Ukratko o protekloj godini

Premda se u 2018. nastavio gospodarski rast u europodručju, oslabio je zamah rasta. Rast se usporio s 2,5 % u 2017. na 1,8 % u 2018. zbog pojave niza nepovoljnih čimbenika tijekom godine. Na vanjski sektor, posebno sektor prerađivačke industrije, nepovoljno je utjecalo znatno slabljenje svjetske trgovine te više čimbenika koji su specifični za pojedine države i sektore.

Ipak, domaće gospodarstvo ostalo je razmjerno otporno, poduprto kontinuiranim oporavkom na tržištu rada. Broj zaposlenih povećao se za 10 milijuna u odnosu na najmanji broj zabilježen sredinom 2013., a stopa nezaposlenosti pala je na 7,8 % u prosincu, što je najniža stopa zabilježena od listopada 2008. Zbog snažne dinamike na tržištu rada došlo je do postojanog i sveobuhvatnog rasta plaća, koji je dosegnuo 2,2 % u posljednjem tromjesečju. Istodobno je rast zaposlenosti i plaća pridonio poticanju osobne potrošnje.

U odnosu na prethodnu godinu ukupna inflacija povećala se i prosječna je stopa iznosila 1,7 % u 2018., uglavnom zbog viših cijena energije. Mjere temeljne inflacije kretale su se uglavnom u uskom rasponu tijekom godine. Međutim, izgledi za domaću potražnju, tržište rada i rast plaća potvrđuju naša očekivanja da će se inflacija u srednjoročnom razdoblju približiti ciljnim razinama.

Stoga je Upravno vijeće u lipnju 2018. najavilo da će se, ako novi podatci potvrde srednjoročne inflacijske izglede, u razdoblju od rujna do kraja prosinca 2018. mjesečne neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi u smanjenom iznosu od 15 mlrd. EUR te da će poslije tog razdoblja prestati. Istodobno je priopćilo da očekuje da će ključne kamatne stope ESB-a ostati na jednakim razinama barem još tijekom ljeta 2019.^[1] i zasigurno onoliko dugo koliko to bude potrebno kako bi se osigurala usklađenost inflacijskih kretanja s očekivanjima glede postojane prilagodbe.

U prosincu je Upravno vijeće preispitalo gospodarske izglede i zaključilo da novi podatci uglavnom potvrđuju procjenu iz lipnja. Stoga je prekinulo neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira i potvrdilo proširene smjernice buduće monetarne politike povezane s kretanjem kamatnih stopa. Istodobno je potvrdilo da je još potreban snažan poticaj monetarne politike kao doprinos daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i odgovarajućim kretanjima ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju.

Takav poticaj pružit će smjernice buduće monetarne politike u vezi s ključnim kamatnim stopama zajedno s reinvestiranjem dospjelih glavnica znatne količine vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira. Upravno vijeće najavilo je da će se reinvestiranje provoditi tijekom duljeg razdoblja nakon povišenja ključnih kamatnih stopa, u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Upravno vijeće također je potvrdilo da je svakako spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo daljnje postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Nastavak domaćeg oporavka te mikrobonitetne i makrobonitetne mjere također su pridonijeli otpornosti financijskog sektora u 2018. Ukupna stopa redovnog osnovnog kapitala značajnih institucija dosegnula je 14,2 % krajem trećeg tromjesečja 2018. Iznos neprihodonosnih kredita smanjio se za 94 mlrd. EUR u prvim trima tromjesečjima 2018., a ukupan udio neprihodonosnih kredita značajnih institucija europodručja smanjio se s 5,2 %, koliko je iznosio prethodne godine, na 4,2 %.

Zbog preuzimanja rizika u određenim segmentima financijskih i nekretninskih tržišta pojavile su se blage naznake precijenjenosti na nekim područjima, pri čemu su postojale znatne razlike među državama, dok su rizici u nebankarskom financijskom sektoru i dalje rasli. U tim su okolnostima u državama europodručja provedene makrobonitetne mjere za smanjivanje sistemskih rizika: tijekom 2018. ESB je ocijenio 103 obavijesti o odlukama nacionalnih tijela o makrobonitetnoj politici.

ESB je u 2018. i dalje podupirao reformu referentnih kamatnih stopa u europodručju razvijajući novu referentnu stopu novčanog tržišta. U lipnju 2018. ESB je objavio metodologiju eurske kratkoročne kamatne stope (€STR), koja je prije toga dobila široku potporu u dvama javnim savjetovanjima. €STR se temelji na prosječnim dnevnim iznosima od približno 32 mlrd. EUR, odnosno na ukupnim iznosima trgovanja približno 32 banaka. Radna skupina privatnog sektora o nerizičnim eurskim stopama preporučila je €STR kao zamjenu za EONIA-u u rujnu 2018. Pošto ga Eurosustav podvrgne intenzivnim internim provjerama, €STR će biti dostupan u listopadu 2019.

U 2018. je ostvaren znatan napredak i u eurskim plaćanjima. U studenome je Eurosustav uveo uslugu namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS), koja nudi trenutačna plaćanja u bilo koje doba dana, i to za manje od deset sekunda.

Rezultati Eurobarometra iz prosinca pokazuju da je potpora euru u 2018. porasla na 75 %. ESB je i dalje ulagao napore u povezivanje s građanima europodručja te unaprjeđenje odgovornosti i transparentnosti: surađivao je s Europskim parlamentom, proširio je Dijalog ESB-a s mladima te pozivao na upotrebu ESB-ovih mrežnih stranica, društvenih mreža i centra za posjetitelje.

U sljedećoj će godini i dalje biti potreban znatan poticaj monetarne politike kako bi se u srednjoročnom razdoblju nastavilo jačanje domaćih cjenovnih pritisaka. S obzirom na postojanu neizvjesnost povezanu s geopolitičkim čimbenicima, opasnošću od protekcionizma te ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju vođenje monetarne politike u europodručju i nadalje će zahtijevati strpljenje, razboritost i ustrajnost.

Frankfurt na Majni, travanj 2019.

Mario Draghi
predsjednik

Godina u brojkama

1. Gospodarska aktivnost nastavila je rasti po stopama višima od potencijalnih, a troškovni su pritisci jačali i širili se

Nakon iznimno snažne dinamike rasta u 2017., gospodarska ekspanzija u europodručju nastavila se u 2018., premda umjerenijom dinamikom, jer je inozemna potražnja oslabjela, a neki činitelji specifični za pojedine zemlje i sektore nepovoljno su djelovali na rast. Istodobno su temeljni pokretači domaće potražnje ostali prisutni. Daljnja poboljšavanja na tržištima rada podupirala su privatnu potrošnju, a poslovnim ulaganjima i nadalje su pogodovali povoljni uvjeti financiranja i jačanje bilanca. Kontinuirana ekspanzija i pooštravanje uvjeta na tržištima rada također su utjecali na daljnje jačanje i širenje domaćih troškovnih pritisaka. Mjere temeljne inflacije i nadalje su bile općenito prigušene. Ipak, kada je riječ o nadolazećem razdoblju, očekuje se da će temeljna inflacija porasti u srednjoročnom razdoblju, poduprta mjerama monetarne politike ESB‑a, kontinuiranom gospodarskom ekspanzijom i jačim rastom plaća.

1.1. Manje uravnotežena globalna ekspanzija

Globalna gospodarska ekspanzija nastavljena je u prva tri tromjesečja 2018. postojanim tempom od 3,6 %, odnosno po stopi sličnoj onoj iz 2017. i blizu svojega dugoročnog prosjeka (vidi Grafikon 1.). Ipak, u usporedbi s prethodnim godinama, porast gospodarske aktivnosti postao je neujednačeniji i slabije sinkroniziran među zemljama. Rast je ostao snažan u Sjedinjenim Američkim Državama, a posustao je u nekoliko drugih zemalja, uključujući Japan i nekoliko zemalja s tržištima u nastajanju, posebice Tursku i Argentinu. Aktivnost se usporila i u Kini u drugom polugodištu. Promatraju li se različite komponente, rast industrijske proizvodnje i svjetske trgovine oslabio je, a rast privatne potrošnje ostao je dobar.

Na početku devete uzastopne godine globalne ekspanzije stope nezaposlenosti u razvijenim zemljama i zemljama s tržištima u nastajanju nastavile su se smanjivati, a u mnogim zemljama pale su na najniže razine nakon krize. U nekim su zemljama čak pale na najniže razine dosad, npr. u Ujedinjenoj Kraljevini i Japanu. Manjak radne snage postao je primjetan u nekoliko razvijenih zemalja, posebice kod specijaliziranih i visokokvalificiranih radnika.

Sve su jače naznake da se kontinuirano smanjivanje slabosti proizvodnih kapaciteta i tržišta rada na globalnoj razini postupno, iako sporo, prenosi u veći rast plaća i višu temeljnu inflaciju. Na području OECD‑a temeljna inflacija (bez energije i prehrambenih proizvoda) porasla je na 2,1 % u 2018. Ukupna stopa inflacije povećala se znatno više i dosegnula 2,6 % na godišnjoj razini, premda se smanjila u drugom polugodištu, ponajviše zahvaljujući nižim cijenama nafte (vidi Grafikon 2.).

Kretanja na strani ponude imala su ključan utjecaj na kretanja cijena nafte u 2018. u uvjetima kontinuirano snažne globalne potražnje i smanjenih zaliha. Cijene nafte postupno su rasle u prvom polugodištu s oko 67 USD po barelu na 79 USD po barelu jer su 22 zemlje OPEC‑a i proizvođači izvan zemalja OPEC‑a poštovali dogovore o smanjenju proizvodnje više nego što se očekivalo. Cijene nafte fluktuirale su između 70 i 86 USD po barelu do rane jeseni, a zatim su se spustile na oko 52 USD po barelu do kraja godine. Porast na najvišu razinu od 86 USD po barelu početkom listopada bio je povezan s bojaznima glede naglog pada izvoza nafte iz Irana, nakon što su mu Sjedinjene Američke Države ponovo uvele sankcije. Ipak, cijene nafte postale su znatno umjerenije do kraja prosinca zahvaljujući kombinaciji oslabljenih izgleda za potražnju i zabrinutosti glede viška ponude jer su Sjedinjene Američke Države, neke zemlje OPEC‑a i Ruska Federacija povećale svoju proizvodnju. Usto, bilo je i nekoliko izuzeća od sankcija nametnutih Islamskoj Republici Iranu. Cijene sirovina bez nafte općenito su se smanjivale u 2018. (izražene u američkim dolarima).^[2] Cijene prehrambenih proizvoda i metala bile su uglavnom stabilne u prvom polugodištu 2018. Cijene prehrambenih proizvoda pale su u drugom polugodištu u uvjetima izdašne globalne ponude prehrambenih proizvoda i zabrinutosti glede američkih carina i rizika od uzvrata pogođenih zemalja. Cijene metala također su se smanjivale od ljeta zbog manje potražnje iz Kine i zabrinutosti glede jačanja trgovinskih napetosti.

Nominalni efektivni tečaj eura jačao je od početka 2018. (vidi Grafikon 3.). Bilateralni tečaj eura oslabio je u odnosu na druge važne valute. Deprecijacija eura bila je posebice izražena u odnosu na američki dolar, japanski jen i – u manjoj mjeri – švicarski franak. Euro je istodobno znatno ojačao u odnosu na većinu valuta zemalja s tržištima u nastajanju, posebice u odnosu na kineski juan renminbi i, zbog domaćih pritisaka, tursku liru i argentinski pezo.

Iako se globalni rast nastavio solidnom dinamikom, rizici i neizvjesnosti sve više su zasjenjivali izglede. Posebice se trgovinska neizvjesnost povećala nakon mjera američke administracije i uzvrata američkih trgovinskih partnera. To je dosegnulo vrhunac u ljeto kada je američka administracija dva puta najavila carine usmjerene na kineski izvoz u vrijednosti od 250 mlrd. USD, a Kina najavila da će uzvratiti carinama na izvoz iz Sjedinjenih Američkih Država u vrijednosti od 110 mlrd. USD. Usto, neizvjesnosti povezane s Brexitom također su nepovoljno utjecale na trgovinske izglede. Iako bi izravan učinak tih carina trebao biti ograničen na globalnoj razini, takve protekcionističke prijetnje mogle bi potencijalno narušiti povjerenje, poremetiti globalne lance vrijednosti i nepovoljno utjecati na ulaganja te tako stvoriti negativne rizike za globalne gospodarske izglede. Do kraja godine pojavile su se naznake da je trgovinska neizvjesnost počela utjecati na poslovanje. Globalni rast mogao bi biti ozbiljno potkopan ako trgovinske razmirice dodatno ojačaju.

1.2. Gospodarski rast bio je umjereniji, ali je ostao u skladu s kontinuiranom ekspanzijom

Nakon iznimno snažne dinamike rasta u 2017., rast realnog BDP‑a u europodručju smanjio se na 1,8 % u 2018. (vidi Grafikon 4.). Iako se ovo usporavanje uvelike može pripisati slabljenju globalne trgovine, na njega su utjecali i drugi činitelji, koji su više privremene naravi. U prvoj polovini 2018. poremećaji povezani s vremenskim uvjetima i sindikalno djelovanje, posebice u prometnom sektoru, utjecali su na proizvodnju u nekoliko zemalja. U drugoj polovini godine, a posebice u trećem tromjesečju, došlo je do znatnih poremećaja u proizvodnji automobila nakon što je 1. rujna uveden Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila. Nadalje, usporavanje rasta možda je produbljeno zbog porasta političke neizvjesnosti, posebice u vezi s mogućim porastom protekcionizma.

Istodobno je temeljni zamah rasta ostao dobar, potpomognut snažnim tržištem rada i postojanim rastom prihoda i dobiti. Prelijevanje slabosti i povećana neizvjesnost u vezi s inozemnom potražnjom na domaću potražnju zasad su ostali ograničeni.

Privatna potrošnja u europodručju rasla je u 2018. po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 1,3 %, potpomognuta većim dohotkom od rada i povoljnim uvjetima financiranja. Postupan rast cijena nafte započet sredinom 2017. istodobno nije imao znatan negativan učinak na porast realnoga raspoloživog dohotka. Uz nastavak gospodarske ekspanzije, doprinos poreza i transfera postao je malo negativniji u 2018. U dobrim razdobljima automatski fiskalni stabilizatori obično nepovoljno utječu na rast realnoga raspoloživog dohotka.

