da osmisle bonitetno održive projekte.

Koronavirus je izazvao nezapamćen šok na globalnoj razini, ali zahvaljujući aktivnoj ulozi SSM‑a posljednjih nekoliko godina europske su banke ušle u ovu krizu sa znatno snažnijim pozicijama kapitala i likvidnosti i znatno boljom kvalitetom imovine. ESB je reagirao brzo donošenjem nekoliko nadzornih mjera potpore kako bi se bankama omogućilo da apsorbiraju gubitke i nastave kreditirati realno gospodarstvo. Primjerice, ESB je potaknuo nadzirane subjekte da u potpunosti upotrebljavaju zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti, uključujući upute u sklopu drugog stupa (P2G), a istodobno je signalizirao tržištima da ne bi trebalo kažnjavati banke koje iskorištavaju odobrenu fleksibilnost.^[37] Uvedena je nadzorna fleksibilnost u tretmanu neprihodonosnih kredita, posebice kako bi se bankama omogućilo da u potpunosti iskoriste jamstva i moratorije koje su odobrila tijela javne vlasti.^[38] ESB je usvojio pragmatičan (tj. pojednostavljen) pristup prema ciklusu postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) iz 2020.^[39] Novim pristupom smanjilo se opterećenje za nadzirane banke, pri čemu se zadržao jasan i točan pregled njihove stabilnosti. Nadalje, banke su bile poticane da ublaže procikličnost ugrađenu u svojim modelima rezervacija za gubitke po kreditima u skladu s MSFI‑jem 9 te da, ako još nisu, počnu primjenjivati kalendar prelaska na MSFI 9 dostupan u okviru uredbe o kapitalnim zahtjevima.^[40] ESB je također produljio rokove za određene nadzorne mjere koje nisu ključne i za zahtjeve o podatcima, kao i za provedbu korektivnih mjera koje proizlaze iz nadzora na licu mjesta i preispitivanja internih modela.

Nakon analiziranja ranjivosti europskih banaka tijekom prvih tjedana krize uzrokovane koronavirusom, ESB je preispitao neke svoje odluke. Primjerice, njegova početna preporuka bankama o raspodjeli dividenda i otkupu dionica produljena je do 1. siječnja 2021. ESB je kasnije pozvao banke da se suzdrže od isplate dividenda ili da ih ograniče do 30. rujna 2021. Nadalje, kako bi se olakšala provedba monetarne politike, ESB je bankama dopustio da iz omjera financijske poluge izuzmu određene izloženosti prema središnjim bankama.^[41]

Banke i javnost učinkovito su i transparentno obavještavane o svim nadzornim mjerama potpore putem različitih kanala, uključujući pisma, nadzorni dijalog sa zajedničkim nadzornim timovima, česta pitanja, priopćenja za javnost, objave na blogu i govore.

Na početku krize uzrokovane koronavirusom ESB je donekle povećao operativnu fleksibilnost za subjekte koji su se pripremali za Brexit, ali je nadzorni dijalog kasnije nastavljen i pojačan. Mnoge banke ostvarile su znatan napredak ili su dobro napredovale prema ostvarenju svojih ciljanih operativnih modela za razdoblje nakon Brexita, što će im omogućiti da trguju i upravljaju rizikom u EU‑u i da ga evidentiraju na način kojim se osigurava razborito upravljanje rizikom i učinkovit nadzor. ESB je nastavio isticati da se banke trebaju pripremiti za sve moguće ishode na kraju prijelaznog razdoblja. Velika nadzorna pozornost također je bila usmjerena na osiguravanje da nadzirane banke ostvare svoje ciljane operativne modele unutar prethodno dogovorenih rokova. Time bi se osiguralo dosljedno i djelotvorno rješavanje svih preostalih srednjoročnih rizika povezanih s Brexitom.

Naposljetku, nakon javnog savjetovanja ESB je dovršio Vodič koji pokazuje kako ESB ocjenjuje usklađenost modela kreditnog rizika druge ugovorne strane banaka s regulatornim zahtjevima. To je važno za banke koje se prijavljuju za proširenje ili izmjenu svojih internih modela, kao i za aktualno praćenje takvih modela ili preispitivanje internih modela koje provodi ESB. ESB je također donio i objavio smjernicu o pragu značajnosti za dospjele kreditne obveze za manje značajne institucije, čime se osigurava usklađenost s pravilima koja se primjenjuju na značajne institucije.^[42]

Podrobnije informacije o nadzoru banaka ESB‑a mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2020.

3.4. Doprinos ESB‑a inicijativama europske politike

Deset godina važnih regulatornih reforma nakon globalne financijske krize pridonijelo je osiguravanju da financijski sustav bude dobro pripremljen za podnošenje šokova prouzročenih pandemijom bolesti COVID‑19. Unatoč znatnom napretku, još postoje važni pravni i institucionalni izazovi koje je potrebno prevladati prije nego što europske banke mogu poslovati unutar istinski integriranog okvira, među ostalim, i na dobrobit korisnika financijskih usluga. Daljnji napori također su potrebni za razvoj tržišta kapitala uz istodobno jačanje regulatornih i nadzornih okvira za nebankovni financijski sektor. Godina 2020. bila je i godina nezapamćenog djelovanja Europske unije u području ekonomske politike. U srpnju 2020. čelnici EU‑a složili su se da će Unija prvi put u svojoj povijesti izdati zajednički dug kao odgovor na zajednički gospodarski šok. Okvir 4. sadržava pregled šireg odgovora EU‑a na krizu i njegovih implikacija za realno gospodarstvo i financijski sektor.

Dovršetak bankovne unije

Nakon pisma predsjedatelja Radne skupine na visokoj razini za europski sustav osiguranja depozita (EDIS) predsjedniku Euroskupine u prosincu 2019., ESB je nastavio pridonositi raspravi o dovršetku bankovne unije u europskim forumima.

Euroskupina je na sastanku krajem studenoga 2020. postigla ključan dogovor o revidiranom Ugovoru o Europskom stabilizacijskom mehanizmu i ranom uvođenju zajedničkoga zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju.

U tom kontekstu ESB je nastavio pridonositi zajedničkim izvješćima o praćenju smanjenja rizika (vidi lipanjsko izdanje i izdanje iz studenoga), pripremljenima zajedno s Europskom komisijom i Jedinstvenim sanacijskim odborom. U izvješću iz studenoga 2020. daju se i dodatne analize neprihodonosnih kredita i minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL). Na osnovi izvješća iz studenoga 2020. i nakon pozitivne procjene o smanjenju rizika Euroskupina je postigla dogovor o ranom uvođenju zajedničkoga zaštitnog mehanizma.

Osim toga, ESB je podržao raspravu o prekograničnoj integraciji bankovnih grupa. U tom kontekstu dvojica dužnosnika ESB‑a iznijela su u zajedničkoj objavi na blogu konkretne prijedloge za poticanje učinkovite dodjele likvidnosnih resursa unutar bankovnih grupa uz istodobno osiguravanje zaštitnih mjera tijelima države domaćina.^[43]

Glede revizije okvira za upravljanje kriznim situacijama, ESB je podupirao napore kako bi osigurao da se okvirom predviđaju instrumenti najbolje prakse za postupanje s manjim bankama koje primaju depozite. ESB je zagovarao poboljšanje okvira za mjere rane intervencije kako bi se olakšala njegova praktična provedba.^[44] ESB je također naglasio da je važno osigurati da banke za koje je utvrđeno da propadaju ili za koje je vjerojatno da će propasti mogu izaći iz bankovnog tržišta u razumnom roku. Nastavit će se rad na politici upravljanja kriznim situacijama. U tom smislu važno je napomenuti da je Europska komisija započela preispitivanje okvira za upravljanje krizom banaka i osiguranje depozita.

Unaprjeđenje unije tržišta kapitala

ESB je 2020. pozvao na ponovno ulaganje napora za unaprjeđenje unije tržišta kapitala (CMU) s obzirom na mnoge izazove s kojima se EU suočava.^[45] To uključuje financiranje oporavka nakon pandemije bolesti COVID‑19, osiguravanje prelaska na niskougljično gospodarstvo, povećanje međunarodne uloge eura i rješavanje posljedica Brexita za financijske usluge, kako je istaknuto u ESB‑ovu Pregledu financijske stabilnosti iz studenoga 2020.

ESB je pozdravio novi akcijski plan Europske komisije za CMU objavljen 2020. i naglasio potrebu za konkretnim mjerama i istinskom političkom voljom i ambicijama za postizanje znatnog napretka. ESB je istaknuo niz prioriteta politike za poticanje tržišta kapitala, uključujući one usmjerene na povećanje financiranja vlasničkim vrijednosnim papirima radi poticanja rasta i inovacija.^[46] Prioriteti se odnose na usklađivanje ciljanih područja pravila o insolventnosti poduzeća i poreza po odbitku te obrade korporativnih akcija poslije trgovanja. Napredak prema nadzornoj konvergenciji, uključujući predlaganje mjera za jaču koordinaciju nadzora ili izravan nadzor od strane europskih nadzornih tijela, bit će ključan za osiguravanje dosljedne provedbe jedinstvenih pravila u cijeloj Europskoj uniji. Osim toga, inicijative o financijskom obrazovanju ili mogućnostima za mirovinsku štednju pomogle bi građanima da iskoriste prednosti CMU‑a.

ESB je nastavio znatno pridonositi CMU‑u podupiranjem razvoja i integracije infrastruktura paneuropskoga financijskog tržišta (vidi odjeljak 4.3.).

Revizija bonitetnog okvira za banke i nebankovne financijske institucije

Dijelovi nebankovnoga financijskog sektora, uključujući novčane fondove i neke investicijske fondove, doživjeli su znatan stres tijekom previranja na tržištu u ožujku. Veća uloga nebankovnoga financijskog posredovanja u financiranju gospodarstva jedan je od ciljeva CMU‑a, ali je djelotvorno praćenje tog sektora i nadalje ključno.

Povećanje otpornosti nebankovnoga financijskog sektora na način koji odražava makrobonitetne perspektive neophodno je za primjereno rješavanje sistemskih rizika koji bi se mogli materijalizirati u tom sektoru. Stoga se u 2020. ESB nastavio zalagati za regulatorne reforme makrobonitetnog okvira za nebankovni financijski sektor i snažno je pridonosio povezanim tehničkim raspravama u forumima EU‑a i međunarodnim forumima.

Glede bonitetnog okvira za bankarski sektor, ESB je podržao prijedlog Europske komisije za ciljane izmjene CRR‑a kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19. ESB je utvrdio da prijedlog nadopunjuje njegove nadzorne mjere ublažavanja i iznio svoja stajališta u pravnom mišljenju. Posebice, ESB je podržao promjene koje se odnose na prijelazna uređenja za ublažavanje učinka odredba MSFI‑ja 9 na regulatorni kapital, privremeno proširenje povlaštenog tretmana neprihodonosnih kredita za koje jamstvo pružaju nacionalne vlade ili druge osobe javnog prava i odgađanje primjene zaštitnog sloja omjera financijske poluge za globalne sistemski važne banke.

Osim toga, ESB je predložio prilagodbe mehanizma za privremeno isključivanje određenih izloženosti prema središnjim bankama iz izračuna omjera financijske poluge kako bi se povećala učinkovitost mjera monetarne politike koje se primjenjuju za ublažavanje gospodarskog učinka pandemije bolesti COVID‑19 i podupiranje bankovnih kredita kućanstvima i poduzećima. Nadalje, u skladu sa standardom Bazelskog odbora za nadzor banaka, ESB je naglasio potrebu za većom fleksibilnošću nadležnih tijela pri procjeni internih modela tržišnog rizika kako bi se zadržala sposobnost kreditnih institucija da osiguraju likvidnost tržišta i provode aktivnosti održavanja tržišta, čime se podupire realno gospodarstvo.

4. Neometano funkcioniranje tržišne infrastrukture i plaćanja

Jedna je od osnovnih zadaća Eurosustava osigurati neometano funkcioniranje platnih sustava. Ona je usko povezana s odgovornostima Eurosustava u područjima monetarne politike i financijske stabilnosti. Eurosustav ima središnju ulogu u razvoju, upravljanju i nadzoru tržišnih infrastruktura i rješenja koja olakšavaju siguran i učinkovit tok plaćanja, vrijednosnih papira i kolaterala u europodručju. On je također katalizator integracija i inovacija na tržištu plaćanja i vrijednosnih papira.

4.1. Usluge sustava TARGET

Usluge sustava TARGET unutar Eurosustava obuhvaćaju tri usluge namire: sustav TARGET2, sustav namire u realnom vremenu na bruto načelu (RTGS) za platne transakcije u eurima povezane s operacijama monetarne politike Eurosustava te za međubankovne transakcije i komercijalne transakcije, sustav TARGET2‑Securities (T2S), jedinstvenu platformu za namiru vrijednosnih papira diljem Europe i uslugu namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS), koja omogućuje pružateljima platnih usluga da svojim korisnicima svakodnevno nude trenutačan prijenos sredstava u bilo koje doba.

Više od 1000 banaka služi se sustavom TARGET2 kako bi iniciralo transakcije u eurima u vlastito ime ili u ime svojih klijenata. Uzimajući u obzir podružnice i društva kćeri, sustav TARGET2 povezuje više od 44 000 banaka diljem svijeta. Sustav TARGET2 tijekom 2020. prosječno je obradio 345 006 plaćanja dnevno s prosječnom dnevnom vrijednošću od 1,8 bil. EUR.

S obzirom na to da je u posljednjem desetljeću ekosustav plaćanja bio izložen znatnim promjenama zbog tehnoloških dostignuća, novih regulatornih zahtjeva i promjena u korisničkim zahtjevima, Eurosustav planira zamijeniti sustav TARGET2 sustavom T2, koji se sastoji od nove komponente RTGS‑a i komponente centraliziranog upravljanja likvidnošću koja će optimizirati upravljanje likvidnošću za sve usluge sustava TARGET. U sustavu T2 rabit će se norma ISO 20022 za slanje poruka i preko njega će se moći obavljati viševalutna plaćanja.

S obzirom na izazove koje predstavlja pandemija bolesti COVID‑19 i premještanje SWIFT‑ove globalne migracije prekograničnih plaćanja na normu ISO 20022, vremenski je okvir za projekt Eurosustava produžen s 2021. na 2022. nakon razgovora s europskom financijskim zajednicom. U 2020. projekt je ušao u internu fazu testiranja softvera, poznatu kao „testiranje prihvatljivosti unutar Eurosustava”. Na kraju 2020. objavljen je priručnik Real Time Gross Settlement User Handbook.