Rast domaće potražnje, povoljni uvjeti financiranja i profitabilnost poduzeća nastavili su podupirati poslovna ulaganja u europodručju u 2018. Ulaganja su porasla i u sektorima koji se suočavaju s ograničenjima kapaciteta, kao što je prometni sektor. Ipak, manje dinamično vanjsko okružje i povećana globalna neizvjesnost, posebice u vezi s trgovinskim politikama, nepovoljno su utjecali na ulagačke aktivnosti poduzeća, osobito onih koja su izloženija inozemnom okružju. U budućnosti će porast poslovnih ulaganja vjerojatno biti umjereniji s obzirom na manje povoljno vanjsko okružje i umjereniju finalnu potražnju te očekivano postupno pooštravanje uvjeta financiranja.

Ulaganja u građevinarstvu, i u stambene i u nestambene objekte, također su nastavila rasti, premda s niskih razina, a bila su popraćena oporavkom tržišta stambenih nekretnina europodručja. Taj oporavak odražavao je povećanu domaću potražnju, na koju su pozitivno utjecali rast realnog dohotka, okružje niskih kamatnih stopa i povoljni kreditni uvjeti. Ipak, čini se da su uska grla na tržištu rada ograničila rast u sektoru građevinarstva tijekom 2018.

Doprinos vanjskog sektora ukupnim rezultatima europodručja bio je osobito skroman u 2018., odnosno svakako znatno slabiji nego u 2017. Slabija inozemna potražnja, posebice iz Azije i osobito za kapitalnim proizvodima, prouzročena povećanom neizvjesnošću i jačim trgovinskim napetostima, potkopavala je izvoz europodručja u regiju i nepovoljno utjecala na ukupan doprinos neto trgovine BDP‑u. Promjenjivo međunarodno okružje imalo je najsnažniji nepovoljan utjecaj na izvoz u Ujedinjenu Kraljevinu i Kinu, a pozitivno je utjecalo na izvoz u Sjedinjene Američke Države, vjerojatno zbog učinaka očekivanja povezanih s rizikom da američka administracija uvede carine i na uvoz iz EU‑a. Trgovinski zamah u europodručju u početku se pokazao otpornim, potpomognut pozitivnim gospodarskim kretanjima u području. Ipak, znatno je oslabio u drugom polugodištu 2018. jer su trgovinska neizvjesnost i nove emisijske norme za automobile nepovoljno djelovale na trgovinu kapitalnim proizvodima i automobilima. Određeni pritisci možda su proizišli i iz prethodnih aprecijacija tečaja eura.

Porast proizvodnje u 2018. nastavio je zahvaćati većinu gospodarskih sektora (vidi Grafikon 5.). Ukupna bruto dodana vrijednost dodatno je porasla, za oko 2 %, odnosno malo manje nego u 2017., ali blizu stopa rasta zabilježenih u 2015. i 2016. U 2018. i dodana vrijednost industrije (bez građevinarstva) i dodana vrijednost sektora usluga porasle su za oko 2 %. Istodobno se dodana vrijednost građevinarstva, premda još niža od pretkrizne razine, nastavila povećavati, i porasla je za oko 4 %. To je ponovo potvrdilo da se sektor građevinarstva sve više oporavlja nakon dugotrajnog razdoblja smanjivanja ili sporog rasta započetog nakon izbijanja financijske krize u 2008.

Tržišta rada europodručja nastavila su se poboljšavati, a dobni sastav zaposlenih promijenio se

Tržišta rada europodručja dodatno su se oporavila u 2018. (vidi Grafikon 6.). Stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati u 2018. i iznosila je 7,8 % u prosincu, što je najniža stopa od listopada 2008. Pad nezaposlenosti, koji je započeo u drugom polugodištu 2013., obuhvaća sve spolne i dobne skupine, a razine stope nezaposlenosti i nadalje se znatno razlikuju među državama europodručja. Do četvrtog tromjesečja 2018. broj zaposlenih u europodručju bio je za 1,3 % viši nego u istom razdoblju 2017., odnosno 6,7 % iznad posljednje najniže razine zabilježene u drugom tromjesečju 2013. Tijekom cijelog razdoblja oporavka zaposlenost je porasla za oko 10 milijuna osoba. Time je razina zaposlenosti premašila vrhunac iz pretkriznog razdoblja dosegnut u prvom tromjesečju 2008. Rast zaposlenosti tijekom oporavka obuhvaćao je sve zemlje i sektore, a ostvaren je u uvjetima nastavka povećavanja ponude radne snage.

Ako se pobliže promotri sastav rasta zaposlenosti tijekom oporavka, uočava se da je rast bio koncentriran na starije osobe.^[3] Naime, oko tri četvrtine kumulativnog rasta zaposlenosti odnosilo se na dob između 55 i 74 godine. Porast zaposlenosti starijeg stanovništva tijekom oporavka bio je ponajprije posljedica povećanja stope udjela radne snage iz ove skupine. Može se pretpostaviti da je to uglavnom odražavalo učinak prethodnih mirovinskih reforma i rastuće razine obrazovanja ove skupine. Znatno povećanje udjela starijih radnika u zaposlenosti može dovesti do dalekosežnih promjena u gospodarstvu zbog učinaka na obrasce potrošnje, štednje i ulaganja, kao i u kretanju plaća i produktivnosti.^[4] Tijekom oporavka oko trećine rasta zaposlenosti odnosilo se na skraćeno radno vrijeme, što je usko povezano s dugoročnijim uzlaznim trendovima povećavanja radne snage žena i starijih radnika, kao i kontinuiranom koncentracijom rasta zaposlenosti u sektoru usluga.^[5] Kada je riječ o nadolazećem razdoblju, može se očekivati da će manjak radne snage u nekim zemljama i sektorima pridonijeti ublažavanju ovih postojanih trendova.

Proračunski manjak nastavlja se smanjivati, ali su neujednačeni rizici i nadalje prisutni

Udio proračunskog manjka opće države u europodručju nastavio se smanjivati u 2018. i pao je na 0,6 % BDP‑a, razinu rijetko zabilježenu od stvaranja ekonomske i monetarne unije (EMU) 1999. (vidi Grafikon 7.). Kao i u prethodnih nekoliko godina, pad ukupnog manjka uvelike je bio rezultat povoljnih cikličkih kretanja, praćenih smanjenjem kamatnih rashoda jer je dug s visokim troškovima koji je dospijevao na naplatu i nadalje bio zamjenjivan novim dugom po nižim kamatnim stopama. Djelovanje fiskalne politike u europodručju^[6] bilo je uglavnom neutralno u 2018., iako su agregatni podatci europodručja prikrivali znatne razlike među zemljama jer su veliki izvanredni prihodi u manjem broju zemalja kompenzirali procikličko fiskalno ublažavanje u ranjivim zemljama.

U uvjetima rastuće gospodarske aktivnosti, smanjenje proračunskog manjka pridonijelo je održivom padu omjera bruto duga i BDP‑a, s 86,6 % u 2017. na 84,8 % u 2018. Iako se predviđa da će se omjer duga i BDP‑a smanjivati i sljedećih godina, valja imati na umu da je on još znatno viši nego na početku postojanja EMU‑a. Visoke razine duga stvaraju ranjivost, posebice u zemljama u kojima je potencijalni rast proizvodnje nizak, a suočene su s rastućim demografskim izazovima (vidi Okvir 1.). Te bi zemlje imale ograničen manevarski prostor za prilagodbu fiskalnih politika u slučaju pogoršanja gospodarske aktivnosti ili porasta kamatnih rashoda. Stoga bi bilo dobro da ranjive zemlje stvore zaštitne slojeve sada kada to omogućuju gospodarski uvjeti.

U tom je smislu zabrinjavajuće da je usklađenost s Paktom o stabilnosti i rastu (SGP) najslabija u zemljama koje su najranjivije na šokove. Zapravo, prema projekcijama Europske komisije većina zemalja koje još nisu ostvarile čvrste proračunske pozicije nije uspjela ispuniti svoje obveze prema SGP‑u u 2018. Među sedam zemalja u europodručju za koje je Komisija procijenila da postoji rizik od odstupanja od preventivnog dijela SGP‑a u 2018., četiri zemlje – Belgija, Francuska, Italija i Portugal – imaju omjere duga i BDP‑a veće od 90 %. Usto, iako se predviđa da će Španjolska – jedina zemlja koja je podlijegala postupku u slučaju prekomjernog deficita (EDP) u 2018. – ispuniti svoj rok za korekciju iz EDP‑a u 2018., to ostvarenje prikriva velik i rastući strukturni manjak, koji je u suprotnosti s preporučenim poboljšanjem. Nadalje, procjena Europske komisije upućuje na to da se prema nacrtima proračunskih planova za 2019. samo deset zemalja namjerava uskladiti sa SGP‑om. Posebice je zabrinjavajuće što većina zemalja s velikim omjerom duga i BDP‑a nije uključena u ovu skupinu.

Zamah reforma u europodručju ostao je slab

Preporuke za pojedine zemlje osiguravaju preporuke za politike oblikovane za pojedinu zemlju o načinu povećanja gospodarskog rasta i otpornosti uz zadržavanje stabilnih javnih financija. Preporuke za pojedine zemlje zajednički prihvaćaju države članice i Europsko vijeće. Slično prethodnoj godini, Komisija je zaključila da je za veliku većinu – više od 90 % – preporuka u vezi s reformama koje su dane državama europodručja u 2017. ostvaren samo „određen” ili „ograničen” napredak u njihovoj provedbi, a nijedna nije provedena u potpunosti (vidi Grafikon 8.).^[9]

Dobro osmišljene strukturne reforme mogle bi donijeti znatne koristi građanima europodručja snažnijim i uključivijim rastom zaposlenosti i dohodaka. Novija analiza Eurosustava pokazuje da postoje brojne mogućnosti za reforme koje istodobno povećavaju otpornost, dugoročni rast i socijalnu pravednost.^[10] Dobar su primjer reforme koje se odnose na rentijerstvo, posebice one koje jačaju konkurenciju na tržištu proizvoda i kvalitetu javnih institucija. Slično tome, politike koje podupiru obrazovanje i cjeloživotno učenje poboljšavaju dugoročne izglede za rast zemlje, ali i mogućnosti zapošljavanja ranjivih skupina društva.

1.3. Inflacija na uzlaznoj putanji

Prosječna ukupna stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) porasla je na 1,7 % u 2018., a godinu dana prije iznosila je 1,5 %. Povećanje je uglavnom odražavalo veće doprinose cijena energije i, u manjoj mjeri, cijena prehrambenih proizvoda. Nasuprot tomu, doprinos temeljne inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda bio je uglavnom nepromijenjen. Ova mjera inflacije ostala je potisnuta, a kretala se uglavnom u uskom rasponu oko 1 % tijekom godine (vidi Grafikon 9.).

Kretanja cijena energije snažno su utjecala na profil ukupne inflacije mjerene HIPC‑om tijekom godine. Potaknuta rastom cijena sirove nafte, inflacija cijena energije snažno je porasla između travnja i srpnja, a nakon toga je zadržala visoke godišnje stope promjene (uz najvišu razinu od gotovo 11 % u listopadu 2018.). Tako je doprinos inflacije cijena energije ukupnoj inflaciji porastao s 0,2 postotna boda u prvom tromjesečju 2018. na 0,9 odnosno 0,8 postotnih bodova u posljednja dva tromjesečja 2018. Kretanja cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda pridonijela su tom profilu tijekom godine zbog snažnih povećanja godišnjih stopa promjene cijena voća i povrća povezanih s vremenskim uvjetima u ljetnim mjesecima, koja su, međutim, oslabjela u posljednjim mjesecima godine. Tako se doprinos neprerađenih prehrambenih proizvoda ukupnoj inflaciji povećao s nula postotnih bodova u prvom tromjesečju 2018. na više od 0,2 postotna boda u rujnu 2018., a potom se malo smanjio u posljednjem tromjesečju 2018.

Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda ostala je nepromijenjena u odnosu na 2017. i kretala se kao i druge mjere temeljne inflacije uglavnom u uskom rasponu tijekom godine.^[11] Ipak, kada se isključe kolebljivije komponente povezane s odjećom i putovanjem, ova je mjera temeljne inflacije porasla.

Vrlo potisnuta kretanja inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda bila su zabilježena kod obje glavne komponente, odnosno industrijskih proizvoda bez energije i usluga. Inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije bila je malo kolebljiva, smanjivala se do rujna 2018., a nakon toga je blago rasla, pa je iznosila 0,4 % u 2018., jednako kao u 2017. Promatraju li se pokazatelji cjenovnih pritisaka u različitim fazama cjenovnog lanca, i godišnja stopa promjene proizvođačkih cijena za domaću prodaju neprehrambenih proizvoda za široku potrošnju i stopa uvoznih cijena neprehrambenih proizvoda za široku potrošnju porasle su tijekom 2018. Kod uvoznih cijena to je uglavnom odražavalo sve slabiji učinak aprecijacije eura u 2017., a kod proizvođačkih cijena to je vjerojatno odražavalo povećanje ulaznih troškova i obujma maloprodaje. Inflacija cijena usluga bila je uglavnom nepromijenjena i iznosila je 1,3 % u 2018., pa je ostala znatno ispod svojega dugoročnog prosjeka. Do malog povećanja godišnje stope promjene cijena usluga došlo je u posljednjem tromjesečju 2018., ali je ono uglavnom odražavalo bazni učinak vrlo slabih kretanja inflacije cijena usluga tijekom istih mjeseci 2017. Sveukupno gledajući, na inflaciju cijena usluga, u kojima troškovi rada imaju važan udio, još se nije odrazilo ubrzanje rasta plaća.

Domaći troškovni pritisci mjereni porastom deflatora BDP‑a ostali su nepromijenjeni u prva tri tromjesečja 2018., odnosno malo viši od stope dosegnute u drugom polugodištu 2017. (vidi Grafikon 10.). Godišnji rast naknade po zaposlenom, koji je dosegnuo najnižu razinu sredinom 2016., nastavio se povećavati u 2018. i dosegnuo je 2,5 % u trećem tromjesečju, odnosno više od povijesnog prosjeka od 2,1 % (od 1999.). Ukupno gledajući, ubrzavanje rasta plaća odražavalo je poboljšavanje uvjeta na tržištima rada (vidi odjeljak 1.2.) i iščezavanje činitelja koji su pridonosili ograničavanju rasta plaća u prošlosti, kao što su utjecaj niske prethodne inflacije zbog formalnih i neformalnih sustava indeksacije i utjecaj reforma na tržištu rada provedenih u nekim zemljama tijekom financijske krize. U umjereno povoljnim uvjetima potražnje viši rast plaća prenio se na veći rast jediničnih troškova rada, ali njegov je utjecaj na domaće troškovne pritiske bio ublažen kretanjima dobiti (mjerene bruto operativnim viškom), koja su oslabjela u posljednjim tromjesečjima, djelomično odražavajući negativan učinak pogoršanja trgovinskih uvjeta povezanog s višim cijenama nafte.^[12]

Dugoročnija inflacijska očekivanja bila su malo viša u 2018. nego u 2017. Inflacijska očekivanja za sljedećih pet godina iz ESB‑ove Ankete o prognozama stručnjaka (engl. Survey of Professional Forecasters) i nadalje su iznosila 1,9 % za niz tromjesečja, a bila su malo viša nego u 2017. Mjerila dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovana na tržišnim pokazateljima, kao što su petogodišnji ugovori o razmjeni povezani s inflacijom, bila su malo kolebljiva, a smanjivala su se prema kraju godine, ali su prosječno ostala uglavnom nepromijenjena u usporedbi s 2017.

1.4. Povoljni uvjeti financiranja podupirali su rast kredita i novčane mase

U 2018. financijska tržišta europodručja bila su pod utjecajem neizvjesnosti glede globalnih i domaćih gospodarskih izgleda u europodručju zajedno s politički potaknutim raspoloženjem nesklonosti riziku – posebice povezanom s Brexitom, trgovinskim protekcionizmom i neizvjesnošću glede politike talijanske vlade o javnim financijama. Kamatne stope na tržištu novca i prinosi na dugoročnije obveznice ostali su na vrlo niskim razinama, djelomično zahvaljujući kontinuiranoj akomodaciji monetarne politike koju je provodio ESB. Uvjeti financiranja podupirali su poslovna ulaganja, a bogatstvo kućanstava povoljno je djelovalo na privatnu potrošnju. Rast se novčane mase usporio, a rast kredita privatnom sektoru dodatno je povećan.

Prinosi na državne obveznice europodručja bili su uglavnom nepromijenjeni u 2018., no krajem godine malo su porasli (vidi Grafikon 11.). To je većinom odražavalo prelijevanja postupnog ukidanja akomodacije monetarne politike u Sjedinjenim Američkim Državama i povećanje razlike prinosa na talijanske obveznice, čiji je utjecaj na ostala tržišta državnih obveznica europodručja dosad bio ograničen. Na dan 31. prosinca 2018. prosječan je prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP‑om iznosio 1,01 %, što je uglavnom jednako prosječnoj razini u 2017. Razlika prinosa na desetogodišnje državne obveznice država europodručja i desetogodišnje njemačke državne obveznice umjereno je porasla u okružju prevladavajuće neizvjesnosti povezane s fiskalnom politikom.

Cijene vlasničkih vrijednosnih papira u europodručju znatno su se smanjile u 2018. u okružju povećanih globalnih napetosti, političke neizvjesnosti u Italiji i postupne normalizacije akomodacije monetarne politike u razvijenim zemljama (vidi Grafikon 12.). Preciznije rečeno, široki indeks cijena vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava europodručja pao je za 12,6 % tijekom 2018., a indeks cijena vlasničkih vrijednosnih papira banaka europodručja smanjio se za 33,3 %. Cijene vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava u Sjedinjenim Američkim Državama bile su otpornije od onih u europodručju zbog snažnoga makroekonomskog zamaha, koji je djelomično bio povezan s procikličkim fiskalnim poticajima.

Općenito, povoljni uvjeti financiranja za nefinancijska društva nastavili su podupirati poslovna ulaganja u 2018., iako su se tokovi vanjskog financiranja nefinancijskih društava malo smanjili (vidi Grafikon 13.). Taj pad uglavnom je odražavao smanjenje „ostalih” izvora financiranja (uključujući kredite između poduzeća i trgovinske kredite). Neto izdavanje dionica koje kotiraju na burzi, dionica koje ne kotiraju na burzi i drugih vlasničkih vrijednosnih papira istodobno je bilo pod nepovoljnim utjecajem posebnih činitelja i relativno visokih troškova financiranja vlasničkim vrijednosnim papirima. Bez obzira na postupan porast razlike prinosa na korporativne obveznice tijekom 2018., izdavanje dužničkih vrijednosnih papira i nadalje je podupirao program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP) uveden u lipnju 2016. (vidi Okvir 3.) Nadalje, godišnja stopa rasta bankovnih kredita nefinancijskim društvima dodatno je porasla u 2018. Oporavak kreditnog rasta bio je potpomognut znatnim smanjivanjem kamatnih stopa banaka na kredite u cijelom europodručju od sredine 2014. (vidi odjeljak 2.1.), koje je nastavljeno u 2018. Tome su uvelike pridonijele nestandardne mjere monetarne politike ESB‑a, koje su dovele do ukupnog poboljšanja ponude i potražnje za bankovnim kreditima. Usto, banke su ostvarile napredak u konsolidiranju svojih bilanca, iako je obujam neprihodonosnih kredita u nekim zemljama ostao visok.

Promatraju li se kućanstva, njihovo neto bogatstvo poraslo je u prva tri tromjesečja 2018., što je povoljno djelovalo na privatnu potrošnju. Posebice, kontinuirani rast cijena stambenih nekretnina doveo je do znatnog povećanja vrijednosti imovine kućanstava u obliku nekretnina. Pad cijena dionica istodobno je doveo do smanjenja vrijednosti financijske imovine kućanstava. Iako je godišnja stopa rasta stambenih kredita banaka kućanstvima bila umjerena s povijesnog stajališta, odobravanje kredita bilo je snažno.^[13] Bruto zaduženost kućanstava – mjerena kao postotak nominalnoga bruto raspoloživog dohotka kućanstava – bila je znatno viša od svoje prosječne razine u pretkriznom razdoblju.

Ukupno gledajući, nastavljen je trend postupnog rasta kredita privatnom sektoru koji je primjetan od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita monetarnih financijskih institucija privatnom sektoru (prilagođena za prodaje kredita, sekuritizacije i obračunski cash pooling (engl. notional cash pooling)) porasla je s 2,9 % u prosincu 2017. na 3,4 % u prosincu 2018. (vidi Grafikon 14.). Kreditni rast tako je učvrstio svoju ulogu važnog pokretača rasta najširega monetarnog agregata (vidi plave dijelove stupaca u Grafikonu 15.), ali je ipak bio umjereniji u odnosu na postojani tempo od oko 5 % od sredine 2015. (vidi Grafikon 14.). Godišnji rast monetarnog agregata M3 iznosio je 4,1 % u prosincu 2018., a krajem 2017. iznosio je 4,6 %. Smanjenje neto kupnja vrijednosnih papira od strane Eurosustava (s 80 mlrd. EUR na 60 mlrd. EUR u travnju 2017., na 30 mlrd. EUR u siječnju 2018. i na 15 mlrd. EUR u listopadu 2018. i zatim na nulu krajem prosinca 2018.) znači da je program kupnje vrijednosnih papira imao manji pozitivan učinak na rast M3 (vidi crvene dijelove stupaca u Grafikonu 15.). Istodobno su neto prodaje državnih obveznica koje su provodile monetarne financijske institucije europodručja bez Eurosustava nepovoljno djelovale na rast M3 (vidi svijetlozelene dijelove stupaca u Grafikonu 15.). Unatoč povećanju kamatne razlike u odnosu na imovinu izvan europodručja, doprinos neto inozemne aktive postao je u listopadu 2018. pozitivan u neto iznosu (vidi žute dijelove stupaca u Grafikonu 15.).

Rast M3 i nadalje je bio pod utjecajem svojih najlikvidnijih komponenata, s obzirom na niske oportunitetne troškove držanja likvidnih depozita u okružju koje su obilježile vrlo niske kamatne stope i ravna krivulja prinosa. Rast M1, koji je bio pod povoljnim utjecajem intenzivnijeg rasta prekonoćnih depozita kućanstava i nefinancijskih društava, također je smanjen i iznosio je 6,6 % u prosincu 2018., u usporedbi s 8,7 % u prosincu 2017.

2. Monetarna politika: strpljenje, razboritost i ustrajnost ostaju najvažniji

Na osnovi znatnog napretka prema postojanoj prilagodbi inflacije, zajedno s temeljnom snagom gospodarstva europodručja i čvrstim inflacijskim očekivanjima, mjesečni iznos neto kupnja vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP) postupno se smanjivao tijekom 2018. i neto kupnje dovršene su krajem godine. Ipak, monetarna politika ostala je strpljiva, razborita i ustrajna i zadržala je visok stupanj akomodacije koja je i nadalje bila potrebna za osiguranje kontinuirane konvergencije inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Akomodacija je osigurana preostalim neto kupnjama vrijednosnih papira, velikim obujmom kupljenih vrijednosnih papira i povezanim reinvestiranjima, te smjernicama buduće monetarne politike u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB‑a, koje su ostale na najnižim razinama dosad. Na kraju 2018. imovina koja proizlazi iz provođenja operacija monetarne politike iznosila je 72 % ukupne bilance Eurosustava. Veličina bilance dosegnula je dosad najveći iznos od 4,7 bil. EUR. ESB‑ov okvir upravljanja rizicima nastavio je smanjivati rizike povezane s velikom bilancom.

2.1. Postupno ukidanje neto kupnja vrijednosnih papira sa zadržavanjem visokog stupnja akomodacije politike

Krajem 2017. gospodarstvo europodručja bilježilo je sve snažniju i sveobuhvatniju gospodarsku ekspanziju. Rastu je pridonijela snažna inozemna potražnja, a sve veća domaća potražnja povoljno je djelovala na ekspanziju, potpomognuta porastom zaposlenosti, povećanjem bogatstva kućanstava i profitabilnosti poduzeća, kao i vrlo povoljnim uvjetima financiranja. Temeljni cjenovni pritisci i nadalje su bili potisnuti, ali je postojana apsorpcija gospodarskog usporavanja stvorila osnove za povećano povjerenje u postojanu prilagodbu inflacijskih kretanja. Na toj osnovi Upravno vijeće najavilo je u listopadu 2017. da namjerava smanjiti obujam mjesečnih kupnji u sklopu APP‑a od početka 2018.

U skladu s tim mjesečni iznos neto kupnja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a smanjen je sa 60 mlrd. EUR na 30 mlrd. EUR od siječnja 2018. Upravno vijeće predvidjelo je da će se novi mjesečni iznosi primjenjivati do kraja rujna 2018. ili duže, ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok se ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja prema razini ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Istodobno su gospodarski izgledi i inflacijska kretanja i nadalje ovisili o daljnjoj potpori mjera politike Upravnog vijeća. Monetarna akomodacija osigurana je kontinuiranim neto kupnjama vrijednosnih papira. Nadalje, kamatne stope na glavne operacije refinanciranja i na mogućnost granične posudbe od središnje banke te na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke bile su nepromijenjene i iznosile su 0,00 %, 0,25 % i −0,40 % (vidi Grafikon 16.). Monetarni poticaj dodatno je podržala smjernica Upravnog vijeća o budućoj monetarnoj politici: očekivanje da će ključne kamatne stope dulje razdoblje ostati na sadašnjim razinama, a zasigurno dosta dulje od razdoblja neto kupnja vrijednosnih papira. Osim toga, Upravno vijeće namjeravalo je reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a u duljem razdoblju nakon završetka neto kupnja vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Unatoč određenom ublažavanju u odnosu na vrlo snažan rast ostvaren u 2017. zbog slabljenja izvozne potražnje, domaća potražnja ostala je dobra, što je podupiralo sveobuhvatnu ekspanziju gospodarstva europodručja u prvom polugodištu 2018. Iako je porasla važnost rizika veće kolebljivosti na financijskim tržištima i neizvjesnosti povezanih s globalnim činiteljima, uključujući protekcionizam, rizici povezani s izgledima za rast europodručja ostali su uglavnom uravnoteženi.

Visoke razine iskorištenosti kapaciteta, pooštravanje uvjeta na tržištima rada i veći rast plaća pridonijeli su daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka. Mjere temeljne inflacije ostale su uglavnom prigušene, ali su porasle s prethodnih najnižih razina. Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2018. bile su u skladu s postupnom konvergencijom inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Neizvjesnost glede inflacijskih izgleda u međuvremenu se znatno smanjila, a rizik deflacije nestao je.

Na svojem sastanku u lipnju Upravno vijeće procijenilo je da je ostvaren znatan napredak prema postojanoj prilagodbi inflacije. Temeljna snaga gospodarstva europodručja i čvrsta inflacijska očekivanja stvorili su osnove za pouzdanje da će se postojana konvergencija inflacije nastaviti, čak i nakon postupnog ukidanja neto kupnja vrijednosnih papira.

U tim okolnostima Upravno vijeće na svojem sastanku u lipnju odlučilo je potvrditi da će Eurosustav nastaviti provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a u mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR do kraja rujna 2018. Predviđeno je da će se nakon rujna 2018., ovisno o najnovijim podatcima koji bi potvrđivali srednjoročne inflacijske izglede, neto kupnje vrijednosnih papira smanjiti na 15 mlrd. EUR mjesečno u razdoblju od listopada do prosinca. Predviđeno je da će se neto kupnje vrijednosnih papira prestati provoditi nakon prosinca.