Sustav T2S rezultat je inicijative usmjerene na rješavanje pitanja vrlo fragmentiranog okružja namire vrijednosnih papira u Europi. Njome se stalo na kraj složenim postupcima prekogranične namire i poteškoćama koje su uzrokovale razlike u praksama namire među državama.

Danas platforma T2S povezuje 21 središnji depozitorij vrijednosnih papira s 20 europskih tržišta i omogućuje namiru vrijednosnih papira u euru i danskoj kruni. Sustav T2S tijekom 2020. prosječno je obradio 687 476 transakcija dnevno s prosječnom dnevnom vrijednošću od 672,53 mlrd. EUR.^[47] Od početka ožujka do sredine travnja neizvjesnost na tržištu zbog pandemije bolesti COVID‑19 rezultirala je iznimnim porastom obujma obrađenih transakcija koji je 16. ožujka dosegnuo najvišu razinu od 1 088 815 transakcija.

U studenomu 2020. u sustav T2S uveden je mehanizam kazni kako bi se središnjim depozitorijima vrijednosnih papira dala potpora pri ispunjavanju njihovih obveza u sklopu režima discipline namire iz uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira. Testiranje ove nove i složene funkcije provodit će se i tijekom 2021. u okviru priprema za stupanje na snagu relevantnih odredaba uredbe u veljači 2022.

Nakon pokretanja TIPS‑a u studenome 2018. na tu se uslugu do kraja 2020. povezalo devet tržišta europodručja, što znači da je sada dostupno više od 3800 pružatelja platnih usluga. ESB je u srpnju 2020. najavio da će do kraja 2021. poduzeti važne korake kako bi putem TIPS‑a osigurao paneuropski doseg trenutačnih plaćanja. Osim toga, kako bi iskoristila pogodnost viševalutne funkcionalnosti TIPS‑a, središnja banka Sveriges Riksbank i Eurosustav potpisali su ugovor kojim je središnjoj švedskoj banci omogućeno da od svibnja 2022. korisnicima u Švedskoj nudi novu uslugu trenutačnih plaćanja u švedskoj kruni (RIX‑NST) zasnovanu na platformi TIPS. U 2020. središnja banka Danmarks Nationalbank zatražila je pristupanje sustavu T2 te je izrazila interes za pristupanje TIPS‑u najkasnije do 2025.

U 2020. odobrena je buduća politika određivanja cijena za sustav T2 i revidirana je politika određivanja cijena za TIPS.

Što se tiče uspješnosti tržišnih infrastruktura Eurosustava tijekom krize uzrokovane koronavirusom, nisu zabilježeni nikakvi veći operativni incidenti povezani s tom situacijom. Međutim, tijekom godine operativni su incidenti zabilježeni iz drugih razloga zbog koji je bilo nužno poduzeti daljnje aktivnosti kako se ne bi ponovili. Nakon što je 23. listopada 2020. zabilježen incident u sustavu TARGET2, ESB je najavio provedbu neovisnog preispitivanja koje će uzeti u obzir i druge incidente koji su u 2020. utjecali na usluge sustava TARGET. Glavni nalazi preispitivanja razmijenit će se s tržišnim sudionicima i objaviti u drugom tromjesečju 2021.

Osim triju usluga namire, Eurosustav razvija novu uslugu sustava TARGET, a to je sustav upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS). Cilj je osigurati jedinstven sustav upravljanja kolateralom sa zajedničkom funkcijom koji je sposoban upravljati imovinom koja se rabi kao kolateral za kreditne poslove Eurosustava u svim jurisdikcijama europodručja. Faza određivanja specifikacije projekta završena je u 2020. Datum početka njegova rada pomaknut je na studeni 2023. nakon što je donesena odluka o produženju vremenskog okvira za projekt sustav T2 za jednu godinu, čime je otklonjena zabrinutost tržišnih sudionika da bi trenutačno nepovoljno okružje otežalo njihove pripreme.

4.2. Nadzor i uloga središnje emisijske banke

Kako bi osigurao sigurnost i učinkovitost infrastruktura financijskog tržišta i plaćanja, Eurosustav utvrđuje ciljeve u posebnim nadzornim propisima, standardima, smjernicama i preporukama te provodi svoje zadaće nadzora prikupljanjem informacija, ocjenjivanjem informacija u odnosu na ciljeve nadzora i, prema potrebi, promicanjem promjena.

Eurosustav je tijekom 2020. nastavio nadzirati sistemski važne platne sustave procjenom uspješnosti sustava i promjena koje se uvode kao i razine njihove kiberotpornosti. Osim sustava TARGET2, EURO1, STEP2‑T i CORE (FR), sustav Mastercard Clearing Management System utvrđen je kao sistemski važan platni sustav. Javnim savjetovanjem pokrenuto je revidiranje uredbe o sistemski važnim platnim sustavima kako bi se jasno odredili kriteriji za određivanje koja bi središnja banka Eurosustava trebala biti imenovana nadležnim tijelom za provedbu nadzora nad sistemski važnim platnim sustavom.

Eurosustav je također nastavio nadzirati platne sustave koji nisu sistemski važni, uključujući sustave za trenutačna plaćanja i platne sheme. Kako bi se utvrdila načela nadzora elektroničkih platnih instrumenata, shema i rješenja na jednostavniji i usklađeniji način prilagođen budućim potrebama, ESB je objavio prijedlog novog nadzornog okvira Eurosustava za elektroničke platne instrumente, sheme i rješenja (okvir PISA) za javno savjetovanje.

Na osnovi kontinuiranog praćenja kartičnih prijevara Eurosustav je objavio svoje šesto nadzorno izvješće o kartičnim prijevarama. Izvješće je pokazalo da su u kartičnim prijevarama u razdoblju od 2014. do 2018. dominirale transakcije s udaljenosti, tj. prijevare na internetu i prijevare poštom i telefonskim putem.

Eurosustav je nastavio promicati kiberotpornost infrastruktura financijskog tržišta, podupirući uspostavu inicijative za razmjenu informacija i podataka o kiberprijetnjama (CIISI‑EU) te aktualno donošenje i provedbu okvira TIBER‑EU.

Što se tiče namire vrijednosnih papira, prva sveobuhvatna procjena nadzora rada platforme sustava T2S popraćena je procjenom napretka koji je upravitelj sustava ostvario u rješavanju nedostataka utvrđenih u određenim područjima. Nadalje, provedba mehanizma kazni u okviru sustava T2S kako bi se središnjim depozitorijima vrijednosnih papira dala potpora ocijenjena je u odnosu na režim discipline namire iz uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (vidi i odjeljak 4.1.).

Kada je riječ o operativnoj uspješnosti, nadzor Eurosustava posebno je bio usmjeren na incidente koji su se dogodili u uslugama sustava TARGET tijekom 2020. te je aktivno surađivao s upraviteljem sustava radi sveobuhvatne procjene incidenata i mjera koje se poduzimaju za izbjegavanje njihova ponavljanja. Usredotočenost na operativnu uspješnost bit će nadzorni prioritet Eurosustava i u sljedećoj godini.

Što se tiče uspješnosti tijekom krize uzrokovane koronavirusom, infrastrukture financijskog tržišta nisu zabilježile nikakve veće operativne incidente povezane s pandemijskom situacijom. Međutim, problemi s lancima opskrbe koji se odnose na treće strane u teško pogođenim područjima povremeno su zabilježeni u prvoj polovini 2020., kao i manja kašnjenja u pružanju usluga i smanjena učinkovitost namire tijekom vrhunca pandemije zbog obrade većeg obujma transakcija od uobičajenog.

Pandemija i povezana kolebljivost na tržištu utjecali su i na obrasce plaćanja i namire. Snažno su porasli maržni pozivi središnjih drugih ugovornih strana. Stoga su sudionici na tržištu koji su bili manje pripremljeni za upravljanje likvidnošću u stresnim uvjetima u tom razdoblju bili izloženi likvidnosnim pritiscima.

Eurosustav, kao središnja emisijska banka za euro, pridonosi izdavanju odobrenja za rad i redovitoj provjeri i ocjeni središnjih depozitorija vrijednosnih papira u skladu s uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira. Eurosustav je u 2020. dao doprinos u šest postupaka izdavanja odobrenja za rad i 12 postupaka provjere i ocjene. To je jedino tijelo koje je uključeno u izdavanje odobrenja za rad i provjeru svih središnjih depozitorija vrijednosnih papira u europodručju; ono pomaže osigurati dosljedan pristup tim zadaćama i pritom ima ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i učinkovitosti namire vrijednosnih papira.

Kada je riječ o središnjim drugim ugovornim stranama, Eurosustav, u svojoj ulozi središnje emisijske banke za euro, sudjelovao je u kolegijima nadzornih tijela i skupinama za upravljanje krizama. ESB se pridružio novom Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane i Odboru za politiku središnjih drugih ugovornih strana koji je osnovalo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala te je pridonio razvoju novoga nadzornog okvira za središnje druge ugovorne strane u skladu s revidiranom uredbom o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR 2), osobito u kontekstu Brexita. ESB je također analizirao prociklički utjecaj kolebljivosti na tržištu na središnje druge ugovorne strane i njihove sudionike radi davanja informacijskog doprinosa tekućim raspravama o politikama. S obzirom na donošenje regulatornog okvira EU‑a o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana, Eurosustav je kao središnja emisijska banka započeo s pripremnim radnjama za svoju ulogu u sanacijskim kolegijima. ESB će koordinirati pristup Eurosustava jer svaki plan oporavka i sanacije pojedinih središnjih drugih ugovornih strana zahtijeva usklađenu procjenu sistemskog rizika.

4.3. Inovacije i integracija u tržišnu infrastrukturu i plaćanja

Financijska industrija prolazi kroz znatnu promjenu zbog inovacija i digitalizacije. Na tržištu plaćanja malih vrijednosti stvaraju se novi tržišni sudionici, novi kanali za pristup uslugama plaćanja i novi načini iniciranja plaćanja. Novi tržišni subjekti koji dolaze izvan financijskog sektora i/ili izvan Europe izazov su za već postojeće tržišne subjekte. Premda je otvorenost globalnoj konkurenciji ključna za poticanje inovacija, prekomjerna ovisnost o inozemnim rješenjima i tehnologijama za plaćanja stvara rizik povećane osjetljivosti europskog tržišta plaćanja na vanjske poremećaje poput kiberprijetnji i smanjuje njegovu sposobnost davanja potpore jedinstvenom tržištu i jedinstvenoj valuti. Nadalje, pružatelji platnih usluga s globalnom tržišnom moći ne moraju nužno djelovati u najboljem interesu europskih dionika.

Kako bi primijenio inovativni potencijal digitalizacije i odgovorio na sve veće izazove za europsku suverenost na tržištu plaćanja, Eurosustav je razvio sveobuhvatnu strategiju za plaćanja malih vrijednosti. Njezini su ključni elementi dostupnost trenutačnih plaćanja, razvoj paneuropskog rješenja za plaćanja i ispitivanje mogućnosti za uvođenje digitalnog eura (vidi Okvir 5.).

Da bi se osigurala dostupnost trenutačnih plaćanja svim građanima i poduzećima ne samo na nacionalnoj nego i na europskoj razini potrebno je da se više pružatelja platnih usluga uskladi sa shemom za trenutačne kreditne transfere u SEPA‑i kao i da bude osiguran potpuni paneuropski doseg (vidi odjeljak 4.1. o mjerama Eurosustava za paneuropski doseg trenutačnih plaćanja).

Eurosustav također podupire mjere za smanjenje fragmentacije rješenja krajnjih korisnika za iniciranje plaćanja i plaćanja na mjestu interakcije (tj. plaćanja na prodajnim mjestima i u e‑trgovini). On posebno potiče rješenja za plaćanja koja ispunjavaju pet ključnih ciljeva utvrđenih u 2019.: paneuropski doseg i besprijekorno iskustvo klijenata, praktičnost i nizak trošak, sigurnost i zaštita, europska marka i upravljanje te globalna prihvaćenost, pri čemu je naglasak stavljen na poboljšanje prekograničnih plaćanja, posebno izvan granica EU‑a.

ESB je nastavio analizirati kriptoimovinu i u 2020. stavljajući naglasak na posljedice stabilnih kriptokovanica koje je izdao privatni sektor za monetarnu politiku, financijsku stabilnost, tržišnu infrastrukturu i plaćanja te nadzor banaka. S obzirom na tu analizu, ESB‑ov je cilj razviti i provesti sveobuhvatan odgovor politike kako bi umanjio potencijalni negativan učinak stabilnih kriptokovanica na okružje plaćanja i financijsko okružje u EU‑u i istodobno omogućio zdrave inicijative koje donose koristi europskim potrošačima i poduzećima. ESB podupire rad međunarodne zajednice, odnosno plan provedbe skupine G‑20 koji je objavio Odbor za financijsku stabilnost za ostvarenje bržih, jeftinijih, transparentnijih i uključivih prekograničnih plaćanja na koja često utjecaj imaju neučinkovitost i nepredvidivost.

Eurosustav je u 2020. nastavio poticati poslijetrgovinsku harmonizaciju na razini cijelog tržišta kako bi podržao daljnju integraciju financijskih tržišta u Europi. U području harmonizacije upravljanja kolateralom zaprimio je do sredine godine planove prilagodbe od svih europskih tržišta obuhvaćenih standardima iz jedinstvenog pravilnika za upravljanje kolateralom u Europi (SCoRE). Eurosustav je također počeo pratiti i procjenjivati napredak ostvaren na postizanju usklađenosti sa SCoRE standardima. U skladu s odgodom ECMS projekta (vidi odjeljak 4.1.) datum za provedbu SCoRE‑a sada je studeni 2023. umjesto studenog 2022.

Savjetodavna skupina ESB‑a za tržišne infrastrukture za vrijednosne papire i kolateral nastavila je u 2020. podržavati stvaranje unije tržišta kapitala. Ona je, naime, dala konkretne prijedloge forumu na visokoj razini o uniji tržišta kapitala u vezi s porezom po odbitku i postupcima za korporativne akcije.

5. Napori pri podršci funkcioniranju tržišta i financijske usluge pružene drugim institucijama

Kao odgovor na izvanrednu situaciju izazvanu pandemijom bolesti COVID‑19 ESB je uspostavio nekoliko linija za valutni ugovor o razmjeni s drugim središnjim bankama u ožujku i travnju 2020. radi pružanja likvidnosti u glavnim međunarodnim valutama te je uveo dodatnu liniju za valutni ugovor o razmjeni i liniju za repo ugovor tijekom ljeta radi boljeg pružanja eurske likvidnosti. ESB nije intervenirao na deviznim tržištima, što je i vidljivo iz njegovih tromjesečnih podataka o deviznim intervencijama, koje objavljuje od svibnja 2020.