Istodobno, s obzirom na postojeće neizvjesnosti, strpljenje, razboritost i ustrajnost ostali su najvažniji jer su temeljni cjenovni pritisci i nadalje ovisili o vrlo visokom stupnju akomodacije monetarne politike. U skladu s tim, vjerodostojne i učinkovite smjernice buduće monetarne politike o upotrebi ostalih instrumenata monetarne politike dane su kao dodatna potpora postojanoj konvergenciji inflacije prema inflacijskom cilju ESB‑a:

• Upravno vijeće unaprijedilo je svoje smjernice buduće monetarne politike o budućoj putanji kamatnih stopa monetarne politike: očekivalo se da će ključne kamatne stope monetarne politike ostati na tadašnjim razinama najmanje do ljeta 2019., u svakom slučaju dok god to bude potrebno da se osigura kontinuirana postojana konvergencija inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Dodavanje izričite komponente smjernicama koja je vremenski određena i ovisna o trenutačnom stanju osiguralo je veću jasnoću buduće putanje kamatnih stopa monetarne politike, čime su očekivanja glede kamatnih stopa monetarne politike čvršće ukorijenjena kako bi se podržali financijski uvjeti koji povoljno djeluju na kontinuiranu konvergenciju inflacije prema inflacijskom cilju. Komponenta smjernica buduće monetarne politike koja ovisi o trenutačnom stanju, a kojom se izričito povezuje prvo povećanje kamatnih stopa monetarne politike s kretanjem inflacije u skladu s putanjom postojane prilagodbe, u skladu je sa strategijom monetarne politike koja je okrenuta prema budućnosti i usmjerena na srednjoročno razdoblje, a njome je naglašena vjerodostojnost opredijeljenosti Upravnog vijeća za njegov cilj stabilnosti cijena. Unaprijeđenim smjernicama buduće monetarne politike povezanima s kamatnim stopama održana je primjerena fleksibilnost monetarne politike.
• Nadalje, ponovo su potvrđene smjernice buduće monetarne politike povezane s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a. Razdoblje reinvestiranja nastavilo bi se u duljem razdoblju nakon završetka neto kupnje vrijednosnih papira, u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno da se održe povoljni likvidnosni uvjeti i visok stupanj monetarne akomodacije.

S obzirom na postojeće neizvjesnosti i samo postupan rast temeljne inflacije, monetarna politika morala je ostati strpljiva, razborita i ustrajna. Čak i kad bi prestali neto tokovi u sklopu APP‑a, monetarna politika morala bi ostati izrazito akomodativna. U međuvremenu se lipanjskom odlukom upravljanje monetarnom politikom počelo preusmjeravati s neto kupnja vrijednosnih papira na kamatne stope monetarne politike i smjernice buduće monetarne politike o njihovoj vjerojatnoj promjeni. Sve u svemu, komunikacija je trebala biti brižno uravnotežena između predviđanja da će doći do ukidanja neto kupnja vrijednosnih papira do kraja 2018. i naglašavanja kontinuirane opredijeljenosti da se osigura dovoljan monetarni poticaj dok god to bude potrebno.

Nove informacije koje su pristizale tijekom jeseni bile su slabije od očekivanja, odražavajući blažu inozemnu potražnju, ali i neke činitelje specifične za pojedine zemlje i sektore. Iako je bilo vjerojatno da će neki od tih činitelja postupno iščeznuti, drugi su mogli upućivati na ublažavanje zamaha rasta. Temeljna snaga domaće potražnje nastavila je istodobno povoljno djelovati na ekspanziju gospodarstva europodručja i postupan rast inflacijskih pritisaka. Domaći troškovni pritisci nastavili su jačati i širiti se u uvjetima visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištima rada, što je dovelo do povećanja plaća. Sveukupno gledano, rizici povezani s izgledima za rast i nadalje su procijenjeni kao uglavnom uravnoteženi. Ipak, ravnoteža rizika kretala se u nepovoljnom smjeru zbog geopolitičkih činitelja, prijetnje protekcionizma, ranjivosti u zemljama s tržištima u nastajanju i kolebljivosti na financijskim tržištima, koje su ojačale tijekom ljeta i ostale znatne krajem godine.

Na osnovi najnovijih podataka Upravno vijeće u prosincu je preispitalo gospodarske izglede i zaključilo da ukupna procjena uglavnom potvrđuje izglede iz lipnja. Temeljna snaga domaće potražnje nastavila je podupirati pouzdanje da je postojana konvergencija inflacije prema ESB‑ovu cilju u tijeku i da će se nastaviti čak i nakon završetka neto kupnja vrijednosnih papira. Upravno vijeće na toj je osnovi utvrdilo da je primjereno prekinuti neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a u prosincu 2018., kao što je prethodno predviđeno. Kontinuirana konvergencija inflacije istodobno je i nadalje zahtijevala da monetarna politika bude strpljiva, razborita i ustrajna. Zbog toga su unaprijeđene smjernice buduće monetarne politike o reinvestiranju. Upravno vijeće namjeravalo je u skladu s tim nastaviti s reinvestiranjem punog iznosa glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a u duljem razdoblju nakon datuma kad započne podizati ključne kamatne stope ESB‑a, a u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno da se održe povoljni likvidnosni uvjeti i visok stupanj monetarne akomodacije. Povezivanje razdoblja reinvestiranja s povećanjem kamatnih stopa potvrdilo je da će ključne kamatne stope ESB‑a i s njima povezane smjernice buduće monetarne politike o njihovim vjerojatnim budućim kretanjima ostati primarni alat za prilagodbu monetarne politike u budućnosti. Smjernice buduće monetarne politike o kamatnim stopama, ojačane reinvestiranjem velikog obujma kupljenih vrijednosnih papira, osigurale bi potreban stupanj akomodacije za postojanu konvergenciju inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Mjere politike nastavile su osiguravati vrlo povoljne uvjete financiranja i podupirati gospodarsku ekspanziju

Provođenje APP‑a odvijalo se neometano i u programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP) i u programima kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora, koji obuhvaćaju program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP), program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP) i treći program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3). Prosječan mjesečni obujam neto kupnja bio je u skladu s mjesečnim ciljevima koje je odredilo Upravno vijeće, tj. 30 mlrd. EUR mjesečno od siječnja do rujna i 15 mlrd. EUR mjesečno od listopada do prosinca (vidi Grafikon 17.). Obujam neto kupnja bio je manji od mjesečnog cilja u kolovozu zbog sezonskih fluktuacija tržišne likvidnosti, ali je to neutralizirano malo većim obujmom kupnji u preostalom dijelu godine. Na razini pojedine države otkup dužničkih vrijednosnih papira iz različitih programskih portfelja doveo je do velikih fluktuacija bruto mjesečnih kupnji. Sveukupno gledajući, neto mjesečne kupnje relativno su samo neznatno odstupale od ciljanih iznosa. Iznos stanja PSPP‑a na kraju godine bio je uglavnom u skladu s planiranom raspodjelom po zemljama utemeljenom na ključu kapitala. Provedba PSPP‑a nije imala nepovoljan utjecaj na likvidnosne uvjete na tržištima državnih obveznica europodručja (vidi Okvir 2.). Ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO) (vidi odjeljak 2.2.) pridonijele su povoljnim uvjetima financiranja, podupirući kontinuiranu prilagodbu inflacijskih kretanja.

Akomodativna monetarna politika i jačanje bilanca banaka nastavili su pridonositi niskim troškovima financiranja banaka. Unatoč tome što je disperzija troškova financiranja po državama europodručja porasla u drugoj polovini 2018., ti troškovi i nadalje su ostali znatno niži od razina prije donošenja ESB‑ovih mjera ublažavanja kreditnih uvjeta u lipnju 2014. (vidi Grafikon 18.). Vrlo povoljni uvjeti financiranja banaka preneseni su na šire gospodarstvo, a uvjeti zaduživanja za poduzeća i kućanstva i nadalje su bili atraktivni u cijelom europodručju. Kamatne stope banaka za kredite nefinancijskim društvima i kućanstvima ostale su blizu svojih najnižih razina dosad. Od početka lipnja 2014. do prosinca 2018. smanjile su se za oko 130 odnosno 110 baznih bodova, što je znatno više od promjene referentnih tržišnih stopa (vidi Grafikon 19.).

Troškovi tržišnog financiranja za nefinancijska društva također su ostali vrlo povoljni, poduprti kontinuiranim utjecajem neto kupnja u sklopu CSPP‑a na smanjenje razlike prinosa (vidi Okvir 3.). Ipak, razlike prinosa na obveznice nefinancijskih društava s investicijskim rejtingom rasle su postupno i postojano tijekom cijele 2018. s najnižih razina nakon krize zbog povećanih neizvjesnosti glede izgleda za rast europodručja i globalni rast.

Vrlo povoljni uvjeti financiranja i nadalje su pogodovali kreditnim tokovima privatnom sektoru. Nastavio se trend postupnog rasta bankovnih kredita nefinancijskim društvima i kućanstvima koji je primjetan od početka 2014. (vidi odjeljak 1.4.). CSPP je nastavio podupirati neto izdavanje dužničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava, unatoč tome što je došlo do određenog smanjenja u usporedbi s prošlom godinom (vidi Okvir 3.). Prema statistici izdanja vrijednosnih papira ESB‑a^[18], neto nova izdanja nominirana u eurima iznosila su 56 mlrd. EUR u prvih jedanaest mjeseci 2018., u usporedbi s 91 mlrd. EUR u istom razdoblju 2017. Neto nova izdanja nominirana u ostalim valutama iznosila su −3 mlrd. EUR u prvih jedanaest mjeseci 2018. i −7 mlrd. EUR u istom razdoblju 2017., što je u skladu s poticajem koji CSPP daje nefinancijskim društvima europodručja da izdaju nov dug u eurima i otkupe dug u ostalim valutama.

Banke su nastavile izvještavati o ublažavanju standarda odobravanja kredita i sveukupnih uvjeta za nove kredite, koje su podupirale mjere monetarne politike ESB‑a. Prema anketi o bankovnom kreditiranju u europodručju, APP je i nadalje imao ublažavajući učinak na sveukupne uvjete banaka za nove kredite poduzećima i kućanstvima. Nadalje, mjere monetarne politike ESB‑a povoljno su utjecale na obujam kreditiranja banaka. Niske kamatne stope i kontinuirana gospodarska ekspanzija u europodručju nastavile su podupirati potražnju za kreditima (vidi odjeljak 1.4.). Prema posljednjoj Anketi o pristupu financiranju poduzeća u europodručju (SAFE)^[19], dostupnost i uvjeti vanjskog financiranja za mala i srednja poduzeća dodatno su se poboljšali u 2018., potpomognuti znatnom akomodacijom monetarne politike i poboljšanim uvjetima financiranja za mala i srednja poduzeća (vidi Okvir 3.).

Visok stupanj akomodacije monetarne politike uveden od 2014. znatno je pridonio poboljšanju gospodarskih rezultata u europodručju, podupirući konvergenciju inflacije prema inflacijskom cilju Upravnog vijeća. Privatna potrošnja potpomognuta je kontinuiranim povećanjem zaposlenosti, koje je, pak, djelomično odražavalo prethodne reforme na tržištu rada, i porastom bogatstva stanovništva. Poslovna ulaganja poticana su povoljnim uvjetima financiranja, rastom profitabilnosti poduzeća i dobrom potražnjom. Ulaganja u stambenu izgradnju ostala su robusna. Uzimajući u obzir sve mjere monetarne politike poduzete od sredine 2014., procjenjuje se da ukupni učinak na rast realnog BDP‑a europodručja i inflaciju europodručja – u oba slučaja – kumulativno iznosi oko 1,9 postotnih bodova između 2016. i 2020.^[25]

2.2. Dinamika bilance Eurosustava pred kraj neto kupnja vrijednosnih papira

Od početka svjetske financijske krize u 2007. i 2008. Eurosustav je provodio različite standardne i nestandardne mjere monetarne politike, koje su imale izravan utjecaj na veličinu i sastav njegove bilance tijekom vremena. Nestandardne mjere uključivale su kolateralizirane operacije kreditiranja kojima se osigurava financiranje drugim ugovornim stranama s početnim dospijećem do četiri godine, kao i kupnje vrijednosnih papira koje su izdali privatni i javni subjekti (u sklopu APP‑a) radi poboljšanja transmisije monetarne politike i ublažavanja uvjeta financiranja u europodručju. Bilanca Eurosustava nastavila je rasti tijekom 2018. zahvaljujući tim nestandardnim mjerama politike, pa je do kraja 2018. njezina veličina dosegnula dosad najveći iznos od 4,7 bil. EUR, što je za 0,2 bil. EUR više nego na kraju 2017.

APP je doveo do daljnje ekspanzije bilance Eurosustava u 2018., iako po malo nižoj stopi nego u prethodnim godinama, jer su se smanjile mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira (vidi odjeljak 2.1.). Na kraju 2018. stavke povezane s monetarnom politikom na strani imovine iznosile su 3,4 bil. EUR, a na njih se odnosilo 72 % ukupne imovine u bilanci Eurosustava (povećanje u odnosu na 70 % na kraju 2017.). Te stavke uključuju kredite kreditnim institucijama europodručja, koji su iznosili 16 % ukupne imovine (smanjenje u odnosu na 17 % na kraju 2017.), i vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike, na koje se odnosilo oko 56 % ukupne imovine (povećanje u odnosu na 53 % na kraju 2017.) (vidi Grafikon 20.). Ostala financijska imovina u bilanci uglavnom je obuhvaćala: (i) devizna sredstva i zlato koje drži Eurosustav, (ii) portfelje nominirane u eurima koji se ne drže za potrebe monetarne politike i (iii) likvidnosnu podršku u nuždi koju su neke nacionalne središnje banke Eurosustava osigurale solventnim financijskim institucijama koje su se suočile s privremenim likvidnosnim problemima. Na ostalu financijsku imovinu primjenjuju se interni izvještajni zahtjevi Eurosustava i ograničenja koja posebice proizlaze iz zabrane monetarnog financiranja i zahtjeva da ta imovina ne smije utjecati na monetarnu politiku, kako je navedeno u različitim pravnim tekstovima.^[26]

Na strani obveza glavni učinak nastavka akomodativne monetarne politike u 2018. zamijećen je u sredstvima pričuva drugih ugovornih strana i korištenjima novčanih depozita, koji su ostali uglavnom nepromijenjeni i iznosili 2 bil. EUR te činili 39 % pasivne strane bilance na kraju 2018., što je smanjenje u odnosu na 42 % na kraju 2017. Novčanice u optjecaju rasle su u skladu s prijašnjim trendom rasta, ali su ostale relativno nepromijenjene u odnosu na 2017. i iznosile 26 % obveza. Na ostale obveze, uključujući kapital i račune revalorizacije, odnosilo se 34 % (porast u odnosu na 32 % na kraju 2017.), a u apsolutnom iznosu te obveze porasle su za 0,2 bil. EUR (vidi Grafikon 20.).

Prosječno dospijeće portfelja APP‑a i distribucija po imovini i jurisdikcijama

Mjesečni iznos neto kupnja vrijednosnih papira smanjen je s 30 mlrd. EUR od siječnja na 15 mlrd. EUR od listopada 2018. Stanje APP‑a^[27] bilo je 2,6 bil. EUR^[28] na kraju godine.

Na ABSPP odnosilo se 1 % (28 mlrd. EUR), na CBPP3 10 % (262 mlrd. EUR), a na CSPP 7 % (178 mlrd. EUR) ukupnog stanja APP‑a na kraju godine. Među programima kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora CSPP je najviše pridonio rastu stanja APP‑a u 2018., s 48 mlrd. EUR neto kupnja. Kupnje u sklopu CSPP‑a provode se na osnovi referentne vrijednosti koja odražava proporcionalnost svih prihvatljivih nepodmirenih izdanja. To upućuje na to da tržišna kapitalizacija osigurava ponder za svaku različitu jurisdikciju izdanja unutar referentne vrijednosti.

PSPP je činio najveći dio APP‑a, u iznosu od 2,1 bil. EUR, a na njega se odnosilo 82 % ukupnog stanja APP‑a na kraju 2018., u usporedbi s 83 % na kraju 2017. U sklopu PSPP‑a raspodjela kupnji na jurisdikcije određuje se prema ključu kapitala ESB‑a. Unutar pojedinačnih kvota koje su im dodijeljene ESB i nacionalne središnje banke europodručja mogu fleksibilno birati između kupnje vrijednosnih papira središnjih, regionalnih i lokalnih država, vrijednosnih papira koje su izdale određene agencije s poslovnim nastanom u odgovarajućim jurisdikcijama i, ako je to potrebno, vrijednosnih papira koje su izdale nadnacionalne institucije. Ponderirano prosječno dospijeće stanja PSPP‑a iznosilo je 7,4 godine na kraju 2018., što je malo manje od 7,7 godina na kraju 2017., uz određene razlike među jurisdikcijama.^[29]

Eurosustav reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a. Reinvestiranja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora dosegnula su 30,9 mlrd. EUR u 2018., a reinvestiranja u sklopu PSPP‑a dosegnula su 116,7 mlrd. EUR.^[30] Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu PSPP‑a i CSPP‑a i nadalje su bili raspoloživi za pozajmljivanje vrijednosnih papira^[31] kako bi se poduprla likvidnost tržišta obveznica i repo ugovora.^[32]

Kretanja operacija refinanciranja Eurosustava

Nepodmireni iznos operacija refinanciranja Eurosustava smanjio se za 30,6 mlrd. EUR od kraja 2017. i iznosio 733,4 mlrd. EUR na kraju 2018. To se uglavnom može pripisati dobrovoljnim otplatama u iznosu od 4,5 mlrd. EUR i dospijeću serije TLTRO‑I u iznosu od 8,9 mlrd. EUR, kao i dobrovoljnim otplatama serije TLTRO‑II iznosu od 17,8 mlrd. EUR. Ponderirano prosječno dospijeće nepodmirenog iznosa operacija refinanciranja Eurosustava smanjilo se s oko 2,7 godina na kraju 2017. na oko 1,8 godina na kraju 2018. Ponderirana prosječna kamatna stopa na TLTRO‑II iznosila je −0,3650 % (zaokruženo).

2.3. Okvir upravljanja rizicima za APP smanjuje financijske rizike i podupire cilj monetarne politike

Tri glavna načela usmjeravaju kupnje vrijednosnih papira sa stajališta monetarne politike. Prvo, kupnje vrijednosnih papira trebaju biti učinkovit alat za ostvarenje primarnog cilja ESB‑a, održavanje stabilnosti cijena. Drugo, kupnje vrijednosnih papira trebaju biti u skladu s ciljevima politike, a poremećaje na tržištima treba izbjegavati. Treće, kada postoji nekoliko mogućnosti za ispunjavanje ciljeva politike, odabrana mogućnost treba biti učinkovita s operativnog stajališta i sa stajališta rizika. U tom kontekstu funkcija upravljanja rizicima Eurosustava nastoji ostvariti učinkovitost rizika: ostvarenje ciljeva politike s najmanje rizika za Eurosustav.^[33]

Svi instrumenti monetarne politike, uključujući izravne kupnje vrijednosnih papira, inherentno uključuju rizike kojima upravlja i koje kontrolira Eurosustav. Ti su rizici kreditni, tržišni, likvidnosni, operativni i pravni rizik. Izravne kupnje vrijednosnih papira zahtijevaju specifične okvire upravljanja rizicima za ograničavanje financijskih rizika koji ovise o specifičnim ciljevima politike i o obilježjima i profilima rizičnosti uključenih vrsta vrijednosnih papira. Svaki od tih okvira sastoji se od kriterija prihvatljivosti, kreditne procjene i postupaka dubinske analize, okvira za određivanje cijena, referentnih vrijednosti i ograničenja. Okviri za kontrolu rizika ne služe samo smanjenju financijskih rizika, već pridonose i uspješnom ostvarenju ciljeva politike jer usmjeravaju kupnje vrijednosnih papira prema diversificiranoj i tržišno neutralnoj raspodjeli imovine. U nastavku se opisuju okviri upravljanja rizicima kojima se rukovodi provedba APP‑a. U Tablici 1. sažeto su prikazani ključni elementi okvira. Okviri upravljanja rizicima nastavit će se primjenjivati u cijelom razdoblju reinvestiranja i dokle god su stanja APP‑a u bilanci Eurosustava.

Zahtjevi za prihvatljivost za izravne kupnje vrijednosnih papira

Samo utrživi vrijednosni papiri koji su prihvatljivi kao kolateral za kreditne poslove Eurosustava prihvatljivi su za izravne kupnje vrijednosnih papira. Kriteriji prihvatljivosti kolaterala za kreditne poslove Eurosustava navedeni su u općem okviru za instrumente monetarne politike. Među ostalim, prihvatljivi vrijednosni papiri moraju ispuniti kriterije za 3. stupanj kreditne kvalitete (CQS 3) na usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava, tj. imati najmanje jedan kreditni rejting^[34] od vanjske institucije za kreditnu procjenu (VIKP) koja je prihvaćena unutar okvira za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF). Nadalje, vrijednosni papiri moraju biti nominirani u eurima, a izdaju se i namiruju u europodručju. U slučaju vrijednosnih papira osiguranih imovinom, dužnici na koje se odnose potraživanja moraju se uglavnom nalaziti u europodručju.

Za vrijednosne papire koje je izdala ili za koje jamči središnja država, minimalni prag CQS 3 može se izuzeti ako se na odgovarajuću jurisdikciju primjenjuje program EU‑a/MMF‑a u skladu s odlukom Upravnog vijeća te ako je jurisdikcija usklađena s tim programom. Vrijednosni papiri koji su prihvatljivi za kupnju zbog izuzeća minimalnog praga kreditne kvalitete moraju ispuniti dodatne zahtjeve. Primjerice, kupnje nisu dopuštene tijekom razdoblja preispitivanja takvog programa, a mogu se nastaviti samo ako preispitivanje ima pozitivan rezultat. Za ABSPP i CBPP3 takvi vrijednosni papiri moraju imati najviši ostvarivi rejting u jurisdikciji i moraju ispunjavati ostale zahtjeve za smanjenje povećanog rizika.

Uz navedene kriterije prihvatljivosti, specifični kriteriji prihvatljivosti primjenjuju se ovisno o programu. Primjerice, za PSPP i CSPP postoje ograničenja minimalnoga i maksimalnog dospijeća.^[35] Za CSPP vrijednosni papiri koje su izdale kreditne institucije ili izdavatelji čije je matično društvo kreditna institucija nisu prihvatljivi za kupnju. Nadalje, za CSPP i CBPP3 vrijednosni papiri koje su izdali subjekti koji prestaju s radom ili društva za upravljanje imovinom isključeni su iz kupnje. U sklopu CBPP3, vrijednosni papiri moraju biti prihvatljivi kao kolateral za kreditne poslove Eurosustava i ispunjavati neophodne uvjete da budu prihvaćeni kao kolateral za vlastitu uporabu, tj. kao kolateral ih može upotrijebiti kreditna institucija koja ih izdaje.^[36] Usto, pokrivene obveznice s uvjetovanim produljenjem dospijeća (engl. conditional pass‑through covered bonds) nisu prihvatljive za kupnju od 1. siječnja 2019. Naposljetku, kupnje vrijednosnih papira ne smiju zaobilaziti pravila kojima se zabranjuje monetarno financiranje tijela javnih vlasti kako je određeno u članku 123. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Procjena kreditnog rizika i dubinska analiza

Za programe kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora Eurosustav kontinuirano provodi odgovarajuće procjene kreditnog rizika i postupke dubinske analize skupa vrijednosnih papira koji se mogu kupiti. Okviri za praćenje održavaju se primjenom određenih pokazatelja rizika. Te procjene i postupci slijede načelo proporcionalnosti, pri čemu se za rizičnije vrijednosne papire provodi detaljnija analiza. Ako je to potrebno, mogu se primijeniti dodatne mjere za upravljanje rizicima, također ovisno o načelu proporcionalnosti, posebice ograničenja ili privremene obustave kupnji i, u izvanrednim slučajevima, čak i prodaja vrijednosnih papira, za što je potrebno da Upravno vijeće procijeni svaki slučaj posebno.

Okviri za određivanje cijena

Okviri za određivanje cijena za APP osiguravaju da se kupnje provode po tržišnim cijenama kako bi se tržišni poremećaji sveli na najmanju moguću mjeru i da bi se olakšalo ostvarenje učinkovitosti rizika. Ti okviri uzimaju u obzir dostupne tržišne cijene, kvalitetu tih cijena i fer vrijednosti. Naknadne kontrole cijena također se provode kako bi se odredilo jesu li transakcijske cijene po kojima su kupnje provedene odražavale tržišne cijene u trenutku transakcija.

U sklopu programa kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora kupnje vrijednosnih papira s negativnim prinosom dopuštene su ako je prinos viši od kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke. Kupnje s prinosima nižima od kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke dopuštene su samo u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora, i to samo koliko je potrebno.^[37]

Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti upotrebljavaju se za stvaranje diversificiranog portfelja i pridonose smanjenju rizika. Referentne vrijednosti za programe kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora zasnivaju se na tržišnoj kapitalizaciji skupa vrijednosnih papira koji se mogu kupiti, tj. nominalnih nepodmirenih iznosa prihvatljivih vrijednosnih papira koji zadovoljavaju pitanja rizika. U slučaju PSPP‑a ključ kapitala ESB‑a usmjerava kupnje tako što određuje raspodjele kupnji po zemljama.

Ograničenja

Okviri za ograničenja uspostavljeni su za APP. Kalibracija ograničenja za izdanje i izdavatelja^[38] uzima u obzir pitanja politike, operativna i pravna pitanja te pitanja upravljanja rizicima. Ograničenja se prilagođavaju u skladu s razredom vrijednosnih papira, pri čemu se razlikuju vrijednosni papiri javnoga i privatnog sektora.

Ograničenja za izdanje i izdavatelja u sklopu PSPP‑a primjenjuju se kako bi se očuvali funkcioniranje tržišta i oblikovanje cijena, ograničila koncentracija rizika i osiguralo da Eurosustav ne postane dominantan vjerovnik vlada zemalja europodručja. Ograničenje za izdanje za PSPP određeno je kao 33 % nepodmirenog iznosa izdanja, a podliježe provjeri svakoga pojedinog slučaja kako ne bi došlo do toga da Eurosustav ima blokirajuću manjinu za potrebe klauzula o zajedničkom djelovanju (CAC).^[39] U drugim slučajevima ograničenje za izdanje iznosi 25 %. Ograničenje za izdavatelja određeno je kao 33 % nepodmirenog iznosa prihvatljivih vrijednosnih papira koje je izdala odgovarajuća javna institucija.

Za programe kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora ograničenje za izdanje određeno je na višoj razini od 70 %.^[40] U CSPP‑u niža ograničenja za izdanja primjenjuju se u posebnim slučajevima, primjerice za vrijednosne papire koje su izdala javna poduzeća, s kojima se postupa na način u skladu s tretmanom u sklopu PSPP‑a. Osim ovih ograničenja za izdanje, ograničenja za izdavatelja primjenjuju se na CBPP3 i CSPP. Ta ograničenja za izdavatelja određena su posebno kod CSPP‑a na osnovi referentne raspodjele povezane s tržišnom kapitalizacijom izdavateljeve grupe kako bi se osigurala diversificirana raspodjela kupnji. Nadalje, niža ograničenja mogu se primjenjivati ako je to potrebno na osnovi rezultata procjene kreditnog rizika i postupaka dubinske analize, kao što je objašnjeno.

3. Financijski sektor europodručja: povećanje otpornosti banaka u okružju rizika

U okružju rizika s kojim se suočava financijski sektor europodručja izazovi su postali prisutniji tijekom 2018. S jedne strane, nekoliko je činitelja podupiralo okružje financijske stabilnosti, uključujući porast gospodarstva i poboljšanje otpornosti bankarskog sektora. S druge strane, povećani negativni rizici za rast, osobito zbog rastućega trgovinskog protekcionizma, i povećana politička neizvjesnost kao i neizvjesnost povezana s politikama nepovoljno su djelovali na okružje financijske stabilnosti u 2018. Snažno preuzimanje rizika na financijskim tržištima i tržištima nekretnina nastavilo je poticati porast ranjivosti cijena imovine, a rizici u rastućem nebankarskom financijskom sektoru i nadalje su jačali. U tom su okružju države europodručja, nakon savjetovanja s ESB‑om, provele nekoliko makrobonitetnih mjera radi smanjenja sistemskih rizika i jačanja otpornosti na njih. Usto, nadzor banaka ESB‑a poduzimao je mikrobonitetne mjere i nastavio je pridonositi stabilnosti europskoga bankarskog sektora i jednakim uvjetima poslovanja za sve banke u europodručju. Deset godina nakon izbijanja svjetske financijske krize glavne regulatorne reforme koje su pridonijele izgradnji otpornijega financijskog sektora gotovo su završene. Ipak, unatoč tome što je ostvaren znatan napredak, mnogo toga još treba učiniti. U tom smislu ESB je u 2018. nastavio pridonositi kontinuiranim raspravama o dovršetku bankovne unije i unije tržišta kapitala, a naglasio je i važnost razvoja alata za smanjenje rizika u nebankarskome financijskom sektoru.