Prva godina objavljivanja eurske kratkoročne kamatne stope (€STR), doprinosa reformi referentnih kamatnih stopa ESB‑a, uspješno je privedena kraju u listopadu 2020. €STR postupno zamjenjuje prosječnu eursku prekonoćnu kamatnu stopu (EONIA). ESB je u 2020. putem svojih kontaktnih skupina za tržišta nastavio sudjelovati u korisnom dijalogu sa sudionicima na financijskom tržištu, a spoznaje stečene o tržištu olakšale su napore za povećanje učinkovitosti i djelotvornosti provedbe monetarne politike ESB‑a.

U 2020. ESB je i nadalje bio odgovoran za upravljanje različitim financijskim operacijama u ime EU‑a i imao je ulogu općega koordinatora okvira za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava.

5.1. Kretanja tržišnih operacija

Linije za eursku i deviznu likvidnost

Omogućavajući dostupnost eurskih sredstava drugim ugovornim stranama izvan europodručja, ugovori o razmjeni i repo ugovori^[48] Eurosustava pomažu ESB‑u da ostvari svoj cilj stabilnosti cijena, spriječi da manjak eurske likvidnosti izvan europodručja rezultira rizikom za financijsku stabilnost i podrži upotrebu eura u globalnim financijskim i trgovinskim transakcijama.^[49] Oni pridonose neometanoj transmisiji monetarne politike u europodručju tako što sprječavaju moguće pooštravanje odobravanja kredita u cijelom ili u dijelu europodručja zbog financijskih previranja, što koristi cijelom europskom gospodarstvu i svim europskim građanima. Pružanjem strane valute drugim ugovornim stranama u eurpodručju ublažavaju se pritisci na globalnim tržištima financiranja te se na taj način pomaže pri smanjenju učinaka takvih pritisaka na ponudu kredita kućanstvima i poduzećima i u europodručju i u svijetu.

Važno je razumjeti da linije za valutni ugovor o razmjeni i linije za repo ugovor služe kao zaštitni mehanizam koji ne bi trebao konkurirati ili zamijeniti privatna tržišta financiranja kada je riječ o pružanju eurske likvidnosti rezidentima izvan europodručja. Međutim, i samo postojanje ugovora za likvidnost kao mjere opreza može imati umirujući učinak na tržišta i pomoći pri održavanju urednih tržišnih uvjeta.

Linije za valutni ugovor o razmjeni među skupinom velikih središnjih banaka osiguravaju uzajaman pristup valuti svake središnje banke, premda se zapravo većina tih ugovora trenutačno ne primjenjuje ili se primjenjuje samo u jednom smjeru. Bilateralne linije za valutni ugovor o razmjeni između ESB‑a i središnjih banaka izvan europodručja omogućuju potonjima da eurom opskrbljuju svoje domaće druge ugovorne strane. Riječ je o iznosima koji su obično ograničeni te se smatra da su rizici linija za valutni ugovor o razmjeni u određenoj mjeri ublaženi primljenim uplatama. ESB je 15. ožujka 2020. usklađenim djelovanjem s drugim velikim središnjim bankama (Bank of Canada, Bank of England, Bank of Japan, Federal Reserve System i Swiss National Bank) najavio da bi (osim operacija s rokom dospijeća od tjedan dana) ponudio i tjedne operacije za puštanje likvidnosti u američkim dolarima s rokom dospijeća od 84 dana i tako smanjio cijenu svih operacija u američkim dolarima. ESB je nakon te najave ponudio operacije s rokovima dospijeća od sedam dana i 84 dana te je prilagodio njihovu (dnevnu, tjednu i mjesečnu) učestalost ovisno o uvjetima na financijskom tržištu.

ESB je 20. ožujka 2020. najavio da bi ponovo aktivirao postojeću bilateralnu liniju za valutni ugovor o razmjeni sa središnjom bankom Danmarks Nationalbank te povećao njezin iznos na 24 mlrd. EUR. U travnju je također dogovorio nove bilateralne linije za valutni ugovor o razmjeni s Hrvatskom narodnom bankom i Bugarskom narodnom bankom i tako omogućio objema središnjim bankama da opskrbljuju eurom domaće druge ugovorne strane u iznosu do 2 mlrd. EUR.

ESB je tijekom 2020. uspostavio bilateralne linije za repo ugovor s nekoliko središnjih banaka izvan europodručja (vidi Tablicu 2.) te je 25. lipnja uspostavio stalno raspoloživu mogućnost repo operacija za središnje banke Eurosustava (EUREP), čime je stvoren opći okvir koji je dostupan širokom skupu središnjih banaka izvan europodručja. U skladu s tom stalno raspoloživom mogućnošću središnje banke mogu pozajmiti eursku likvidnost u zamjenu za odgovarajući kolateral koji se sastoji od utrživih dužničkih vrijednosnih papira nominiranih u eurima koje su izdale središnje države i nadnacionalne institucije iz europodručja.

ESB‑ov doprinos reformi referentnih kamatnih stopa

ESB i nadalje ima važnu ulogu u reformi referentnih kamatnih stopa europodručja koju ostvaruje na dva glavna načina: prvo, čvrstom i pouzdanom referentnom vrijednošću, eurskom kratkoročnom kamatnom stopom (€STR), i, drugo, kao katalizator za tržišnu inicijativu pružanjem usluga tajništva radnoj skupini za nerizične eurske kamatne stope privatnog sektora.

Objava je €STR‑a počela 2. studenoga 2019. Stopa mjeri veleprodajne troškove eurskoga neosiguranoga prekonoćnog pozajmljivanja banaka koje se nalaze u europodručju i u cijelosti počiva na dnevnim povjerljivim statističkim podatcima o transakcijama na tržištu novca koji se prikupljaju u skladu s uredbom o statistici tržišta novca.

Nakon što je prošlo godinu dana otkad se stopa objavljuje, ESB je proveo preispitivanje metodologije njezina izračuna u skladu s člankom 15. stavkom 2. smjernice o €STR‑u, koja ga obvezuje da najmanje jednom godišnje preispita zahtijevaju li promjene u odnosnom tržištu promjene stope i njezine metodologije. Preispitivanjem se razmatra održava li stopa točno dinamiku odnosnog tržišta, počiva li na dostatnoj količini podataka i je li nepristrana. Zaključeno je da se metodologijom moglo točno mjeriti utvrđeni temeljni ekonomski interes te da je osnova za mjerenje troškova neosiguranoga prekonoćnog pozajmljivanja primjerena.

S obzirom na pouzdanost i reprezentativnost €STR‑a, tržišne se sudionike potiče da se koriste stopom za instrumente povezane s gotovinom i izvedenicama jer će EONIA biti ukinuta 3. siječnja 2022. Kako bi potaknuo i podržao širu primjenu €STR‑a, među ostalim i odredbama o zamjenskim kamatnim stopama u ugovorima vezanima uz europsku međubankovnu kamatnu stopu (EURIBOR), ESB je odlučio objaviti složene prosječne stope €STR‑a i složeni indeks.^[50]

U međuvremenu je radna skupina za nerizične eurske kamatne stope, koja ima zadaću (1) usmjeravati tržišne sudionike tijekom njihova prelaska na €STR sa stope EONIA, koja se najviše primjenjuje, i (2) preporučiti prikladne zamjenske stope za EURIBOR, dala ključan doprinos planiranju za nepredviđene situacije u scenariju trajne obustave EURIBOR‑a. Nakon dvaju javnih savjetovanja o zamjenskim kamatnim stopama za EURIBOR i o događajima koji su pokretači za primjenu zamjenskih kamatnih stopa za EURIBOR, očekuje se da će radna skupina u drugom tromjesečju 2021. objaviti svoje preporuke o najprikladnijim zamjenskim stopama za EURIBOR za svaku kategoriju imovine i univerzalno primjenjiv skup događaja koji su pokretači za primjenu zamjenskih stopa. Tržišne se sudionike potiče da razmotre preporuke te da ih uzmu u obzir pri planiranju primjene zamjenskih stopa.

Kontaktne skupine za tržišta

Godinu 2020. obilježili su posebni izazovi i nepredviđena kretanja na financijskim tržištima. U tim vremenima povećane neizvjesnosti, ESB je iznimno cijenio strukturiranu interakciju sa sudionicima na financijskom tržištu koja se odvijala posredstvom njegovih kontaktnih skupina za tržišta. U više su navrata Kontaktna skupina za tržište obveznica, Kontaktna skupna za devize, Kontaktna skupina za tržište novca i Skupina ESB‑ovih rukovoditelja za operacije pozivani na ad hoc sastanke radi razmjene mišljenja o aktualnim kretanjima na financijskom tržištu i funkcioniranju tržišta. Tržišni su sudionici poticani da s ciljem pokretanja rasprave otvoreno iznesu svoja mišljenja i zabrinutosti, što je pomoglo ESB‑u da prepozna moguće točke pritiska u financijskom sustavu i procijeni njegovu otpornost, posebice tijekom izbijanja pandemije koronavirusa u Europi u proljeće 2020. Stečene su spoznaje olakšale napore za povećanje učinkovitosti i djelotvornosti provedbe monetarne politike ESB‑a.

Izvještavanje o deviznim intervencijama

Upravno je vijeće ESB‑a u rujnu 2019. odlučilo da će objavljivati dodatne podatke o deviznim intervencijama ESB‑a. Ti se podatci od svibnja 2020. objavljuju u tablici na mrežnim stranicama ESB‑a i u Spremištu statističkih podataka. Ažuriraju se na tromjesečnoj osnovi, sa zakašnjenjem od jednog tromjesečja. Podatci objavljeni u tromjesečnim tablicama također se iskazuju na godišnjoj osnovi u Godišnjem izvješću ESB‑a (vidi Tablicu 3.). Izostanak deviznih intervencija u određenom tromjesečju izričito se navodi.

U 2020. ESB nije intervenirao na deviznom tržištu. Od uspostave eura ESB je dva puta intervenirao na deviznom tržištu, 2000. i 2011.

Izvještajnim su okvirom obuhvaćene devizne intervencije koje je ESB proveo jednostrano ili koordinirano s drugim tijelima i devizne intervencije „na graničnim vrijednostima” u okviru europskoga tečajnog mehanizma II (ERM II).

5.2. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja u EU‑u

ESB je odgovoran za upravljanje poslovima zaduživanja i kreditiranja EU‑a u sklopu instrumenta srednjoročne financijske pomoći (MTFA),^[51] Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM)^[52] i Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE).^[53]

ESB je u 2020. obradio plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu MTFA. Na dan 31. prosinca 2020. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 200 mil. EUR. U 2020. ESB je također obradio različita plaćanja i plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu EFSM‑a. Na dan 31. prosinca 2020. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 46,8 mlrd. EUR. ESB je obradio i isplatu zajmova SURE državama članicama u 2020. Na dan 31. prosinca 2020. nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 39,5 mlrd. EUR.

ESB je također odgovoran za upravljanje plaćanjima koja su povezana s operacijama u sklopu Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)^[54] i Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM)^[55]. ESB je u 2020. obradio različita plaćanja kamata i naknada za dva kredita odobrena u sklopu EFSF‑a.

Naposljetku, ESB je odgovoran za obradu svih plaćanja vezanih uz ugovor o kreditima za Grčku.^[56] Na dan 31. prosinca 2020. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 52.193,75 mil. EUR.

5.3. Usluge upravljanja pričuvama Eurosustava

U 2020. godini i nadalje je na raspolaganju bio sveobuhvatan skup financijskih usluga u okviru za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS), uspostavljenom 2005. u svrhu upravljanja pričuvama stranaka nominiranima u eurima. Neke nacionalne središnje banke Eurosustava središnjim bankama, monetarnim vlastima i državnim agencijama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama pružaju financijske usluge unutar tog okvira prema usklađenim uvjetima i tržišnim standardima. ESB ima ulogu općega koordinatora, koji prati neometano funkcioniranje usluga, promiče promjene radi poboljšanja okvira i priprema povezana izvješća za Upravno vijeće ESB‑a.

Broj računa stranaka u ERMS‑u na kraju 2020. godine iznosio je 260, a na kraju 2019. bilo ih je 273. Ukupne agregirane pričuve (uključujući udjele gotovine i vrijednosnih papira) kojima je upravljano u sklopu ERMS‑a povećale su se za otprilike 1,7 % u 2020. u odnosu na 2019.

ERMS‑ov je pravni okvir osuvremenjen u 2020. kako bi se ojačale inicijative za transparentnost izvještavanja i razmjenu informacija unutar Eurosustava u kontekstu pružanja usluga u sklopu ERMS‑a.

6. Više novčanica i najniže razine krivotvorenja dosad

ESB i nacionalne središnje banke europodručja odgovorni su za izdavanje euronovčanica u europodručju, za osiguravanje dostupnosti gotovine i za očuvanje povjerenja u valutu. Unatoč učinku pandemije na potrošnju i ponašanje pri plaćanju, broj euronovčanica u optjecaju nastavio je snažno rasti, a broj krivotvorina povučenih iz optjecaja pao je na najnižu razinu dosad.

6.1. Visoka potražnja za euronovčanicama nastavlja se

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju povećali su se za oko 10 % u 2020. Krajem godine u optjecaju je bilo 26,5 mlrd. euronovčanica, ukupne vrijednosti 1.435 mlrd. EUR (vidi grafikone 21. i 22.). Novčanice od 50 € činile su gotovo polovinu broja i vrijednosti novčanica u optjecaju. Sredinom ožujka 2020., nakon što je proglašena pandemija bolesti COVID‑19, zabilježena je iznimno snažna potražnja za gotovinom u trajanju od nekoliko tjedana, posebno za apoenima od 200 € i 100 € zbog porasta potražnje za gotovinskim sredstvima kao mjere opreza. Nakon toga u sljedećim je mjesecima uslijedilo smanjenje iznosa gotovine koje kreditne institucije redovito povlače od nacionalnih središnjih banaka ili deponiraju u njima zbog mjera zatvaranja i promjena u strukturi plaćanja, što je dovelo do smanjenja obujma gotovinskog ciklusa za do 20 % u nastavku 2020. u usporedbi s 2019. Unatoč tome, novčanice u optjecaju nastavile su rasti tijekom 2020., uglavnom zbog veće nesigurnosti i općenito sklonosti gomilanju novčanica u kriznim situacijama.

Recentno je istraživanje pokazalo da udio euronovčanica u optjecaju izvan europodručja iznosi između 30 % i 50 % ukupne vrijednosti euronovčanica u optjecaju. U istraživanju su izneseni dokazi da se novčanice upotrebljavaju kao pohrana vrijednosti te u transakcijske svrhe.