3.1. Okružje financijske stabilnosti u 2018.

U okružju financijske stabilnosti izazovi su postali prisutniji tijekom 2018., što se odražavalo na pokazatelje sistemskog stresa (vidi Grafikon 21.). Analiza u 2018. naglasila je da su neka kretanja podupirala financijsku stabilnost, uključujući nastavak gospodarske ekspanzije (vidi Poglavlje 1.) i poboljšavala otpornost banaka. Ipak, visokorizične aktivnosti u nekim segmentima financijskog tržišta pridonijele su niskoj globalnoj premiji za rizik. Porast protekcionizma i obnovljeni stres u zemljama s tržištima u nastajanju doveli su do naleta kolebljivosti. U Europskoj uniji rastuće neizvjesnosti povezane s procesom Brexita i stresom na talijanskim tržištima obveznica pridonijele su većoj političkoj neizvjesnosti i neizvjesnosti povezanoj s politikama.

U takvom okružju utvrđena su četiri glavna rizika za financijsku stabilnost europodručja tijekom dvogodišnjeg razdoblja i o njima se govori u polugodišnjem ESB‑ovu Pregledu financijske stabilnosti (engl. Financial Stability Review).

Mogućnost nekontroliranog povećavanja globalne premije za rizik prvi je glavni rizik za financijsku stabilnost sljedećih godina. Glavni pokretači koji bi mogli dovesti do nekontroliranog povećavanja premija za rizik odnose se na domaće i vanjske činitelje. To uključuje nekontrolirane reakcije tržišta na političku neizvjesnost ili neizvjesnost povezanu s politikama, dodatni stres u zemljama s tržištima u nastajanju s mogućim prelijevanjima na razvijene zemlje i oštar preokret u američkim makrofinancijskim izgledima. Mjestimično visoka vrednovanja cijena imovine i visoke korelacije među globalnim cijenama financijske imovine mogu pojačati potencijalni porast globalne premije za rizik.

Drugi glavni rizik odnosio se na zabrinutosti glede održivosti duga. Pokazatelji stresa na tržištima državnih obveznica europodručja donekle su porasli sredinom 2018., odražavajući politička kretanja u Italiji. Povećanja su ipak bila relativno umjerena, što upućuje na ograničeno prelijevanje stresa na ostale države europodručja. Zaduženost u državama europodručja ostala je visoka, a omjer duga posljednjih godina nastavio je rasti u nekoliko visokozaduženih zemalja. Nadalje, u nekim su zemljama razine duga privatnog sektora ostale povišene i prema povijesnim i prema međunarodnim standardima, odnosno bile su više od pragova koji se obično povezuju s prekomjernim dugom, unatoč tome što je na dinamiku duga i nadalje povoljno djelovao snažan ciklički zamah gospodarstva europodručja praćen vrlo povoljnim uvjetima financiranja.

Zamah se pojačavao na tržištima nekretnina u cijelom europodručju tijekom 2018. Robusna dinamika cijena stambenih nekretnina nastavila se prenositi na blage naznake precijenjenosti na tržištima stambenih nekretnina europodručja u cjelini uz znatne razlike među zemljama. Povećanja cijena na tržištima poslovnih nekretnina znatno su nadmašila rast cijena najamnina posljednjih godina. Time je nastavljen trend pada prinosa na prvoklasne poslovne nekretnine, koji su u sadašnjem ciklusu pali na najnižu razinu dosad. Zabilježen pad prinosa mogao bi upućivati na moguću precijenjenost na tržištima poslovnih nekretnina. Ipak, valja zamijetiti i da su se pojavile prve naznake zrelije faze ciklusa.

Treći glavni rizik odnosio se na slabe izglede za profitabilnost banaka europodručja i moguću otežanu sposobnost banaka za posredovanje. Profitabilnost banaka europodručja stabilizirala se, a agregirani povrat na kapital iznosio je 6,9 % u trećem tromjesečju 2018. Solventnost banaka i nadalje je bila relativno stabilna, pri čemu je agregatna stopa redovnoga osnovnoga kapitala značajnih institucija europodručja iznosila 14,2 % na kraju trećeg tromjesečja 2018., a u prethodnoj godini iznosila je 14,3 %.

Cijene dionica banaka europodručja pale su za oko 30 % u 2018., odražavajući povećanu političku neizvjesnost i zabrinutosti glede vanjskih izgleda. Pad cijena dionica pridonio je nižim omjerima vrednovanja, a ukupni omjeri tržišnih cijena i knjigovodstvene vrijednosti dionica za najveće banke čije dionice kotiraju na burzi iznosili su 0,6 na kraju 2018.

Nastavljen je postojan pad neprihodonosnih kredita banaka u europodručju. Neprihodonosni krediti smanjili su se za 94 mlrd. EUR u prva tri tromjesečja godine, a omjer ukupnih neprihodonosnih kredita značajnih institucija u europodručju iznosio je 4,2 %, što je smanjenje u odnosu na 5,2 % godinu dana prije. Proces smanjivanja neprihodonosnih kredita ubrzao se ili se nastavio istom dinamikom u većini zemalja s visokim razinama neprihodonosnih kredita. Detaljna raščlamba promjena udjela neprihodonosnih kredita u tom razdoblju pokazuje da je glavnina smanjenja udjela neprihodonosnih kredita bila povezana s oporavkom, likvidacijama i otpisima. Istodobno je aktivnije sekundarno tržište za imovinu umanjene vrijednosti također znatno pridonijelo smanjenju neprihodonosnih kredita. Promatrano po zemljama, aktivnost prodaje i nadalje je bila najsnažnija u Italiji i Španjolskoj. Bez obzira na povećanje transakcija, likvidnost na sekundarnim tržištima za neprihodonosne kredite i nadalje je bila pod nepovoljnim utjecajem nekoliko vrsta tržišnih propusta. Platforme za transakcije neprihodonosnim kreditima mogle bi pomoći u prevladavanju tržišnih propusta jer bi stvorile izglede za veću transparentnost na tržištima neprihodonosnih kredita, uz poticanje većeg sudjelovanja ulagača i rješavanje pitanja koordinacije.^[41]

Četvrti glavni rizik odnosio se na moguće likvidnosne pritiske u sektoru investicijskih fondova. U posljednjih deset godina ukupna imovina sektora investicijskih fondova europodručja više se nego udvostručila, s 5,7 bil. EUR na kraju 2008. na 13,8 bil. EUR u lipnju 2018. Na sektor investicijskih fondova odnosi se gotovo 20 % ukupne imovine kojom raspolaže financijski sektor europodručja. Ulaganja investicijskih fondova u rizičnu imovinu nastavila su rasti u 2018. Njihove gotovinske pričuve istodobno su se smanjile, čime je povećana ranjivost sektora na potencijalne šokove na globalnim financijskim tržištima. Stoga, kada bi došlo do velikih otkupa ulagača, fondovi bi možda trebati likvidirati relativno velike dijelove svojih portfelja, što bi moglo sniziti tržišne cijene. Iako postojeća pravila u EU‑u osiguravaju robustan okvir za rješavanje zaštite ulagača i ranjivosti specifičnih za fondove, sve više rastu zabrinutosti glede cikličkih rizika povezanih s povećanim preuzimanjem likvidnosnog rizika i sve većim tržišnim utjecajem sektora u cjelini.

Dakle, ova četiri rizika jasno su međusobno povezana i, u slučaju materijalizacije, mogli bi se međusobno pojačavati.

3.2. Funkcija makrobonitetne politike ESB‑a

Pojava sistemskih rizika u financijskom sustavu rješava se primjenom makrobonitetnih politika, a ESB je dobio važnu ulogu i posebne ovlasti u tom području (vidi uredbu o SSM‑u). Posebice, ESB‑u je povjerena zadaća procjenjivanja makrobonitetnih mjera predviđenih zakonodavstvom EU‑a koje donose nacionalna tijela u zemljama koje su obuhvaćene nadzorom banaka ESB‑a, a ima i ovlast primijeniti dodatne zahtjeve glede tih nacionalnih mjera u bankarskom sektoru. Kao odgovor na okružje rizika s kojim se europodručje suočavalo u 2018., nakon savjetovanja s ESB‑om, nacionalna tijela provela su nekoliko makrobonitetnih mjera radi smanjenja sistemskih rizika i jačanja otpornosti na njih i radi osiguranja da se financijske usluge nastave učinkovito pružati realnom gospodarstvu.^[42]

Kontinuirani makrobonitetni napori za očuvanje financijske stabilnosti

ESB je u 2018. nastavio sa svojim opsežnim naporima u području makrobonitetne politike, čime je dao važan doprinos očuvanju financijske stabilnosti. Osim ulaganja znatnih analitičkih napora, ESB je osigurao platformu za redovite zajedničke procjene rizika i koordinaciju politika između ESB‑a i nacionalnih tijela u europodručju. ESB i nacionalna tijela također su nastavili sudjelovati u sveobuhvatnim i otvorenim raspravama o primjeni makrobonitetnih instrumenata i razvoju metoda za procjenjivanje različitih oblika sistemskog rizika. Ti napori dodatno su poboljšali postupak i metode za procjenjivanje sistemskih rizika i adekvatnosti mjera makrobonitetne politike u europodručju.

Nadalje, ESB je nastavio poboljšavati svoju komunikaciju o pitanjima makrobonitetne politike, a pojačao je informiranost povećanjem transparentnosti svojega aktualnog rada i razmatranja u ovom području. Uz govore, priopćenja za javnost i ostale publikacije, kao što su povremeni radovi, ESB je nastavio objavljivati svoj Makrobonitetni bilten dva puta godišnje, koji je važan komunikacijski alat za tumačenje okvira makrobonitetne politike i postupaka odlučivanja ESB‑a, kao i analitičkog napretka i procjena u tom području. ESB je također nastavio objavljivati na svojim mrežnim stranicama pregled trenutačno aktivnih makrobonitetnih mjera u zemljama koje su obuhvaćene nadzorom banaka ESB‑a.

Odluke o makrobonitetnoj politici tijekom 2018.

U skladu sa svojom zakonskom ovlasti ESB je u 2018. procijenio obavijesti nacionalnih tijela u europodručju o 103 odluke o makrobonitetnoj politici glede instrumenata usmjerenih na cikličke i strukturne sistemske rizike kao i drugih instrumenata u skladu s člankom 458. uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR). Većina obavijesti odnosila se na određivanje protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala ili na određivanje globalnih i ostalih sistemski važnih institucija i kalibriranje njihovih zaštitnih slojeva kapitala. Upravno vijeće ESB‑a nije dalo prigovor ni na jednu od odluka o makrobonitetnoj politici koje su nacionalna tijela dostavila tijekom 2018.

Svih 19 država europodručja tromjesečno procjenjuje sistemske rizike cikličke prirode i na osnovi tih procjena određuje razinu svojega protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Tijekom 2018. četiri su zemlje povećale svoju stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Národná banka Slovenska odlučila je povećati stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0,5 % na 1,25 % počevši od 1. kolovoza 2018., a zatim je dodatno povećati na 1,5 % od 1. kolovoza 2019., navodeći da je Slovačka među zemljama EU‑a s najdinamičnijim kreditnim rastom, i u sektoru poduzeća i u sektoru stanovništva. Nadalje, Lietuvos bankas odlučila je povećati stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0,5 %, s primjenom od 31. prosinca 2018., na 1 %, s primjenom od 30. lipnja 2019. Povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala nije bilo povezano s prekomjernim cikličkim rizikom, već s promjenom vodećih načela banke glede određivanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala (koja se sada određuje na pozitivnoj razini u okružju umjerenog rizika). Irska središnja banka odlučila je aktivirati stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala na 1 %, s primjenom od 1. srpnja 2019., kako bi uspostavila zaštitni sloj u dovoljno ranoj fazi ciklusa radi učinkovitog promicanja otpornosti, uzimajući u obzir i relativnu osjetljivost irskoga makrofinancijskog okružja na vanjska kretanja. Naposljetku, Visoko vijeće za financijsku stabilnost u Francuskoj uvelo je prvi put pozitivnu stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 0,25 %, s primjenom od 1. srpnja 2019., radi povećanja otpornosti banaka na cikličke rizike, pozivajući se na povoljne makroekonomske uvjete i nastavak ubrzavanja financijskog ciklusa.

Glede makrobonitetnih instrumenata usmjerenih na strukturne sistemske rizike, ESB je procijenio odluke nacionalnih tijela o zaštitnim slojevima kapitala za 106 ostalih sistemski važnih institucija^[43] i tri odluke o zaštitnim slojevima za sistemski rizik. Što se tiče mjera o kojima se obavješćuje na osnovi članka 458. CRR‑a, Visoko vijeće za financijsku stabilnost u Francuskoj odlučilo je pooštriti ograničenja za velike izloženosti koja se primjenjuju na visokozadužena velika domaća nefinancijska društva radi rješavanja rizika koji proizlaze iz ubrzavanja financijskog ciklusa i nastavka trenda rasta duga tih društava. Osim toga, Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique predložila je dvosmjernu mjeru povezanu s rizicima nekretnina, koja se sastoji od općega dodatnog pondera rizika od pet postotnih bodova za banke koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting‑sustavima za izloženosti prema kućanstvima osigurane domaćim nekretninama, kao i dodatnog elementa osjetljivog na rizik koji je usmjeren na profil rizičnosti svakoga hipotekarnog portfelja banke koja primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting‑sustavima. Cilj mjere jest povećati otpornost banaka koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting‑sustavima na makrobonitetne rizike koji proizlaze iz kretanja na tržištu nekretnina i povećane ranjivosti dužnika.

Suradnja s Europskim odborom za sistemske rizike

ESB je nastavio pružati analitičku, statističku, logističku i administrativnu podršku Tajništvu Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), koje je odgovorno za dnevno poslovanje ESRB‑a. ESRB je odgovoran za makrobonitetni nadzor financijskog sustava EU‑a te za sprječavanje i ublažavanje sistemskog rizika.

ESB je redovito pridonosio ESRB‑ovu kontinuiranom utvrđivanju i praćenju potencijalnih sistemskih rizika i davao opću potporu istraživanjima koje je provodio ESRB. Primjerice, ESB je surađivao s ESRB‑ovom Radnom skupinom na visokoj razini za sigurnu imovinu, koja je osnovana radi ispitivanja praktičnih pitanja povezanih s vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama. Objavljeno je izvješće od dva sveska u kojemu se daju glavni nalazi Radne skupine kao i tehnička analiza na kojoj se ti nalazi zasnivaju. Usto, ESB je pridonosio seriji objavljenih istraživačkih radova povezanih s vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama.

Što se tiče nebankarskoga financijskog sektora EU‑a, ESB je pridonio izradi nacrta trećeg izdanja EU Shadow Banking Monitor, u kojemu se daje pregled kretanja u sektoru s naglaskom na procjenjivanju potencijalnih rizika za financijsku stabilnost. Također u nebankarskoj sferi, ESB je dao svoj doprinos ESRB‑ovu izvješću pod naslovom Macroprudential provisions, measures and instruments for insurance, koje je objavljeno u studenome 2018. Izvješće služi kao podloga za aktualne rasprave povezane s direktivom Solventnost II o jačanju regulatornog okvira za osiguravatelje i reosiguravatelje s makrobonitetnog stajališta.

ESB je bio supredsjedatelj stručne skupine koja je imala zadaću odgovoriti na zahtjev Vijeća EU‑a da ESRB razvije „makrobonitetne pristupe za sprječavanje pojave problema s neprihodonosnim kreditima na razini sustava, uzimajući u obzir procikličke učinke mjera za rješavanje neprihodonosnih kredita i potencijalne učinke na financijsku stabilnost”. U objavljenom izvješću utvrđeni su pokretači povećanja neprihodonosnih kredita na razini sustava, a zaključuje se da nisu potrebne nikakve fundamentalne promjene postojećega makrobonitetnog alata, ali da treba razmotriti određena poboljšanja.

Usto, ESB je bio predsjedatelj radne skupine koja je pripremala ESRB‑ove nepovoljne scenarije za testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2018. Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo i testiranje otpornosti na stres osiguranja u 2018. Europskoga nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, a dao je i ključnu tehničku potporu i potporu pri modeliranju. Nadalje, ESB je bio domaćin Godišnje radionice o testiranju otpornosti na stres u prosincu 2018.

Naposljetku, ESB je nastavio podupirati ESRB u njegovu analitičkom radu na opsežnom skupu podataka dostupnih na temelju uredbe o infrastrukturi europskog tržišta. Taj je rad omogućio prelazak na dnevno prikupljanje, obradu i analizu podataka. Ovim analitičkim naporima sada se daje potpora ESRB‑u, njegovim savjetodavnim odborima i njihovim podstrukturama u provođenju sveobuhvatnijeg i pravodobnog praćenja tržišta izvedenica.

Podrobnije informacije o ESRB‑u mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u njegovim godišnjim izvješćima.

3.3. Mikrobonitetne aktivnosti za osiguranje stabilnosti pojedinih banaka

Tijekom 2018. nadzor banaka ESB‑a nastavio je pridonositi stabilnosti europskoga bankarskog sektora i jednakim uvjetima poslovanja za sve banke u europodručju. Iako su banke u europodručju postale otpornije tijekom proteklih godina, još se suočavaju sa znatnim izazovima.

Manjak dobiti jedan je od najvećih izazova s kojima se suočavaju banke u europodručju. Iako se situacija općenito popravila, banke su i nadalje pod pritiskom da prilagode svoje poslovne modele. Još uvijek trebaju pronaći načine da postanu održivo profitabilne tijekom cijeloga gospodarskog ciklusa. U 2018. nadzor banaka ESB‑a dovršio je i objavio tematsku provjeru o profitabilnosti i poslovnim modelima. Provjerom je otkriveno da se situacija znatno razlikuje među bankama. Također je utvrđeno da su sposobnosti banaka za strateško upravljanje važan činitelj koji utječe na njihovu profitabilnost. Nadzor banaka ESB‑a nastavit će pratiti situaciju i ispitivati poslovne modele banaka.

Osim profitabilnosti, naslijeđena imovina, kao što su neprihodonosni krediti, još je uvijek problem za bankarski sektor europodručja. Neprihodonosni krediti ograničavaju dobit banaka, čine ih manje otpornima i smanjuju njihovu sposobnost da financiraju gospodarstvo. Iako je to ponajprije odgovornost pogođenih banaka, rješavanje tog problema jedan je od najvećih prioriteta tijela EU‑a (kao što se vidi u akcijskom planu EU‑a za rješavanje neprihodonosnih kredita u Europi), a posebice nadzora banaka ESB‑a. Nadzor banaka ESB‑a već je u ožujku 2017. objavio kvalitativne smjernice o postupanju s neprihodonosnim kreditima. Te smjernice dopunjene su u ožujku 2018. dodatkom u kojemu se navode očekivanja povezana s rezerviranjima za nove neprihodonosne kredite. U srpnju 2018. nadzor banaka ESB‑a najavio je daljnje korake u postupanju s neprihodonosnim kreditima.

Nadzor banaka ESB‑a nastavio je poboljšavati svoje alate i metode tijekom cijele godine. Nakon javnog savjetovanja (pokrenutog u ožujku 2018.) nadzor banaka ESB‑a objavio je u studenome 2018. finalne vodiče za banke o upravljanju internim kapitalom i likvidnošću (postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala ili ICAAP i postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti ili ILAAP). U vezi s aktualnom ciljanom provjerom internih modela, nadzor banaka ESB‑a također je, nakon javnog savjetovanja, objavio prvo poglavlje svojega vodiča o internim modelima u studenome 2018. Nadalje, nadzor banaka ESB‑a objavio je vodiče o ocjenama zahtjeva za odobrenje za rad koji obuhvaćaju i financijskotehnološke kreditne institucije. Vodič objavljen u rujnu 2018. bavi se nadzorom na licu mjesta i provjerama internih modela. Cilj mu je objasniti kako se taj nadzor provodi. Nadzor banaka ESB‑a također je pridonio testiranju otpornosti na stres europskih banaka Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (vidi Okvir 4.).

Nadzor banaka ESB‑a bio je u 2018. uključen i u rješavanje propasti značajne banke europodručja. Taj slučaj naglasio je potrebu nastavka usklađivanja pravila za postupanje s bankama koje propadaju. Iako ESB nema ovlasti za sprječavanje pranja novca, taj je slučaj također uputio na potrebu za usklađenijim pristupom ovom pitanju na europskoj razini.

Podrobnije informacije o nadzoru banaka ESB‑a mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2018.

3.4. Doprinos ESB‑a jačanju bankovne unije i unije tržišta kapitala

Deset godina nakon izbijanja svjetske financijske krize glavne regulatorne reforme koje su pridonijele izgradnji otpornijega financijskog sektora gotovo su završene. Iako je u posljednjih deset godina ostvaren znatan napredak, još uvijek postoji nekoliko pravnih i institucionalnih izazova koji se trebaju savladati da bi europske banke mogle poslovati unutar stvarno integriranog okvira i da bi korisnici financijskih usluga mogli imati koristi od integriranijega jedinstvenoga bankarskog tržišta. Daljnji napori također su potrebni za razvoj tržišta kapitala s istodobnim jačanjem regulatornoga i nadzornog okvira za nebankarski financijski sektor.

ESB je u 2018. nastavio pridonositi kontinuiranim raspravama o dovršetku bankovne unije i unije tržišta kapitala (CMU). Obje inicijative pridonose boljem funkcioniranju EMU‑a. Uspostavljanje zajedničkoga zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju (SRF) i europskoga sustava osiguranja depozita (EDIS) olakšat će dublju financijsku integraciju i povećati vjerodostojnost bankovne unije. Integriranija financijska tržišta poboljšat će učinkovitost raspodjele kredita, olakšati podjelu rizika s privatnim sektorom i pomoći diversifikaciji izvora financiranja za realno gospodarstvo.

U lipnju 2018. šefovi država ili vlada 27 država članica EU‑a dogovorili su se o prvom skupu odluka o reformi EMU‑a, uključujući dovršetak bankovne unije. Dogovorili su se da će Europski stabilizacijski mehanizam osiguravati zajednički zaštitni mehanizam za SRF. Referentni okvir za zajednički zaštitni mehanizam naknadno je prihvaćen u prosincu 2018. Nadalje, odlučili su da treba početi raditi na planu za početak političkih pregovora o EDIS‑u. U prosincu 2018. dogovorili su se da će osnovati radnu skupinu na visokoj razini koja će raditi na daljnjim koracima za EDIS.

U svojem radu na podupiranju foruma EU‑a u uspostavljanju zajedničkoga zaštitnog mehanizma za SRF, ESB je u pravnom mišljenju iznio stavove o prijedlogu Europske komisije za uredbu o osnivanju Europskoga monetarnog fonda. Posebice, ESB je izjavio da bi zaštitni mehanizam trebao podupirati sve moguće mjere koje poduzima SRB, uključujući pružanje potpore solventnosti i likvidnosne potpore institucijama u sanaciji. Štoviše, odlučivanje o isplatama iz mehanizma treba biti brzo i ne bi trebalo odgađati donošenje i provođenje odluka SRB‑a o sanaciji.

Nadalje, ESB smatra da ostvareno smanjenje rizika može olakšati postizanje napretka u političkoj debati o EDIS‑u. Važno je da se u tom smislu što je više moguće slijedi plan iz lipnja 2016. Što se tiče uvjeta za stvarno provođenje EDIS‑a, ESB smatra da oni trebaju biti razmjerni stupnju podjele rizika u prvoj fazi EDIS‑a. ESB je također pojasnio da bi pri razmatranju različitih modela oblikovanja za prvu fazu EDIS‑a bilo dobro osnovati centralizirani fond kako bi se osiguralo da sustav ima snažne financijske resurse i da okvir upravljanja omogućuje brzo i zajedničko odlučivanje na europskoj razini.

ESB je također nastavio pružati tehničke savjete o EDIS‑u. Posebice, iznio je svoju ažuriranu kvantitativnu analizu o kapacitetu EDIS‑a^[45] ad hoc radnoj skupini za jačanje bankovne unije. Tom analizom utvrđeno je da bi potpuno financirani europski fond za osiguranje depozita bio dovoljan za pokriće isplata u slučaju vrlo ozbiljnog šoka. Ne bi bilo ni neopravdanoga sistemskoga unakrsnog subvencioniranja unutar EDIS‑a u smislu da neki bankovni sustavi stalno pridonose manje nego što bi imali koristi od fonda, čak i ako se promatraju šokovi specifični za određenu zemlju.

Nadalje, ESB je pomno pratio povezanu debatu o mjerama za smanjenje rizika i dao joj svoj doprinos. U skladu sa zaključcima Vijeća iz lipnja 2016., dovršetak bankovne unije zahtijeva daljnje korake u smislu smanjenja i podjele rizika u financijskom sektoru. Daljnje smanjenje rizika u izravnom je interesu ESB‑a kao središnje banke i nadzornika banaka radi jačanja otpornosti bankovnog sustava i bankovne unije općenito. ESB je u 2018. pridonio zajedničkom izvješću o praćenju smanjenja rizika, koje je pripremljeno zajedno s Europskom komisijom i Jedinstvenim sanacijskim odborom, a kojim je dana ažurirana procjena razvoja rizika unutar bankovne unije. U svom govoru na Europskome sveučilišnom institutu u svibnju 2018., predsjednik ESB‑a objasnio je da je dihotomija između smanjenja rizika i podjele rizika koja obilježava debatu u mnogočemu umjetna. S ispravnim okvirom politike ta se dva cilja međusobno nadopunjuju.

ESB snažno podupire projekt CMU‑a od samog početka. Kao što se podsjeća u ESB‑ovu Pregledu financijske stabilnosti iz studenoga 2018. (engl. Financial Stability Review), potreban je napredak u ostvarenju projekta CMU‑a jer cjeloviti CMU ima potencijal potaknuti gospodarski rast i može imati ključnu ulogu u jačanju financijske arhitekture i nadzornog režima EU‑a; u tom smislu veća uloga Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta bila bi iznimno važna za provedbu cjelovitog CMU‑a. Dovršetak različitih zakonodavnih inicijativa danih u akcijskom planu Komisije za CMU stoga je iznimno važan. Usto, izvješće ESB‑a iz svibnja 2018. Financijska integracija u Europi (engl. Financial integration in Europe) naglasilo je različite mogućnosti za koje je u istraživanjima ESB‑a utvrđeno da bi projekt CMU‑a učinile još jačim u smislu koristi od podjele rizika. Te mogućnosti naglašavaju vrijednost mirovinskih reforma i institucionalnog ulaganja, vrijednost poticanja financijske pismenosti i vrijednost ostvarenja daljnjeg napretka u jačanju usklađenosti europskih okvira za insolventnost.

Kao što se vidi u putu navedenom u akcijskom planu Komisije za CMU, nebankarski financijski sektor vjerojatno će imati sve veću ulogu u financiranju gospodarstva europodručja. To kretanje nudi brojne mogućnosti za diversificiraniji financijski sustav, ali – kako se financijsko posredovanje premješta od banaka prema nebankarskim financijskim institucijama – postojeći rizici mogu se premjestiti, a novi se rizici mogu pojaviti. ESB je stoga u 2018. istaknuo važnost razvoja alata za smanjenje rizika u nebankarskome financijskom sektoru. Primjerice, zakonodavci EU‑a trebaju uvesti makrobonitetne alate čija je svrha rješavati sistemske rizike povezane s likvidnosnim neusklađenostima i upotrebom financijske poluge u investicijskim fondovima.