Proizvodnja euronovčanica dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima je u 2020. bila raspodijeljena izrada oko 5,7 mlrd. novčanica.

Ukupan broj eurokovanica u optjecaju u 2020. povećao se za 2 % te je na kraju godine iznosio 138 mlrd. Vrijednost kovanica u optjecaju porasla je na 30 mlrd. EUR, što je povećanje od 1,4 % u odnosu na kraj 2019.

U 2020. kreditne su institucije u nacionalnim središnjim bankama europodručja deponirale 25,0 mlrd. novčanica, ukupne vrijednosti od oko 800 mlrd. EUR. 12,0 % tih novčanica (tj. 3,0 mlrd.) zamijenjeno je novim novčanicama kako bi se zadržala visoka kvaliteta novčanica u optjecaju.

6.2. Upotreba gotovine među građanima

Istraživanje o upotrebi gotovine u europodručju

ESB je u 2019. proveo svoje drugo istraživanje o platnim navikama potrošača u europodručju (SPACE) radi procjene upotrebe gotovinskih i negotovinskih platnih instrumenata. Istraživanje je pokazalo da je 73 % svih plaćanja potrošača na prodajnim mjestima te u prijavljenim transakcijama između osoba namireno u gotovini. U smislu vrijednosti, gotovinska plaćanja činila su 48 % ukupne vrijednosti transakcija, nakon čega su slijedila plaćanja karticama koja su iznosila 41 %.

Istraživanje je također pokazalo da 55 % ispitanika smatra da je važno ili iznimno važno da imaju mogućnost plaćanja gotovinom u budućnosti. Rezultati su također pokazali da 34 % ispitanika drži pričuvu gotovine u transakcijske svrhe ili kao štednju.

Na temelju ankete koja je u srpnju 2020. provedena u europodručju utvrđeno je da je pandemija bolesti COVID‑19 snažno utjecala na ponašanje potrošača pri plaćanju jer je 40 % ispitanika odgovorilo da se manje koristilo gotovinom za plaćanja. Mjere za povećanje praktičnosti bezgotovinskih sredstava plaćanja navedene su kao glavni razlog promjene ponašanja pri plaćanju izazvane pandemijom.

Održavanje dostupnosti i prihvaćanja gotovine eura

Kako bi se zadržalo povjerenje u euronovčanice i eurokovanice te u slobodu potrošača glede izbora načina plaćanja, Upravno je vijeće ESB‑a donijelo novu strategiju za gotovinu u 2020. U strategiji Eurosustava Gotovina u 2030., objavljenoj u prosincu 2020., određeni su prioriteti i strateški ciljevi koje je potrebno ispuniti u sljedećim godinama te se njome nastoji osigurati da svi građani i poduzeća u europodručju zadrže dobar pristup gotovinskim uslugama kao i da gotovina ostane široko prihvaćeno sredstvo plaćanja. Smanjenje ekološkog otiska euronovčanica i trajni razvoj inovativnih i sigurnih novčanica također su važni elementi koji će se rješavati.

Eurosustav je radi ispunjavanja tih ciljeva počeo analizirati zemljopisnu pokrivenost lokacija na kojima kreditne institucije pružaju gotovinske usluge i kretanje standardnih naknada koje kreditne institucije naplaćuju svojim klijentima pri deponiranju i povlačenju novčanica i kovanica. Nadalje, ESB i nacionalne središnje banke otvorili su blizak dijalog s bankarskom zajednicom i drugim dionicima u gotovinskom ciklusu o odgovarajućim gotovinskim uslugama jer će kreditne institucije i nadalje biti ključni sudionici u sustavu raspodjele gotovine stanovništvu te pri provjeri autentičnosti i kvalitete novčanica u optjecaju. Nakon izbijanja pandemije ESB i nacionalne središnje banke uložili su posebne napore u blisku suradnju sa svim dionicama koji rukuju gotovinom kako bi odgovorili na izazove mjera zatvaranja i ublažili negativan učinak na nacionalne gotovinske cikluse.

Niska prenosivost koronavirusa novčanicama

Od izbijanja bolesti COVID‑19 ESB blisko surađuje s nekoliko laboratorija kako bi utvrdio mogući doprinos upotrebe gotovine u širenju virusa. Procjenom su obuhvaćena dva različita, ali povezana aspekta: (1) duljina vremena tijekom kojeg virus može preživjeti na površini novčanica i kovanica (sposobnost preživljavanja) i (2) količina virusa koja se može prenijeti s gotovine na ruke osobe (sposobnost prenošenja). Rezultati tih testova govore u prilog prethodno izraženim stajalištima mnogih eminentnih organizacija da je rizik prenošenja upotrebom gotovine nizak. Testovi su pokazali da je količina virusa koja se potencijalno može prenijeti upotrebom gotovine pri plaćanju toliko niska da je rizik zaraze neznatan.

6.3. Krivotvorenje euronovčanica na najnižoj razini dosad

Broj krivotvorenih euronovčanica u 2020. smanjio se na najnižu razinu zabilježenu od 2003. Iz optjecaja je povučeno gotovo 460 000 krivotvorina. U usporedbi s brojem originalnih euronovčanica u optjecaju, udio krivotvorina pao je na dosad najnižu razinu od 17 komada na milijun novčanica (vidi Grafikon 23.).

Krivotvoritelji najčešće izrađuju krivotvorine novčanica od 20 € i 50 €, koje su u 2020. činile dvije trećine ukupnog broja krivotvorina povučenih iz optjecaja. Novčanicu od 20 € zamijenila je novčanica od 50 € kao najčešće krivotvoreni apoen. Porastao je i udio niskokvalitetnih krivotvorina. One se jednostavno otkrivaju zato što na sebi nemaju nikakva ili imaju samo vrlo loše imitacije zaštitnih obilježja novčanica.

Unatoč smanjenju kvalitete krivotvorina, ESB i nadalje upozorava javnost da bude oprezna pri preuzimanju novčanica te podsjeća na provjeru novčanica testom „osjeti, pogledaj i nakreći” i upozorava da nikad nije dovoljno oslanjati se samo na jedno sigurnosno obilježje. Usto, osobama koje profesionalno rukuju gotovinom nudi se kontinuirana obuka i u Europi i izvan nje, a javnosti su dostupni i ažurirani informativni materijali za podršku Eurosustavu u borbi protiv krivotvorenja. Osim toga, ESB u ostvarivanju ovog cilja surađuje i s Europolom, Interpolom i Europskom komisijom.

7. Statistika

ESB uz pomoć nacionalnih središnjih banaka razvija, prikuplja, sastavlja i diseminira širok raspon statističkih podataka i podataka potrebnih za podržavanje ESB‑ove monetarne politike te zadaća povezanih s financijskom stabilnošću i ostalih zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). Tim statističkim podatcima služe se i tijela javne vlasti, međunarodne organizacije, sudionici na financijskom tržištu, mediji i javnost, što pomaže ESB‑u da poveća transparentnost svog rada.

Ovo se poglavlje bavi time kako ograničiti teret izvješćivanja za banke, a istodobno zadržati kvalitetu statističkih podataka, novim statističkim podatcima za europodručje te pružanjem podataka i statističkih podataka tijekom pandemije bolesti COVID‑19. Dva se okvira bave usklađenošću eurske kratkoročne kamatne stope (€STR) s načelima koja je izradila Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (IOSCO) i preispitivanjem međunarodnih statističkih standarda radi davanja odgovora na pojave koja imaju znatne posljedice za politike i funkcije središnjih banaka.

7.1. Strategija izvješćivanja – smanjenje troškova i povećanje kvalitete

U svom doprinosu predstojećem izvješću o izvedivosti o integriranom sustavu izvješćivanja banaka Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), ESSB objašnjava svoju strategiju prikupljanja podataka od banaka (vidi Sliku 3.) i daje prijedloge za smanjenje tereta izvješćivanja za banke u područjima statističkog, sanacijskog i bonitetnog izvješćivanja kojima ne utječe na sadržaj informacija koje su neophodne za zadaće monetarne politike, sanacije i nadzora.^[57]

To se može postići:

• rječnikom standardnih općih podataka i modelom općih podataka za zahtjeve za statističke, sanacijske i bonitetne podatke
• boljim postupcima kao što su ukidanje ponavljanja zahtjeva za podatke i boljom razmjenom podataka među nadležnim tijelima
• povećanom suradnjom među europskim tijelima te između nadležnih tijela i bankarskog sektora kako bi se dobio model općih podataka i jednostavniji postupci.

ESSB je također predložio sinkronizaciju rada na ESSB‑ovu Okviru za integrirano izvještavanje (IReF).

7.2. Nova i poboljšana statistika europodručja

ESB je 7. travnja 2020. prvi put objavio usklađenu statistiku platne bilance europodručja i sektorskih računa europodručja i tako olakšao zajedničko korištenje tih dvaju skupova podataka u analitičke svrhe.

Efektivni tečaj eura i harmonizirani pokazatelji konkurentnosti te temeljni ponderi za trgovinu ažurirani su 1. srpnja 2020.

ESB je u 2020. razvio nova komunikacijska sredstva kako bi općoj javnosti olakšao pristup svojim podatcima i statističkim proizvodima. Objavio je prvu ESB‑ovu interaktivnu digitalnu publikaciju Uvid u statistiku: novac, krediti i kamatne stope središnje banke, kombinaciju vizualnih prikaza, tekstova i interaktivnih grafikona pisanih jednostavnim jezikom na 23 jezika EU‑a. Statistički podatci europodručja i nacionalni statistički podatci sadržani u publikaciji nadopunjuju se u realnom vremenu sa svakom novom objavom podataka. U objavi na blogu na Svjetski dan statistike Isabel Schnabel, članica Izvršnog odbora ESB‑a, objašnjava stratešku vrijednost visokokvalitetnih podataka i statistike za kreiranje ESB‑ovih politika.

7.3. Pružanje podataka i statističkih podataka tijekom pandemije

Pandemija bolesti COVID‑19 stavila je pred tvorce politika izazove bez presedana, tražeći od njih da prate visokofrekventne zamjenske varijable za gospodarsku aktivnost i standardne statističke pokazatelje kako bi u realnom vremenu u vrijeme velike neizvjesnosti oblikovali odgovore ESB‑ove monetarne politike. Pandemija je i pred izvještajne jedinice i sastavljače statističkih podataka stavila znatne i raznovrsne izazove.

ESB i Eurostat zajedničkim su djelovanjem utvrdili glavna pitanja s kojima je suočena izrada statistike platne bilance kao što su ukidanje anketa na prekograničnim prijelazima, niže stope odaziva i kašnjenje kod dijela izravnih obveznika dostavljanja podataka, posebno nefinancijskih društava, te slabija kvaliteta i kašnjenje u dobivanju pristupa administrativnim podatcima (npr. o prijavi PDV‑a) i godišnjim financijskim izvještajima. Raspravljalo se o popisu alternativnih izvora koji bi mogli biti upotrijebljeni za zatvaranje praznina te je stvorena osnova za veću suradnju i partnerstvo među sastavljačima.

U tim je okolnostima ključno bilo zadržati poslovni kontinuitet statistika ESSB‑a i Europskoga statističkog sustava (ESS) i nadzornih podataka.

ESB je u travnju prilagodio neke zahtjeve za izvješćivanje i pozvao nacionalne središnje banke i izvještajne jedinice da pronađu praktično rješenje unutar postojećega pravnog okvira kako bi se izvješćivanje o podatcima zadržalo unutar granica kojima izvještajne jedinice mogu upravljati, a kvaliteta statističkih podataka ostala na razini koja je primjerena svrsi.^[58] ESB je također blisko surađivao s nacionalnim središnjim bankama, Eurostatom i nacionalnim statističkim uredima s ciljem razvoja zajedničkih pristupa ublažavanja glede izvora podataka i metoda procjene kako bi na najmanju moguću mjeru sveo gubitak kvalitete i moguća pitanja usporedivosti podataka među zemljama i regijama.

Razvoju nekoliko mjera politike koje je Upravno vijeće ESB‑a donijelo kako bi ublažilo učinke pandemije također je pomogla fleksibilnost osigurana s pomoću granularnih podataka koje su prikupili ESB i nacionalne središnje banke. ESB je također prilagodio izradu svojih podataka kako bi mogao na odgovarajući način oblikovati odgovore svoje politike, uključujući, primjerice:

• obradu podataka o kreditiranju prikupljenih od banaka koje sudjeluju u ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja
• dobivanje dnevnih podataka o bruto izdanjima, otkupima i nepodmirenim iznosima obveznica država europodručja radi prilagodbe ESB‑ova programa kupnje vrijednosnih papira.

8. Istraživački prioriteti ESB‑a

Pandemija bolesti COVID‑19 utjecala je i na istraživačke aktivnosti tijekom 2020., uz poticanje istraživanja o poboljšanju alata za procjenu gospodarskih uvjeta u realnom vremenu i procjenu opcija politike. Istodobno su s radom nastavile redovite istraživačke mreže i radne skupine. Suradnja s akademskom zajednicom u početku je bila ograničena zbog pandemije, no aktivnosti su se nastavile u drugoj polovini godine.

8.1. Aktivnosti povezane s bolesti COVID‑19

Pandemija bolesti COVID‑19 uzrokovala je pojačane napore za poboljšanje alata za praćenje gospodarskih i financijskih uvjeta kako bi se bolje analizirali uvjeti koji se brzo mijenjaju u realnom vremenu.

Jedan primjer uključuje razvoj mjesečnih i tjednih pokazatelja gospodarske aktivnosti. Iako su mjesečni pokazatelji postali standardni alat ekonomskog predviđanja tijekom posljednjeg desetljeća, analiza je sada dostupna na tjednoj osnovi upotrebom različitih novih podataka, djelomice iz internetskih izvora (vidi Okvir 8.).

Slično tome, pokazatelji financijskog stresa poboljšani su kako bi se procijenili rizici financijske fragmentacije u europodručju na tjednoj osnovi. Ti pokazatelji upućuju na to da je pandemija bolesti COVID‑19 u početku uzrokovala veliku fragmentaciju, blizu razina zabilježenih tijekom globalne financijske krize 2008. i krize državnog duga u europodručju 2012.^[59] Međutim, do sredine rujna 2020. financijska fragmentacija u europodručju općenito se vratila na razine prije krize, zahvaljujući brzim odgovorima ekonomske politike i otpornosti izgrađenoj na financijskim zaštitnim mehanizmima i reformama provedenima u posljednjih deset godina.

Još jedan važan izvor informacija bila je ESB‑ova anketa o očekivanjima potrošača, nova internetska anketa pokrenuta početkom 2020. koja je još u pilot‑fazi. Anketa pruža redovite informacije o raspoloženju i očekivanjima kućanstava, planovima potrošnje i štednje te uvjetima na tržištu rada. Obilježava je visok stupanj pravodobnosti i usklađenosti u državama članicama europodručja, osobito u četiri najveće države.^[60]

Nova anketa pokazala se vrlo vrijednom za praćenje sektora kućanstava u vrijeme izbijanja bolesti COVID‑19. Primjerice, kućanstvima su postavljena pitanja o ozbiljnosti financijskih posljedica pandemije. Odgovorima su otkrivene razlike u financijskoj zabrinutosti kućanstava u pojedinim zemljama (vidi Grafikon 24.). Primjerice, kućanstva u Španjolskoj te u manjoj mjeri u Italiji navela su ozbiljnije financijske posljedice od kućanstava u Njemačkoj i Nizozemskoj.

Osim toga, u anketi se navodi da su kućanstva čiji su članovi mladi, imaju niske prihode, rade na određeno vrijeme ili imaju ograničen pristup kreditima ranjivija na šok prouzročen koronavirusom. Kućanstva s većom financijskom zabrinutosti obično razmjerno više nastoje smanjiti svoju potrošnju. Osim toga, uglavnom bi trošili manje budućih kompenzacija koje bi mogli primiti u okviru programa državnih potpora. Ti nalazi mogu uputiti na važnu ulogu za vrlo ciljane i specifične mjere fiskalne politike radi stabilizacije makroekonomskih uvjeta tijekom pandemije.

8.2. Istraživačke mreže

Redovite istraživačke mreže nastavile su s koordiniranjem istraživačkih napora u okviru Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i održavanjem odnosa s akademskim istraživačima. Tri su istraživačke grupe ESSB‑a iz područja monetarne politike, financijske stabilnosti i strukturnih pitanja gospodarstava europodručja organizirale radionice o najvažnijim pitanjima u svojim područjima. U grupama se u budućnosti namjerava dati prednost istraživanjima glede rješavanja izazova koji proizlaze iz okružja niskog rasta, niske inflacije, klimatskih promjena i inovacija u području financijskih tehnologija.

U 2020. radna skupina za monetarnu politiku, makrobonitetnu regulaciju i financijsku stabilnost provela je brojne projekte usmjerene na učinke makrobonitetnih politika. Jedna je linija istraživanja bila učinak makrobonitetnih mjera usmjerenih prema korisnicima kredita na nejednakost.^[61] Iako se takvim mjerama možda može povećati nejednakost tako da se osobama s niskim prihodima oteža zaduživanje, one je mogu i smanjiti tijekom razdoblja krize ublažavanjem učinka krize na ranjive skupine. U drugoj skupini projekata proučavan je način na koji makrobonitetne politike kroz svoj učinak na financijsku stabilnost i ravnotežnu kamatnu stopu utječu na transmisiju monetarne politike te način na koji monetarna politika svojim učinkom na rizike koje preuzimaju financijski posrednici utječe na potrebu za makrobonitetnim politikama. Treća je linija istraživanja bila usmjerena na prednosti usklađivanja monetarne i makrobonitetne politike.

Mreža za analizu određivanja cijena na temelju mikropodataka (PRISMA) proučava ponašanje pojedinih poduzeća pri određivanju cijena i ponašanje pri određivanju cijena u maloprodajnom sektoru na temelju skupova mikropodataka. Ona je 2020. analizirala učestalost pojedinačnih promjena cijena radi boljeg razumijevanja procesa inflacije te osuvremenila nalaze iznesene u projektu IPN‑a (engl. Inflation Persistence Network) ranih 2000‑ih. Također je proučavala podatke na kojima se zasniva izračun službenih indeksa potrošačkih cijena.

Mreža za financije i potrošnju kućanstava objavila je u ožujku 2020. rezultate trećeg (2017.) vala Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (HFCS). Iako je od 2014. do 2017. medijan neto bogatstva kućanstava iz europodručja ostao uglavnom stabilan, kućanstva su zabilježila sveobuhvatna povećanja dohotka, a medijan dohodaka porastao je za 4,1 %. Štoviše, u ovom je razdoblju koncentracija neto bogatstva najbogatijih kućanstava u europodručju ostala nepromijenjena, dok se kod najzaduženijih kućanstava u europodručju može vidjeti smanjenje financijskih pritisaka. Podatci će pridonijeti i razumijevanju heterogenih uvjeta u transmisiji monetarne politike i financijskim pritiscima među kućanstvima.

ESSB održava veze i s neovisnim istraživačkim mrežama poput Istraživačke mreže za konkurentnost (CompNet) ‒ centra za istraživanja i analizu politika o konkurentnosti i produktivnosti. CompNet je u 2020. organizirao dvije virtualne konferencije, jednu sa središnjom bankom Národná banka Slovenska i drugu s ESB‑om. Na prvoj se konferenciji razmatrao održivi razvoj, uspješnost poduzeća i politike konkurentnosti u malim otvorenim gospodarstvima. Na drugoj se raspravljalo o učincima pandemije bolesti COVID‑19 na međunarodnu trgovinu i tokove kapitala te o utjecajima tih kretanja na europska poduzeća. CompNet je objavio i novo istraživanje o pitanjima povezanima s produktivnosti u izvješću Firm Productivity Report 2020.

8.3. Konferencije i publikacije

Suradnja s akademskom zajednicom bila je ograničena pandemijom u prvoj polovini godine, a mnoge redovite konferencije otkazane su ili odgođene, uključujući Forum ESB‑a o središnjem bankarstvu koji se trebao održati u Sintri u lipnju odnosno srpnju, ali je umjesto toga održan u studenome kao mrežni događaj. Aktivnost u vezi s konferencijama nastavila se u drugoj polovini godine u obliku virtualnih događaja, osobito ESB‑ova Godišnja istraživačka konferencija i Konferencija o monetarnoj politici. Na objema konferencijama raspravljalo se o opcijama za odgovor politike na bolest COVID‑19, a predstavljena su i inovativna istraživanja u vezi s transmisijom monetarne politike i strukturama financijskoga tržišta.

U ESB‑ovoj seriji Radovi u nastajanju u 2020. godini objavljen je 161 rad autora zaposlenika ESB‑a. Osim toga, u ESB‑ovim serijama Povremeni radovi, Statistički radovi i Rasprave objavljene su brojne studije više usmjerene na politike ili metodološke studije. Mnoge su istraživačke aktivnosti ESB‑a također rezultirale objavom radova u znanstvenim časopisima, dok su neki materijali namijenjeni široj publici, primjerice u 13 članaka objavljenih u ESB‑ovu Istraživačkom biltenu.

9. Pravni poslovi i obveze

U ovom poglavlju govori se o nadležnosti Suda Europske unije glede ESB‑a te ono sadržava informacije o mišljenjima ESB‑a i slučajevima neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa iz područja nadležnosti ESB‑a kao i o izvješćima o ESB‑ovu praćenju poštivanja zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa.

9.1. Nadležnost Suda Europske unije glede ESB‑a

Sud Europske unije donio je 19. prosinca 2019. i 21. listopada 2020. presude povodom žalbe na dvije presude o povjerljivosti ishoda vijećanja Upravnog vijeća (predmeti C‑442/18 P i C‑396/19 P). Slučajevi proizlaze iz dvaju zahtjeva za javni pristup odluci Upravnog vijeća o ukidanju pristupa kreditnoj instituciji (Banco Espírito Santo) kreditnim instrumentima monetarne politike. ESB je, među ostalim, na temelju članka 10. stavka 10.4. Statuta Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europske središnje banke i članka 4. stavka 1. točke (a) prve alineje Odluke ESB/2004/3 uskratio pristup dijelu zapisnika Upravnog vijeća u kojemu je unesen iznos kredita koji je odobren banci Banco Espírito Santo putem operacija monetarne politike. Sud Europske unije u žalbenom je postupku prihvatio ESB‑ovu argumentaciju i ukinuo pobijani dio presuda Općeg suda. Dvama su presudama postavljeni važni presedani u vezi s javnim pristupom ishodu vijećanja Upravnog vijeća. Prema Sudu Europske unije ishod vijećanja, kao i sama vijećanja, povjerljiv je i ostaje povjerljiv osim ako ga Upravno vijeće odluči u cijelosti ili djelomično otkriti. Objava ishoda njegovih vijećanja potpada „u isključivu nadležnost dodijeljenu Upravnom vijeću”. Kada je uskratio pristup dokumentima u kojima je unesen ishod vijećanja, ESB je dao dostatno obrazloženje te se pozvao na činjenicu da je zatraženi dokument dio zapisnika. Uskraćivanje pristupa ishodu vijećanja nije podvrgnuto dodatnom uvjetu kojim se od ESB‑a traži da dokaže da bi njegovo otkrivanje „narušilo zaštitu javnog interesa”.

Opći je sud 8. srpnja 2020. donio prve četiri presude o ESB‑ovim odlukama o sankcijama. Sud je u predmetu T‑203/18 (VQ protiv ESB‑a) odbacio sve tužbene razloge koje je istaknuo tužitelj. On je, naime, donio presudu da ESB nije povrijedio načelo proporcionalnosti izricanjem sankcije i objavom kazne. Sud je također pojasnio da je pravnim okvirom uređeno načelo objave odluka o sankcijama u neanonimiziranoj formi također prije isteka roka za podnošenje tužbe za poništenje. Sud je u ostala tri predmeta (T‑576/18, T‑577/18 i T‑578/18) djelomično poništio tri ESB‑ove odluke o sankcijama za Crédit Agricole S.A. i njegova dva društva kćeri. Sud je utvrdio da su tužitelji prekršili članak 26. stavak 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 koji treba tumačiti na način da se njime od kreditne institucije zahtijeva da dobije odobrenje nadležnog tijela prije nego što rasporedi svoje instrumente kapitala kao instrumente redovnoga osnovnoga kapitala. Ipak, on je poništio sankcije na temelju toga što pobijane odluke nisu sadržavale dovoljno pojedinosti o metodologiji koju ESB primjenjuje pri utvrđivanju iznosa izrečenih kazni. Tužitelji su podnijeli žalbu protiv tih presuda pred Sudom Europske unije (predmeti C‑456/20 P, C‑457/20 P i C‑458/20 P).

Sud Europske unije odbio je 17. prosinca 2020. u cijelosti tužbu žalitelja Fabio De Masi i Yanis Varoufakis protiv presude Općeg suda (C‑342/19 P). U kasnijoj presudi od 12. ožujka 2019. potvrđeno je da ESB ima pravo temeljiti svoju odluku o odbijanju javnog pristupa vanjskom pravnom savjetu iz 2015. na iznimci „prostora za razmišljanje” iz članka 4. stavka 3. prvog podstavka Odluke ESB/2004/3 (2004/258/EZ). Sud Europske unije donio je presudu da iznimka „prostora za razmišljanje” nije ograničena na dokumente koji se odnose na specifičan postupak odlučivanja i povezao ju je s načelom neovisnosti središnje banke iz članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Sud je podsjetio da ESB mora moći učinkovito ostvarivati ciljeve povjerenih mu zadaća neovisnim izvršavanjem specifičnih ovlasti kojima u tu svrhu raspolaže na temelju Ugovora i Statuta ESSB‑a. Nadalje, potvrdio je da se na dokument može odnositi više iznimki navedenih u Odluci ESB/2004/3 i da iznimka glede pravnog savjeta iz članka 4. stavka 2. druge alineje Odluke ESB/2004/3 nije lex specialis u odnosu na relativno širok obuhvat iznimke „prostora za razmišljanje”. Naposljetku, Sud Europske unije pojasnio je da se u okviru iznimke „prostora za razmišljanje” ne zahtijeva od ESB‑a da dokaže da bi objava predmetnog dokumenta ozbiljno ugrozila njegov postupak odlučivanja.

Sud Europske unije, zasjedajući u velikom vijeću, utvrdio je 17. prosinca 2020. u postupku zbog povrede propisa, koji je Europska komisija pokrenula protiv Slovenije (C‑316/19), da Slovenija jednostranom zapljenom dokumenata povezanih s obavljanjem zadaća ESSB‑a i Eurosustava u prostorijama Banke Slovenije u srpnju 2016. nije ispunila svoju obvezu poštivanja načela nepovredivosti arhiva Europske unije iz članaka 2. i 22. Protokola o povlasticama i imunitetima Unije. S obzirom na to da je sustav u kojemu ESB posluje vrlo integriran, Sud Europske unije dao je tumačenje da pojam arhiva Europske unije obuhvaća sve dokumente koje su ESB ili nacionalne središnje banke izdali, obradili i poslali u vezi s obavljanjem zadaća ESSB‑a i Eurosustava, neovisno o tome jesu li u posjedu ESB‑a ili nacionalnih središnjih banaka. Stoga, nacionalna tijela ne smiju, a da se nisu prethodno savjetovala s ESB‑om, zaplijeniti takve dokumente u prostorijama nacionalnih središnjih banaka. Osim toga, Sud Europske unije utvrdio je da je Slovenija, s obzirom na to da s ESB‑om nije uredno surađivala na uklanjanju nezakonitih posljedica te povrede, povrijedila i obvezu lojalne suradnje.

9.2. Mišljenja ESB‑a i slučajevi neispunjavanja obveza

Člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje se savjetovanje s ESB‑om o svim predloženim aktima EU‑a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB‑a. Sva mišljenja ESB‑a objavljuju se na EUR‑Lexu. Mišljenja ESB‑a o predloženim aktima EU‑a objavljuju se i u Službenom listu Europske unije. ESB je 2020. donio šest mišljenja o predloženim aktima Europske unije i 31 mišljenje o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz svojeg područja nadležnosti.

Zabilježeno je pet slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa^[63], pri čemu su se četiri slučaja odnosila na prijedloge propisa na nacionalnoj razini i jedan na pravo Unije. Četiri se slučaja smatraju jasnima i važnima. Dva se slučaja odnose na slovenske propise o odgodi otplate kredita i mjerama za likvidnost slovenskoga gospodarstva donesenima zbog bolesti COVID‑19. Ti se slučajevi smatraju jasnima i važnima zbog njihova mogućeg utjecaja na nacionalnu središnju banku, kapitalne i likvidnosne pozicije slovenskih kreditnih institucija, operacije monetarne politike Eurosustava i poštivanje zabrane monetarnog financiranja iz članka 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Jedan se slučaj odnosi na talijanski prijedlog zakona o mehanizmu nadoknade pri kupnjama obavljenim elektroničkim sredstvima plaćanja i smatra se jasnim i važnim zbog njegova učinka na sredstva plaćanja, osobito gotovinu. Predmet iz područja prava Unije odnosi se na uredbu o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID‑19 i smatra se jasnim i važnim slučajem zbog njegova mogućeg utjecaja na ESB i nacionalne središnje banke u vezi s upravljanjem zajmovima SURE. ESB naročito cijeni iznimnu žurnost kojom je bilo potrebno okončati zakonodavne postupke u vezi s dva slovenska slučaja i slučajem EU SURE s obzirom na izvanrednu situaciju prouzročenu pandemijom, što je u slučaju SURE uključivalo potrebu brze provedbe SURE‑a kao dijela tri kratkoročne sigurnosne mreže dogovorene na razini Euroskupine.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima EU‑a o promjenama u bonitetnom okviru i sekuritizacijskom okviru provedenima kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19 i samoinicijativno mišljenje o upravljanju kreditima u ESB‑u i nacionalnim središnjim bankama u skladu s instrumentom SURE. ESB je donio mišljenja o prijedlozima EU‑a o izuzeću određenih referentnih vrijednosti deviznog tečaja trećih zemalja i određivanju zamjenskih referentnih vrijednosti za određene referentne vrijednosti koje se prestaju primjenjivati. On je također donio mišljenja o prijedlozima EU‑a o pitanjima deviznog tečaja koja se odnose na CFA franak i komorski franak te o imenovanju novog člana Izvršnog odbora ESB‑a.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na nacionalne središnje banke, uključujući o sveobuhvatnoj reformi Sveriges Riksbank, institucionalnoj i financijskoj neovisnosti Hrvatske narodne banke, promjeni kriterija za imenovanje guvernera Banco de Portugal i članova Upravnog odbora te o postupku imenovanja članova tijela nadležnih za odlučivanje u De Nederlandsche Bank, reformi Nadzornog odbora Eesti Pank i Glavnog vijeća Sveriges Riksbank, bliskoj suradnji između ESB‑a i Hrvatske narodne banke i Bugarske narodne banke unutar jedinstvenoga nadzornog mehanizma, ulozi Eesti Pank u situacijama obrane i izuzimanju članova Vijeća Latvijas Banka iz vojne obveze, ulozi Hrvatske narodne banke u izračunavanju nacionalne referentne stope prosječnog troška financiranja hrvatskoga bankarskog sektora, ulozi Central Bank of Ireland kao tajnika registara stvarnog vlasništva određenih financijskih subjekata, ulozi Banco de España u nadzoru usklađenosti pružatelja usluga virtualne valute sa zahtjevima za registriranje u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, ulozi Bank of Greece u osiguravanju usklađenosti s određenim zahtjevima koji proizlaze iz jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), ulozi De Nederlandsche Bank u nizozemskom Odboru za financijsku stabilnost, pružanju likvidnosne podrške u nuždi nebankovnim tijelima od strane Lietuvos bankas, pružanju kratkoročne likvidnosti Banca Naţională a României Fondu za osiguranje bankovnih depozita, prikupljanju i razmjeni podataka od strane Danmarks Nationalbank, pravu stečajnih upravitelja i likvidatora kreditnih institucija glede držanja sredstava na računima Latvijas Banka i financiranju obveza država članica prema Međunarodnome monetarnom fondu od strane Bank of Greece, Banca d’Italia, Central Bank of Malta i Oesterreichische Nationalbank.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija, uključujući jedno mišljenje o bliskoj suradnji unutar jedinstvenoga nadzornog mehanizma između ESB‑a i Hrvatske narodne banke, dva mišljenja o bliskoj suradnji s Bugarskom narodnom bankom i jedno mišljenje o kapitalskom tretmanu potvrda o sudjelovanju koje je izdala kreditna institucija u Luxemburgu.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na sredstva plaćanja, uključujući o gotovinskim ograničenjima koja se odnose na poštanske isplate u Belgiji, osiguravanju minimalne razine gotovinskih usluga u Mađarskoj i Švedskoj i ograničenjima za gotovinske isplate stručnjacima u Danskoj.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na bankovne i financijske propise te na financijsku stabilnost, uključujući o državnoj potpori sustavu osiguranja depozita u Luxemburgu, ukidanju posebne pristojbe odabranim financijskim institucijama u Slovačkoj, utvrđivanju i izvješćivanju financijskih institucija o raspodjeli iznosa deponiranih na štednim računima u Belgiji i mjerama za ograničavanje makrobonitetnih rizika stambenih kredita u Njemačkoj.

ESB je donio mišljenje o prijedlogu bugarskog propisa o službenom tečaju bugarskog leva u europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II).

ESB je donio mišljenje o prijedlogu austrijskog propisa o statističkom izvješćivanju o platnoj bilanci.

9.3. Poštivanje zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa

U skladu s člankom 271. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB‑u je povjerena zadaća da prati poštuju li nacionalne središnje banke EU‑a zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora i uredaba Vijeća (EZ) br. 3603/93 i 3604/93. Člankom 123. zabranjuje se ESB‑u i nacionalnim središnjim bankama da odobravaju prekoračenja po računu ili sve druge vrste kredita državama i institucijama ili tijelima EU‑a i da kupuju dužničke instrumente na primarnom tržištu koje su te institucije izdale. Člankom 124. zabranjuje se svaka mjera koja se ne temelji na načelima stabilnoga i sigurnog poslovanja, kojom se državama i institucijama ili tijelima EU‑a omogućuje povlašten pristup financijskim institucijama. Zajedno s ESB‑ovim Upravnim vijećem Europska komisija prati poštuju li države članice navedene odredbe.

ESB također prati kupnju dužničkih instrumenata od strane središnjih banaka EU‑a na sekundarnom tržištu koje izdaje domaći javni sektor, javni sektor drugih država članica te institucije i tijela EU‑a. U skladu s uvodnim izjavama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 stjecanje dužničkih instrumenata javnog sektora na sekundarnom tržištu ne smije se upotrebljavati kako bi se zaobišao cilj članka 123. Ugovora. Takva kupnja ne smije postati oblik neizravnoga monetarnog financiranja javnog sektora.

ESB‑ovo praćenje poštivanja u 2020. potvrdilo je da su članci 123. i 124. Ugovora uglavnom poštivani.

Praćenje poštivanja u 2020. pokazalo je da većina nacionalnih središnjih banaka ima politiku remuneriranja depozita javnog sektora koja je u potpunosti u skladu s gornjim granicama za remuneraciju. Međutim, nekoliko nacionalnih središnjih banaka mora osigurati da stopa remuneracije za depozite javnog sektora ne bude viša od gornje granice.

ESB će nastaviti pratiti uključenost središnje banke Magyar Nemzeti Bank u Budapest Stock Exchange jer se kupnja većinskog udjela u Budapest Stock Exchange od strane Magyar Nemzeti Bank u studenome 2015. i nadalje može smatrati otvaranjem pitanja u vezi s monetarnim financiranjem.

Smanjenje imovine povezane s Irish Bank Resolution Corporation od strane irske središnje banke tijekom 2020. putem prodaje dugoročnih obveznica s promjenjivom kamatnom stopom važan je korak u smjeru potrebnoga potpunog rješavanja pitanja te imovine. Nastavak prodaje odgovarajućom dinamikom dodatno bi ublažio trajna i ozbiljna pitanja monetarnog financiranja.

10. ESB u kontekstu EU‑a i međunarodnom kontekstu

Tijekom 2020. godine ESB je nastavio bliski dijalog s europskim i međunarodnim partnerima. Snažan naglasak stavljen je na komunikaciju u kontekstu ESB‑ove odgovornosti Europskom parlamentu kako bi se objasnile dosad nezabilježene mjere poduzete u kontekstu pandemije bolesti COVID‑19. ESB se konstruktivno uključivao u dijaloge skupine G‑20 te je aktivno pridonosio raspravama pri Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), osobito o utjecaju pandemije. Nastavlja surađivati i sa središnjim bankama zemalja s tržištima u nastajanju.

10.1. ESB‑ova odgovornost

ESB je uspio osigurati snažan odgovor politike tijekom pandemije bolesti COVID‑19, djelomično zahvaljujući svojoj sposobnosti da djeluje potpuno neovisno. Neovisnost mu je dodijeljena demokratskim postupkom, zahvaljujući čemu ESB može ispunjavati svoje zadaće bez kratkoročnih političkih pritisaka^[64]. Neovisnost se, pak, oslanja na učinkovite mehanizme odgovornosti kako bi se osiguralo da ESB ispunjava svoj mandat. ESB stalno nastoji osigurati učinkovite prakse odgovornosti i objašnjavati svoje djelovanje javnosti diljem Europe i njezinim zastupnicima u Europskom parlamentu. Stoga su se te prakse razvile izvan zahtjeva utvrđenih u članku 284. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Usto, sudski ih nadzire i Sud Europske unije.

Kada je ESB nakon izbijanja pandemije poduzeo dotad nezabilježene mjere, predsjednica ESB‑a održala je ad hoc razmjenu mišljenja s predstavnicima Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON). Do razmjene mišljenja došlo je uz četiri redovna saslušanja pred istim odborom održana 2020., tijekom kojih je predsjednica također izričito raspravljala o ključnim kriterijima za osiguravanje učinkovitih praksi odgovornosti. ESB i Europski parlament postigli su dogovor o bližoj interakciji u okviru preispitivanja strategije ESB‑a.

Predsjednica ESB‑a sudjelovala je i na plenarnoj raspravi o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2018. godinu u veljači 2020. te je potpredsjednik u svibnju 2020. ECON‑u predstavio Godišnje izvješće ESB‑a za 2019. godinu. U vezi s tim događajem ESB je objavio svoj odgovor glede doprinosa koji je Europski parlament dao u sklopu rezolucije o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2018. godinu. Osim na redovnim saslušanjima, član Izvršnog odbora ESB‑a Fabio Panetta sudjelovao je u veljači 2020. na Europskom parlamentarnom tjednu u raspravi o produbljivanju i proširivanju europske monetarne unije te u srpnju 2020. u razmjeni mišljenja s ECON‑om o međunarodnoj ulozi eura i o digitalnom euru u listopadu 2020. ESB je u 2020. odgovorio i na 48 pisanih pitanja zastupnika Europskog parlamenta, što je znatno povećanje u odnosu na prethodnu godinu.

Prema najnovijoj anketi Eurobarometra 75 % ispitanika iz europodručja podržava euro, a 40 % ima povjerenja u ESB.^[65] Ti rezultati pokazuju da je povjerenje u ESB i nadalje osjetljivo na ekonomske rezultate, koji mogu uključivati i one izvan njegove kontrole, te ujedno upućuju i na potrebu da se ESB nastavi uključivati u konstruktivan dijalog s Europskim parlamentom i građanima kako bi objasnio svoje odluke i saslušao njihove probleme.

10.2. Međunarodni odnosi

G‑20

S pojavom pandemije bolesti COVID‑19, skupina G‑20 podržala je sveobuhvatan Akcijski plan usmjeren na hitne politike kako bi se ublažile gospodarske posljedice krize, zaštitio globalni financijski sustav i pružila potpora siromašnim gospodarstvima. Zajedno s Pariškim klubom postignut je i dogovor o privremenoj Inicijativi za odgodu otplate duga (engl. Debt Service Suspension Initiative, DSSI) za najsiromašnije zemlje te je podržan Zajednički okvir za restrukturiranje duga izvan DSSI‑ja. Pojačan je i rad u područjima infrastrukture i financijske uključenosti s obzirom na nove izazove uzrokovane krizom. Glede pitanja financijskog sektora i u suradnji s Odborom za financijsku stabilnost, skupina G‑20 izradila je izvješće o utjecaju procikličnosti agencija za kreditni rejting na financijsku stabilnost kao i plan za poboljšanje globalnih mehanizama prekograničnog plaćanja. U okviru skupine G‑20 održane su i rasprave o globalnim stabilnim kriptokovanicama, a predviđa se da će se na tome dodatno raditi u 2021. Dijalozi o oporezivanju digitalnoga gospodarstva nastavit će se u 2021.

Pitanja politike povezana s MMF‑om i međunarodnom financijskom arhitekturom

ESB je nastavio svoju aktivnu ulogu u raspravama o međunarodnom monetarnom i financijskom sustavu pri MMF‑u i na drugim forumima, pridonoseći svojom perspektivom zajedničkim stajalištima Europske unije ili država europodručja. Te su rasprave bile u velikoj mjeri usmjerene na učinak pandemije bolesti COVID‑19.

MMF je imao središnju ulogu u odgovoru međunarodne zajednice na krizu, osobito glede analize gospodarske i financijske situacije. Brzo je primijenio i niz mjera, uključujući pružanje financiranja u izvanrednim situacijama dosad nezabilježenog broja zemalja, odobravanje novih fleksibilnih kreditnih linija, otpis dugova za najsiromašnije članice i uvođenje novog instrumenta kreditiranja, kratkoročnoga kredita za likvidnost. Kreditiranje u razdoblju krize nastavljeno je u okviru postojećega kreditnoga kapaciteta MMF‑a od oko 1 bilijun američkih dolara. Taj je kreditni kapacitet zadržan za predstojeće godine zahvaljujući MMF‑ovom podvostručavanju novih sporazuma o zaduživanju, koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2021. i novom krugu bilateralnih zajmova. Međutim, potražnju za sredstvima MMF‑a treba podrobno pratiti. ESB podupire MMF koji na raspolaganju ima odgovarajuća sredstva i u središtu je mreže globalne financijske sigurnosti.

S obzirom na učinak pandemije na stanje duga u mnogim zemljama, MMF je znatno pojačao svoj program rada koji se odnosi na dug. Pokrenuo je raspravu o poboljšanju međunarodne arhitekture za rješavanje dužničkih kriza te je najavio planove za daljnje preispitivanje vlastitih politika u vezi s državnim dugom. MMF je nastavio i s petogodišnjim sveobuhvatnim preispitivanjem nadzora, postupkom kojim će se utvrditi prioriteti nadzora za razdoblje 2020. – 2025., kao i s preispitivanjem Programa procjene financijskog sektora (FSAP). U vezi s navedenim, izvješće Odbora za međunarodne odnose Europskog sustava središnjih banaka pridonijelo je međunarodnoj raspravi i dalo preporuke za jačanje provedbe Programa procjene financijskog sektora.

Suradnja središnjih banaka na međunarodnoj razini sa zemljama s tržištima u nastajanju

Unatoč dosad nezabilježenoj situaciji, ESB je nastavio suradnju sa središnjim bankama izvan Europske unije, osobito u okviru postojećih bilateralnih memoranduma o razumijevanju sklopljenih s ključnim središnjim bankama iz Afrike, Azije i Latinske Amerike te u okviru svoje strukturirane suradnje s regionalnim organizacijama središnjih banaka i MMF‑om. Ta je suradnja odraz globalnog interesa za ESB‑ove politike, stajališta, analitičke okvire i radne procese. Rasprave i na razini osoblja i na razini kreatora politika obuhvaćale su politike i temeljne zadaće ESB‑a kao i tehnička pitanja i pitanja upravljanja. Konkretno, teme povezane s bolesti COVID‑19, klimatskim promjenama i digitalizacijom sa stajališta središnje banke izazvale su znatan interes. Osim toga, kao institucija EU‑a, ESB je ciljanim raspravama sa središnjim bankama u državama zapadnog Balkana s mogućnošću pridruživanja EU‑u nastavio pridonositi procesu proširenja EU‑a.

11. Unaprjeđenje komunikacije i informiranja javnosti

Među mnogim učincima pandemije koronavirusa, jedna od najraširenijih jest dosad nezabilježena razina nesigurnosti, ne samo za gospodarstvo i društvo u cjelini, već i za svakog pojedinca, što uzrokuje tjeskobu i često zbunjenost. U takvim okolnostima pouzdana, utemeljena, pravodobna i jasna komunikacija tijela javne vlasti ključna je za pružanje nužnih informacija i stvaranje povjerenja. U skladu s tim, ESB je 2020. uskladio i pojačao svoju komunikaciju i informiranje javnosti, pružajući tržištima i široj javnosti pravodobne i lako dostupne informacije o svojoj procjeni gospodarskih izgleda i dogovorenih mjera politike. Najvažnije od svega, ESB je uložio napore u objašnjavanje razloga svojih djelovanja, njihova predviđenog učinka i konkretnih koristi za građane, poduzeća, banke i vlade u europodručju.

11.1. Komunikacija u uvjetima pandemije

Pandemija je ponukala ESB da se prilagodi novim načinima dopiranja do različite publike. Inovativnim oblicima komunikacije zadržan je snažan naglasak na komunikaciji i nastavljeno je kvalitetno informiranje javnosti. ESB je osigurao da financijska tržišta i stručnjaci dobro razumiju tehničke detalje mjera te je pružio brze odgovore na sve upite. Lako dostupne informacije o djelovanju ESB‑a objavljene su na zasebnoj mrežnoj stranici o koronavirusu.

Jedan od glavnih elemenata novog pristupa komunikaciji bio je prelazak s društvenog okupljanja na mrežne događaje, seminare i razgovore. Budući da su članovi Izvršnog odbora rjeđe održavali govore i intervjue u vrijeme izbijanja pandemije, ESB je proširio svoja sredstva komunikacije uvođenjem ESB‑ova bloga. Blog pruža uvid u najnovije odluke o politikama i trendove koji se odnose na gospodarstvo europodručja i šire. Svi autori članaka kreatori su politika ESB‑a. U 2020. na blogu je bilo 19 objava, od kojih su mnoge govorile o ESB‑ovu odgovoru na krizu. ESB‑ov podcast pokrenut 2019. još je jedan važan kanal za informiranje šire javnosti. Tijekom 2020. ponudio je devet epizoda s temama u rasponu od učinaka pandemije za ESB i njegove politike i operativne postupke do uloge središnjih banaka u borbi protiv klimatskih promjena i mogućnosti uvođenja digitalnog eura.

Forum ESB‑a o središnjem bankarstvu 2020. posvećen ulozi središnjih banaka u promjenjivom svijetu također je organiziran putem interneta. Novi format koji uključuje studio, interaktivne elemente i prikazivanje uživo privukao je brojne gledatelje i doveo do povećanog sudjelovanja na kanalima na društvenim mrežama, a govor predsjednice o monetarnoj politici u izvanrednoj situaciji izazvanoj pandemijom privukao je osobitu pozornost. Kao i proteklih godina, natjecanje mladih ekonomista proširilo je pristup Forumu te povećalo zanimanje među mlađom publikom.

ESB‑ov centar za posjetitelje koji je obično često posjećeno odredište za učenike i studente gdje mogu saznati više o ESB‑u i njegovim politikama, morao je privremeno obustaviti posjete. U međuvremenu je ESB omogućio pristup centru za posjetitelje na internetu nudeći virtualni obilazak. Pristup obilasku pomoću kacige za virtualnu stvarnost pruža još posebniji i potpuniji doživljaj.

Digitalni kanali bili su ključni za komunikaciju tijekom pandemije. Proširenje internetske ponude ESB‑a kao i znatno pojačane aktivnosti na kanalima na društvenim mrežama ESB‑a, predsjednice i drugih članova Izvršnog odbora, pridonijeli su povećanju dosega ESB‑a i omogućavanju povećane uključenosti pratitelja ESB‑a na internetu, s više od 2,8 milijuna reakcija na društvenim medijima. Privlačnim su se pokazali internetski formati poput dijaloga Europski skup mladih, namijenjeni upravo toj publici. Na tom događaju, organiziranom zajednički s Europskim parlamentom u svibnju 2020., predsjednica Christine Lagarde odgovarala je na pitanja mladih Europljana o njihovim zabrinutostima za karijeru, budućnost Europe, digitalizaciju i klimatske promjene. Slično tome, napori ESB‑a na uspostavljanju suradnje s organizacijama ili utjecajnim osobama iskusnima u informiranju javnosti kao što je Finanzfluss, kanal na YouTubeu o financijskoj pismenosti, pomogli su ESB‑u da se dodatno poveže s mlađom publikom i bavi se njihovim problemima.

11.2. Komunikacija kao dvosmjeran proces: ESB vas sluša

Kao dio revizije strategije, ESB također ocjenjuje svoju komunikacijsku praksu. Dionici trebaju dobro razumjeti i podržati ciljeve, strategiju i odluke o politikama ESB‑a. Stoga je ESB odlučio ne samo doprijeti do stručnjaka i analitičara već i do šire javnosti. Obvezao se na uvažavanje očekivanja europskih građana radi boljeg razumijevanja njihovih razloga za zabrinutost i potreba kada je riječ o gospodarstvu te načina na koji ESB može odgovoriti na njih.

Predsjednica Christine Lagarde i glavni ekonomist Philip R. Lane bili su domaćini događaja „ESB vas sluša“, koji je prvi put održan u listopadu 2020. Na tom virtualnom događaju okupila su se 22 predstavnika iz 18 organizacija civilnog društva, aktivnih u devet različitih sektora, uključujući pitanja zaštite okoliša, održivosti, socijalne skrbi, poslovanja, vjere, kulture i transparentnosti.

Sudionici su se u razgovor uključili na daljinu s mjesta u sedam različitih zemalja. Događaj je strukturiran u dva dijela: jedan o utjecaju monetarne politike i komunikacije ESB‑a i drugi o globalnim izazovima koji slijede. Rasprave su bile otvorene i iskrene.

Slični događaji koje organiziraju nacionalne središnje banke u državama europodručja pružili su dodatne uvide u pitanja i očekivanja građana iz svih krajeva europodručja.

ESB je otvorio i mrežni portal „ESB vas sluša“ u cilju prikupljanja ideja i mišljenja raznih zainteresiranih strana radi boljeg razumijevanja gledišta građana o gospodarstvu europodručja i o njihovim očekivanjima od ESB‑a. Gotovo 4000 komentara o strategiji monetarne politike ESB‑a dostavljeno je putem portala tijekom 2020.

U raspravama o reviziji strategije u 2021. uzet će se u obzir komentari i doprinosi na portalu i na događaju „ESB vas sluša“ kao i događajima koje organiziraju nacionalne središnje banke.

Osim toga, ESB je pokrenuo niz mrežnih seminara s organizacijama civilnog društva, od kojih je prvi održan u rujnu 2020. o učinku pandemije bolesti COVID‑19 na gospodarstvo europodručja i odgovoru ESB‑ovih politika.

12. Organizacijska otpornost i upravljanje

ESB je predan poticanju, razvoju i uključivanju svojih zaposlenika. Unatoč dodatnim izazovima koji proizlaze iz pandemije bolesti COVID‑19, ESB je tijekom 2020. nastavio privlačiti i zadržavati nadarene pojedince te podupirati njihov stalan rast, a ostvario je i daljnji napredak u svojem radu na nekoliko inicijativa i postupaka koji se tiču zaposlenika. Kolege iz ESB‑a dijele svoja iskustva s posebnim okolnostima i izazovima s kojima su se suočavale tijekom 2020. u odjeljku pod nazivom „Upoznajte naše zaposlenike”.

ESB se u potpunosti zalaže za najvišu razinu standarda integriteta i upravljanja. Uspostavom poboljšanog okvira za zviždače 2020. jača se njegova predanost zajedničkim vrijednostima i potiče zaposlenike da javno istupe uz potpuno povjerenje.

12.1. Postizanje izvrsnosti zaposlenika u izvanrednim okolnostima

Pandemija bolesti COVID‑19 donijela je nove izazove za ESB. Glavni prioritet u 2020. bio je osigurati zdravlje i sigurnost osoblja te im istodobno pružiti potporu u postizanju ravnoteže između profesionalnih i osobnih obveza i omogućiti im da ostvare svoj najbolji rad.

ESB je poduzeo nekoliko mjera predostrožnosti kako bi zaštitio svoje zaposlenike i osigurao nastavak ispunjavanja svojeg mandata. Na početku pandemije ESB je od svojeg osoblja, uz iznimku onih koji su potrebni za obavljanje ključnih zadaća u zgradama ESB‑a, zatražio da rade na daljinu. Također je preraspodijelilo određeno osoblje na područja s ključnim funkcijama kojima je potrebna dodatna potpora.

ESB je stalno prilagođavao svoje radno okružje, pravila i politike kojima se podupire dobrobit osoblja, potiče njihov profesionalni rast i promiče uključivo okružje, osobito u takvim iznimnim okolnostima kao što je kriza uzrokovana koronavirusom. Primjeri uključuju redovitu komunikaciju i podizanje svijesti unutar organizacije, pružanje povećane emocionalne potpore putem medicinskoga i psihološkog savjetovanja, kao i fleksibilno radno vrijeme i potporu za skrb o djeci. ESB je također privremeno produljio određene ugovore koji su bili pri kraju trajanja. Novi zaposlenici ESB‑a u najvećem broju slučajeva uvođeni su u posao na daljinu.

Tijekom cijele 2020. ESB je nastavio ulagati napore u podupiranje razvoja karijere. Novi okvir za karijeru proveden je u siječnju 2020., čime se osoblju olakšala zamjena uloga unutar organizacije, horizontalno ili promicanjem na više razine. ESB je osoblju osigurao i mogućnosti za profesionalni razvoj na daljinu, kao što su predavanja i tečajevi vođeni putem videoveze. S ciljem razvoja sposobnosti vođenja, što ima ključnu ulogu u upravljanju zaposlenicima u ESB‑u, uloženo je u daljinsko mentoriranje i usmjeravanje za rukovoditelje i koordinatore timova o tome kako se nositi s krizom uzrokovanom koronavirusom i voditi virtualne ili hibridne (virtualne i neposredne) timove. S osobljem su također podijeljeni savjeti i najbolje prakse drugih organizacija, a na internim platformama ESB‑a osiguran je namjenski prostor unutar kojeg osoblje i rukovoditelji mogu razmjenjivati mišljenja i postavljati pitanja.

ESB nastoji biti radno mjesto na kojemu se potiču otvorenost, poštovanje, raznolikost i uključenost te je nastavio s radom u tim područjima u 2020. Poticano je uključivo ponašanje među osobljem, što je bilo ključno u radnom okružju koje je postalo pretežno virtualno. Kad je riječ o rodnoj ravnoteži, ESB je 2020. donio novu strategiju koju čine novi rodni ciljevi i niz popratnih mjera kao potpora rodnoj raznolikosti. Prvi su put tim ciljevima obuhvaćene i odluke o zapošljavanju i o promaknuću te ukupnom udjelu zaposlenica u ESB‑u.

Unatoč pandemiji bolesti COVID‑19 ESB je nastavio s aktivnostima podizanja svijesti o raznolikosti i uključenosti. Uz potporu mreža zaposlenika obilježeno je nekoliko važnih događaja u tom području, poput Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, Međunarodnog dana žena, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije, Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije i Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. ESB je 2020. također pozdravio osnivanje nove mreže zaposlenika pod nazivom Mreža roditelja, čija je misija osigurati veću organizacijsku osviještenost o temama povezanima s roditeljima i nadahnuti organizacijsku kulturu, politike i usluge kojima se najbolje služi interesima i potrebama sadašnjih i budućih roditelja.

U svrhu praćenja dobrobiti osoblja i razumijevanja njihovih potreba i zabrinutosti u trenutačnom izvanrednom okružju, ESB je odlučio provoditi redovita ispitivanja organizacijske klime. Ta će se ispitivanja nastaviti u razdoblju trajanja pandemije bolesti COVID‑19 te će ESB‑u omogućiti da poduzme primjerene mjere za potporu svojem osoblju, očuvanje njihove dobrobiti i angažiranosti te promicanje uključive radne kulture.

12.2. Upoznajte naše zaposlenike

Massimo Antolini, savjetnik, glavna uprava Informacijski sustavi

Radim u odsjeku službe za krajnje korisnike u kojemu cijelom ESB‑u osiguravamo prijenosna računala i telefone te upravljamo njima i pružamo usluge razmjene poruka, alata za suradnju i videokonferencijske usluge, čime se osigurava da kolege mogu raditi i ostati u kontaktu, neovisno o tome gdje se fizički nalaze. Pomažemo i članovima Izvršnog odbora i njihovim uredima glede svih pitanja povezanih s informacijskom tehnologijom.

Zajedno s drugim timovima u odjelu Infrastruktura i operacije osiguravamo udaljeni pristup svim IT uslugama ESB‑a. Udaljeni pristup omogućio je kolegama iz ESB‑a da se prilagode radu od kuće od početka pandemije bolesti COVID‑19, čime se smanjuje rizik od širenja zaraze u našim prostorima. Iako tehnologija ne može u potpunosti zamijeniti prednosti fizičke prisutnosti i izravnih kontakata, pomaže osigurati kontinuitet poslovanja i održati organizacijsku otpornost od početka ograničenja povezanih s koronavirusom.

Za one kolege koji i nadalje rade u uredu opremili smo nekoliko prostorija za sastanke s unaprijeđenom videokonferencijskom opremom i uvijek smo na raspolaganju svojim korisnicima, kojima pružamo stalnu podršku. Ti su napori već donijeli rezultate: i osoblje i članovi Izvršnog odbora stekli su nove vještine te se sada pouzdano koriste ovom suvremenom infrastrukturom za virtualne sastanke i za razne videodogađaje za medije i za komunikaciju između institucija. Zbog smanjenog broja putovanja povećao se raspored za još brojnije događaje te se može reći da ESB nikada nije bio toliko pristupačan i dostupan javnosti kao što je to tijekom ovog razdoblja.

Shani Kopolo, pripravnica, glavna uprava Ljudski potencijali

Nedavno sam diplomirala na magistarskom studiju međunarodnog upravljanja ljudskim potencijalima na Sveučilištu u Edinburghu. Iz Finske sam i Zambije, a odrasla sam u Beču, gdje sam pohađala međunarodnu školu. Budući da sam bila izložena tolikim različitim kulturama, bila sam oduševljena time što ću se pridružiti ESB‑u. Kao pripravnica u timu za radnu kulturu odjela Upravljanje talentima radim na projektima koji se, među ostalim, odnose na raznolikost i uključenost. Cilj je naših inicijativa osigurati da ESB bude radno mjesto na kojemu se svaki kolega osjeća cijenjenim, poštovanim, uključenim i potaknutim da se u potpunosti posveti radu. To je uvijek važan uvjet koji je dodatno naglašen u uvjetima pandemije bolesti COVID‑19, što sam osobno iskusila. Zapošljavanje u ESB‑u usred pandemije donijelo je određene izazove u smislu integracije u moj tim, traženja smjernica i učenja o tome kako stvari funkcioniraju, s obzirom na to da tradicionalni oblici osobne interakcije jednostavno nisu bili mogući. Međutim, mogućnost razgovora s kolegama putem videopoziva, umjesto elektroničkom poštom, bila je od velike pomoći pri uvođenju u posao. Moj je tim također uložio sve napore kako bih se uključila, što mi je pokazalo da je naš rad na uključivosti u udaljenim uvjetima od ključne važnosti za dobrobit zaposlenika tijekom takvih iznimnih razdoblja kao što je pandemija bolesti COVID‑19.

Julia Körding, glavna stručnjakinja za financijske rizike, uprava Upravljanje rizicima

Pridružila sam se ESB‑u 2006. nakon doktorskog i poslijedoktorskog studija teorijske matematike jer sam se željela povezati sa stvarnim svijetom i poboljšati živote ljudi. Moja dnevna motivacija proizlazi iz cilja ESB‑a koji se odnosi na rad u korist svih građana u Europi. Početkom 2020. radila sam u glavnoj upravi Tajništvo, gdje sam koordinirala sastanke Upravnog vijeća i pripremu Godišnjeg izvješća ESB‑a za 2019. Kada se pojavila potreba za resursima za podršku odgovoru ESB‑a na pandemiju bolesti COVID‑19, u travnju 2020. odmah sam prešla u upravu Upravljanje rizicima. Svojim matematičkim znanjem pomogla sam timu u procjeni novih izvora za kreditnu procjenu i osmišljavanju primjerenih mjera za smanjenje rizika. Cilj je bankama omogućiti da podnesu više kredita kao osiguranje za operacije monetarne politike i tako očuvaju financiranje realnoga gospodarstva. Mjesecima sam se sa svojim novim kolegama susretala samo virtualno. Nije uvijek bilo lako raspravljati o složenim tehničkim pitanjima putem prenosivog računala iz ureda kod kuće, ali vrlo sam sretna što sam bila okružena sjajnim timom. Ponosna sam što sam svojim malim doprinosom mogla pridonijeti ublažavanju učinka pandemije na građane diljem europodručja.

Belén Pérez Esteve, viša stručnjakinja za informiranje javnosti, glavna uprava Odnosi s javnošću

Kako bi ispunio svoj mandat za stabilnost cijena, ESB trebaju razumjeti sudionici na tržištu, ali i europski građani. To se posebno pokazalo točnim u vrijeme iznimnih okolnosti kao što je pandemija koronavirusa. Kao članica tima za rad s javnošću pridonosim objašnjavanju široj javnosti čime se ESB bavi, organiziranjem inicijativa za mlade Europljane. Budući da su mladi među onima koji su najviše pogođeni gospodarskim učincima pandemije, 2020. naporno smo radili da bismo ponudili učinkovite alternative na internetu za planirane fizičke događaje, kao i inovativne formate prilagođene toj publici. Jedan takav događaj koji se u naposljetku održao virtualno zbog pandemije bio je internetski dijalog u okviru Europskog skupa mladih s predsjednicom Christine Lagarde, tijekom kojeg su joj sudionici mogli izravno uputiti svoja pitanja. Naš je tim također organizirao nekoliko intervjua za Finanzfluss, kanal na YouTubeu o financijskoj pismenosti, kao i kampanju na društvenim medijima s Europskim forumom mladih da se glas mladih Europljana čuje u okviru revizije strategije ESB‑a. Držanje koraka s komunikacijskim trendovima i sklonostima publike u digitalnom dobu, i to usred pandemije, jest izazov, ali iznimno ispunjava kada ostvarite cilj povećanja svijesti o tome što radimo i doprete do nove publike.

Olivier Strube, glavni stručnjak za izdavanje novčanica, uprava Novčanice

Zadužen sam za planiranje rasporeda isporuke euronovčanica, prije svega iz devet tiskara u kojima se proizvode, za 19 nacionalnih središnjih banaka, koje ih čine dostupnima građanima. U pravilu, mjesečni raspored dostave za određenu godinu za sve nacionalne središnje banke izrađujem nekoliko mjeseci unaprijed na osnovi predviđene novčane potražnje upotrebom optimizacijskog softvera za učinkovito usklađivanje ponude i potražnje. Zabilježili smo nepredviđeno visoku potražnju za novčanicama u ožujku 2020., prije prvih mjera zatvaranja zbog pandemije, a zatim i djelomičnog i/ili potpunog zatvaranja tiskara i gotovinskih centara zaduženih za razvrstavanje novčanica prikladnih za ponovno izdavanje, što je dovelo do neočekivanog smanjenja ponude novčanica. Ova rijetka kombinacija šoka potražnje i ponude zahtijevala je da u potpunosti redizajniram raspored isporuke i pokrenem više od 20 ad hoc pošiljaka novčanica u cijeloj Europi iz naših strateških rezervi novčanica. Morao sam pomno pratiti stanja i ponudu novčanica i povezati se s nacionalnim središnjim bankama kako bi se osiguralo da ne dođe do nestašice novčanica u bilo kojoj zemlji europodručja. Interno razvijena aplikacija pomogla nam je i da se suočimo s tim izazovom tako što nam je olakšala predviđanja različitih scenarija ponude odnosno potražnje. Doživio sam istinski europski duh jer je 19 nacionalnih središnjih banaka pragmatično pomagalo jedna drugoj tijekom toga teškog razdoblja kako bi osigurale da gotov novac bude dostupan svakom građaninu kada i gdje je to potrebno.

Anne van der Graaf, sudionica programa za diplomante, glavna uprava Operacije na tržištu

U drugoj godini kao sudionica programa za diplomante pridružila sam se odsjeku operacija na tržištu obveznica europodručja i moja je glavna zadaća pomoći nacionalnim središnjim bankama u provedbi kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća u okviru programa kupnje vrijednosnih papira (APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP). Moj je izravan doprinos osigurati da poduzeća i nadalje mogu ostvarivati povoljne uvjete financiranja, premda je pandemija koronavirusa stvorila iznimne uvjete. Sretna sam što sam imala priliku steći osobno iskustvo u sobi za trgovanje u ESB‑u. Budući da su se povećala ograničenja glede broja osoba koje mogu biti u uredu, pandemija koronavirusa znatno je promijenila moj radni dan te sam tržišta obveznica europodručja primorana pratiti od kuće. Soba za goste u mojem inače udobnom stanu pretvorena je u ured u kojemu bubnjevi mojeg sustanara pokraj radnog stola čine dio ukrasnoga „uredskog namještaja”.

Stefan Wredenborg, viši voditelj tima i tajnik Odbora za financijsku stabilnost, glavna uprava Makrobonitetna politika i financijska stabilnost

Važan oblik suradnje između ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka te nadzornih tijela odvija se putem struktura odbora. Jedna od njih je i Odbor za financijsku stabilnost, koji je tijekom 2020. intenzivnije radio zbog pandemije. Virtualni sastanci na kojima se raspravljalo o kretanjima u financijskoj stabilnosti i odlukama makrobonitetne politike bili su učestaliji. Ulogu tajnika Odbora preuzeo sam 2020. te sam u svojoj novoj ulozi bio primoran odmah „ubaciti u petu brzinu“. Sve to omogućeno mi je zahvaljujući uspješnoj primopredaji dužnosti koju je organizirao moj prethodnik sa sjajnim kolegama u timu tajništva i vodstvu predsjednika Odbora.

Bila je to izazovna godina i za članove jer smo se svi morali naviknuti na nove načine suradnje, dok smo se istodobno morali nositi s povećanim radnim opterećenjem. Vjerujem da smo to postigli zahvaljujući vrlo jakom duhu suradnje, izvrsnoj analizi koju su proveli stručnjaci u nacionalnim tijelima i ESB‑u te potpori naših informatičkih službi koje su nam pomogle snalaziti se s novom virtualnom stvarnošću. Donekle paradoksalno, smatram da smo se kao odbor zbližili tijekom te godine, iako se nismo fizički susretali. Susreti s članovima iz raznih država članica EU‑a na videosastancima iz ureda u vlastitim domovima umjesto oko velikog stola ostavili su dojam da smo svi uistinu zajedno u ovom zahtjevnom razdoblju. Bez obzira na to, svima su nam nedostajali povremeni osobni susreti i prilika da neslužbeno saznamo novosti za vrijeme stanki između sastanaka!

12.3. Jačanje integriteta i standarda upravljanja

U 2020. uspostavljeni su poboljšan unutarnji okvir i politika za zviždače kako bi se zaštitio integritet ESB‑a i promicalo dobro korporativno upravljanje. Novi okvir obuhvaća unutarnje sredstvo za jednostavno i sigurno anonimno prijavljivanje potencijalnih povreda profesionalnih dužnosti, neprimjerenog ponašanja ili drugih nepravilnosti te mogućnost da zviždači i svjedoci zatraže zaštitu od odmazde u skladu s najsuvremenijim standardima. Osim toga, područje primjene politike prošireno je na sve visoke dužnosnike ESB‑a. Okvirom za zviždače dopunjuje se ESB‑ov postojeći mehanizam prijave povreda koji se ponajprije upotrebljava za vanjsko izvješćivanje o pitanjima u području nadzora banaka.

Unutar ESB‑a razvijene su nove inicijative i komunikacijske kampanje za informiranje osoblja o etičkim pravilima i odredbama, a svi su novozaposleni članovi osoblja obvezni proći program e‑učenja pod nazivom „Biti etičan”. Služba za usklađenost s propisima i upravljanje odgovorila je na više od 1900 zahtjeva o širokom rasponu tema u 2020., a zahtjevi su podjednako podijeljeni između osoblja za središnje bankarstvo i osoblja za nadzor banaka. Gotovo 60 % zahtjeva odnosilo se na privatne financijske transakcije članova osoblja, a slijedili su zahtjevi o vanjskim aktivnostima i pitanjima sukoba interesa (vidi Grafikon 25.). Provjerama usklađenosti provedenima uz potporu vanjskog pružatelja usluga potvrđeno je da članovi osoblja ESB‑a i članovi ESB‑a u tijelima na visokoj razini općenito poštuju pravila o privatnim financijskim transakcijama.

Na razini Eurosustava i jedinstvenoga nadzornog mehanizma, suradnja s nacionalnim središnjim bankama i nacionalnim nadležnim tijelima nastavila se kroz radnu skupinu službenika za etička pitanja i usklađenost s propisima (ECTF) i bila je usmjerena na usklađivanje i usklađenost etičkih smjernica koje su na snazi u različitim institucijama.

Na međunarodnoj razini ESB je postao dio Etičke mreže multilateralnih organizacija (engl. Ethics Network of Multilateral Organizations, ENMO), foruma osnovanog radi razmjene informacija i iskustava, lakše suradnje u pitanjima integriteta od zajedničkog interesa i promicanja standarda prakse. Članstvo u ENMO‑u dokaz je predanosti ESB‑a pitanjima etike i dobrog upravljanja.

U skladu s jedinstvenim Kodeksom ponašanja za visoke dužnosnike Europske središnje banke, Odbor za etiku ESB‑a procijenio je Izjave o interesima koje su podnijeli članovi Izvršnog odbora, Upravnog vijeća i Nadzornog odbora radi objave na mrežnim stranicama ESB‑a. Tijekom 2020. Odbor za etiku izdao je veći broj mišljenja, od kojih se većina odnosila na aktivnosti poduzete u osobnom svojstvu i na aktivnosti nakon prestanka zaposlenja.

S ciljem dodatnog povećanja transparentnosti, Upravno vijeće odlučilo je na mrežnim stranicama ESB‑a objaviti mišljenja Odbora za etiku koja se odnose na sadašnje i buduće članove Izvršnog odbora, Upravnog vijeća i Nadzornog odbora ESB‑a u vezi sa slučajevima sukoba interesa i plaćenog rada nakon isteka mandata.

ESB je 2020. odgovorio na 67 zahtjeva građana EU‑a za pristup dokumentima ESB‑a, a objavljeno je više od 190 dokumenata (od kojih su neki djelomično objavljeni).

Odbor za reviziju ESB‑a^[69] proveo je trogodišnju reviziju svojeg mandata i uveo dodatne odredbe kao odgovor na pozive Europskog parlamenta i nevladinih organizacija na daljnje jačanje i zaštitu neovisnosti svojih članova. Odbor za reviziju savjetuje Upravno vijeće o ključnim aspektima korporativnog upravljanja u ESB‑u, obuhvaćajući funkciju središnjeg bankarstva i funkciju nadzora banaka, kao i u Eurosustavu. Redovito je obavještavan o mjerama i inicijativama koje je ESB poduzimao za rješavanje financijskih i operativnih rizika koji su nastali zbog pandemije bolesti COVID‑19 te je nastavio poticati pravodobnu provedbu otvorenih preporuka iz revizije.

Godišnji financijski izvještaji

https://www.ecb.europa.eu/pub/annual/annual-accounts/html/ecb.annualaccounts2020~0508aea2f9.hr.html

Konsolidirana bilanca Eurosustava na dan 31. prosinca 2020.

https://www.ecb.europa.eu/pub/annual/balance/html/ecb.eurosystembalancesheet2020~0da47a656b.hr.html

Statistički odjeljak (dostupno samo na engleskom jeziku)

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/annrep/ecb.ar_annex2020_statistical_section~ae79ac8ab8.en.pdf