4. Neometano funkcioniranje tržišne infrastrukture i plaćanja

Eurosustav ima središnju ulogu u razvoju, upravljanju i nadzoru tržišne infrastrukture koja osigurava slobodan tok plaćanja, vrijednosnih papira i kolaterala diljem Europe. Od uvođenja eura 1999. godine uvelike je pridonosio preoblikovanju i konsolidaciji infrastrukture za plaćanja velike vrijednosti, usluga za financijske instrumente nakon trgovanja i, odnedavna, za usluge trenutačnih plaćanja malih vrijednosti. Nadalje, Eurosustav nadgleda razvoj procesa digitalne transformacije kako bi osigurao očuvanje sigurnosti i učinkovitosti infrastruktura financijskog tržišta.

4.1. Usluge sustava TARGET

Usluge sustava TARGET unutar Eurosustava obuhvaćaju tri sastavnice: TARGET2, sustav namire u realnom vremenu na bruto načelu za platne transakcije u eurima povezane s operacijama monetarne politike Eurosustava kao i međubankovne i komercijalne transakcije, sustav TARGET2 Securities (T2S), jedinstvenu platformu za namiru vrijednosnih papira diljem Europe i uslugu namire trenutačnih plaćanja sustava TARGET (TIPS), koja omogućuje pružateljima platnih usluga da svojim korisnicima svakodnevno nude prijenos sredstava u realnom vremenu u bilo koje doba. Sve se tri usluge namiruju u novcu središnje banke, čime se uklanja kreditni rizik pri namiri transakcija.

Više od 1700 banaka služi se sustavom TARGET2 kako bi iniciralo transakcije u eurima u vlastito ime ili u ime svojih klijenata. Uzimajući u obzir podružnice i društva kćeri, sustav TARGET2 povezuje više od 52 000 banaka diljem svijeta. Sustav je 2018. prosječno obradio 346 834 plaćanja dnevno s prosječnom dnevnom vrijednošću od 1,7 bil. EUR dnevno.

Godinu dana nakon posljednjeg vala migracije na sustav T2S povezivanje danske krune s platformom za namiru bilo je važno postignuće, jer je prvi put valuta koja nije euro postala dostupna za namiru na načelu isporuke po plaćanju u sustavu T2S, čime je iskorištena viševalutna funkcionalnost platforme. Sustav T2S je 2018. obradio prosječno 572 172 transakcije dnevno s prosječnom dnevnom vrijednošću od 925,69 mlrd. EUR.

U studenom 2018., Eurosustav je pokrenuo TIPS, sustav koji svakodnevno nudi konačnu i neopozivu namiru trenutačnih plaćanja u eurima u bilo koje doba dana, i to za manje od deset sekundi. TIPS je razvijen kako bi olakšao paneuropski doseg trenutačnih plaćanja. Zasniva se na shemi za trenutačne kreditne transfere u SEPA‑i (SCT Inst) – shemi za paneuropska trenutačna plaćanja koju je prihvatilo više od 2000 pružatelja platnih usluga u 16 zemalja. Nadalje, TIPS je razvijen kao ekstenzija sustava TARGET2, koji već nudi opsežnu mrežu sudionika diljem Europe koju TIPS može iskoristiti.

TIPS bi naposljetku mogao imati širok doseg i obuhvat zahvaljujući iskorištavanju etablirane mreže sudionika sustava TARGET2 i dostupnih poslovnih identifikacijskih kodova. Postoje fleksibilne mogućnosti interakcije s TIPS‑om kako bi različite vrste korisnika platformi mogle pristupiti putem različitih funkcija.

4.2. Očuvanje sigurnosti i učinkovitosti financijske infrastrukture tijekom procesa digitalne transformacije

Usporedno s napretkom europskih integracija infrastruktura financijskog tržišta i plaćanja prolaze proces sveobuhvatne digitalne transformacije u financijskoj industriji i društvu općenito. Eurosustav je prihvatio taj dvostruki izazov potičući integraciju i inovaciju u svojoj ulozi katalizatora. Nadalje, Eurosustav u svojoj funkciji nadzornika potiče sigurnost i učinkovitost tržišne infrastrukture i plaćanja.

Na području plaćanja Eurosustav kontinuirano potiče proces europske integracije i inovacije. Procjena migracije na SEPA‑u (jedinstveno područje plaćanja u eurima) pokazuje da je standardizacija eurskih kreditnih transfera i izravnih terećenja uspješno provedena te da je njezin učinak na plaćanja pozitivan. No „diskriminacija na osnovi IBAN‑a”, odnosno praksa kojom vjerovnici odbijaju prihvatiti inozemne račune za plaćanje kod izravnih terećenja još nije u potpunosti eliminirana. Potrebne su daljnje mjere kako bi se razvila elektronička mandatna rješenja za izravna terećenja u SEPA‑i, a SEPA za kartice tek čeka dovršetak. ESB potiče interoperabilnost i potpuni paneuropski doseg europskih kartičnih shema kako bi se bilo koja kartica mogla rabiti na bilo kojem terminalu.

Pod pokroviteljstvom Odbora za plaćanja malih vrijednosti u eurima (ERPB), foruma na visokoj razini pod predsjedanjem ESB‑a kojim se potiče razvoj integriranog, inovativnoga i konkurentnog tržišta za plaćanja malih vrijednosti u eurima unutar EU‑a, nastavljen je rad na kartičnoj standardizaciji zajedno s promicanjem inovacija povezanih s plaćanjima malih vrijednosti na područjima trenutačnih plaćanja, mobilnih plaćanja između fizičkih osoba i dostupnosti usluga plaćanja malih vrijednosti.

Na području usluga iniciranja plaćanja, odnosno internetskih usluga kojima se pristupa računu za plaćanje korisnika kako bi se inicirao prijenos sredstava u korisnikovo ime i s njegovim pristankom i autentifikacijom, ERPB se odlučio za zajednički skup tehničkih, operativnih i poslovnih zahtjeva za učinkovito pružanje usluga iniciranja plaćanja diljem Europe. Na području elektroničkog izdavanja računa ERPB se usredotočio na prihvaćanje poruke o zahtjevu za plaćanje zasnovane na standardu ISO 20022 i na daljnje usklađivanje među pružateljima usluga elektroničkog prikaza i plaćanja računa (engl. electronic invoice presentment and payment, EIPP).

Na području vrijednosnih papira Eurosustav je nastavio poticati harmonizaciju sustava T2S i transakcija nakon trgovanja prilagodbom svoje mreže za praćenje harmonizacije nakon trgovanja kako bi obuhvatila dovršetak migracije na sustav T2S. S harmonizacijskim standardima sustava T2S usklađeno je 85 % tržišta u sustavu, no potreban je dodatan rad na tržišnoj razini kako bi se povećala usklađenost sa standardima sustava T2S povezanima s korporativnim akcijama.

Na području upravljanja kolateralom ESB je, u suradnji s ključnim dionicima na europskom financijskom tržištu, isporučio prvi niz harmoniziranih poslovnih procesa i radnih tijekova zasnovan na standardu prijenosa poruka ISO 20022 za upravljanje kolateralom. Točnije, 2018. godine objavljeni su harmonizacijsko izvješće o tripartitnom upravljanju kolateralom i harmonizacijsko izvješće o korporativnim akcijama, a ESB računa na podršku tržišnih sudionika pri implementaciji harmonizacijskih prijedloga navedenih u izvješćima, osobito u svrhu podrške razvoju novog sustava upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS).

Na području financijskih tehnologija produbljeno je i prošireno istraživanje implikacija tehnologije distribuirane glavne knjige za europsku infrastrukturu financijskog tržišta. Zajednički istraživački program ESB‑a i japanske središnje banke kojim se procjenjuje potencijalna primjena tehnologije distribuirane glavne knjige u infrastrukturama financijskog tržišta nastavljen je 2018. godine dovršetkom druge faze projekta Stella. Analiziran je potpuno nov pristup postizanju interoperabilnosti između glavnih knjiga za koju nije potrebna njihova povezanost ili institucijski aranžmani.

Kako bi osigurao sigurnost i učinkovitost infrastruktura financijskog tržišta i plaćanja Eurosustav određuje nadzorne ciljeve u određenim nadzornim propisima, standardima, smjernicama i preporukama i provodi nadzorne zadatke prikupljanjem relevantnih podataka, procjenom podataka u odnosu na nadzorne ciljeve i uvođenjem promjena na područjima na kojima su potrebne. Eurosustav je 2018. godine dodatno ojačao svoj nadzor zahvaljujući intenzivnijem izvješćivanju o značajnim incidentima pružatelja platnih usluga,^[46] platnih sustava i platnih shema.

Na osnovi kontinuiranog praćenja kartičnih prijevara Eurosustav je 2018. objavio svoje peto izvješće o kartičnim prijevarama. Izvješće upućuje na promjenu trenda, s blagim padom stope prijevara koje uključuju kartice izdane unutar SEPA‑e i snažnim padom kartičnih prijevara na bankomatima. Međutim, internetske prijevare i nadalje su u porastu (iako je njihov rast sporiji od rasta broja transakcija u kojima nije nazočan imatelj kartice (engl. card not present transactions)) te čine gotovo tri četvrtine ukupnih kartičnih prijevara.

Što se tiče nadzora sustava za namiru vrijednosnih papira ESB zajedno s ostalim središnjim bankama europodručja sudjeluje u odobravanju i redovitom preispitivanju i praćenju središnjih depozitorija vrijednosnih papira u skladu s uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira kao središnja emisijska banka za euro. Eurosustav je 2018. dao mišljenje o izdavanju odobrenja za rad pet središnjih depozitorija vrijednosnih papira i mišljenje o izdavanju odobrenja za rad jednom središnjem depozitoriju vrijednosnih papira za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa.

Prošle je godine provedena prva sveobuhvatna procjena rada sustava T2S u odnosu na načela za infrastrukture financijskog tržišta Odbora za plaćanja i tržišne infrastrukture (CPMI) i Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO). Procjenu provodi Eurosustav savjetujući se s mehanizmom suradnje za sustav T2S koji se sastoji od nadzornika i nadzornih tijela središnjih depozitorija vrijednosnih papira koji se koriste uslugama sustava T2S, središnjih emisijskih banaka za valute koje se namiruju unutar sustava T2S i Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

Na području središnjih drugih ugovornih strana Eurosustav je nastavio pridonositi aktivnostima kolegija nadzornih tijela uspostavljenih u skladu s uredbom o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR). Sve veća važnost središnjih drugih ugovornih strana povećava otpornost financijskog sustava, ali i koncentrira likvidnosne rizike, što može utjecati na tržište novca i neometano funkcioniranje platnih sustava i stvoriti potrebu za puštanjem likvidnosti središnjih banaka, posebno u iznimnim okolnostima. Eurosustav treba odgovarajući okvir kako bi nadzirao, procjenjivao i, ako je potrebno, rješavao te rizike unutar EU‑a i u trećim zemljama. To je posebice važno s obzirom na činjenicu da se znatan dio obračunskih aktivnosti u eurima provodi u Ujedinjenoj Kraljevini. Uvođenje revidiranoga nadzornog okvira za središnje druge ugovorne strane stoga je i nadalje iznimno važno i hitno.

5. Napori pri podršci funkcioniranju tržišta i financijske usluge pružene drugim institucijama

Reagirajući na sve veću zabrinutost oko održivosti prosječne eurske prekonoćne kamatne stope (EONIA), ESB je 2017. počeo razvijati novu referentnu kamatnu stopu, eursku kratkoročnu kamatnu stopu (€STR), temeljenu isključivo na podatcima iz statističkih izvješća o tržištima novca (MMSR). Metodologija izračuna eurske kratkoročne kamatne stope objavljena je u lipnju 2018. nakon što je dobila široku podršku u dvama javnim savjetovanjima te nakon što ju je preporučila radna skupina za nerizične eurske stope kao zamjenu za kamatnu stopu EONIA. Očekuje se da će eurska kratkoročna kamatna stopa postati jedna od glavnih referentnih kamatnih stopa na tržištima europodručja.

ESB je odgovoran za upravljanje različitim financijskim operacijama u ime EU‑a. Osim toga ima i ulogu općeg koordinatora okvira za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava.

Razvijen je skup načela dobre prakse kako bi se unaprijedili integritet i učinkovito funkcioniranje deviznog tržišta na veliko (vidi Okvir 5. na kraju ovoga poglavlja).

5.1. Eurska kratkoročna kamatna stopa, nova prekonoćna referentna kamatna stopa za tržišta novca europodručja

Otkad postoji, financijsko tržište europodručja oslanjalo se na referentne kamatne stope kao što je EONIA^[47]. EONIA ima široku primjenu kao osnovna referentna kamatna stopa u nizu ugovora o izvedenicama kao što su kamatni ugovori o razmjeni ili kao način određivanja budućih plaćanja u nizu otvorenih ugovora. EONIA se također primjenjuje za vrednovanje financijskih proizvoda (za diskontiranje budućih novčanih tokova), što je čini vrlo važnom za funkcioniranje tržišta. Referentne stope kao što su EONIA važne su i za središnje banke jer su pokazatelj načina na koji monetarna politika središnje banke utječe na različite tržišne segmente te načina na koji se prenosi na ostatak gospodarstva.

Ubuduće će primjena EONIA‑e u aktualnom obliku biti zabranjena jer ne ispunjava uvjete koje propisuje uredba o referentnim vrijednostima EU‑a (BMR). Nakon savjetovanja s bankama u skupini, Europski institut za tržišta novca (EMMI), administrator EONIA‑e, objavio je u veljači 2018. da neće doći do izmjene metodologije za izračun EONIA‑e. To znači da je hitno potrebna zamjena za EONIA‑u kako bi se očuvalo neometano funkcioniranje svih tržišta koja se oslanjaju na postojanje pouzdane prekonoćne stope.

S obzirom na nesigurnost povezanu s EONIA‑om, ESB je u rujnu 2017. objavio da će izraditi vlastitu prekonoćnu kamatnu stopu, eursku kratkoročnu kamatnu stopu (€STR), u cijelosti zasnovanu na podatcima dostupnima Eurosustavu putem dnevnih statističkih izvješća o tržištima novca. Prikupljanje podataka u svrhu podrške Eurosustavu pri provedbi monetarne politike započelo je u srpnju 2016. na temelju Uredbe o statistici tržišta novca. Eurosustav se koristi ulaznim podatcima dobivenima od 50 najvećih banaka europodručja mjereno prema veličini bilance, koje svakog radnog dana do 7.00 po srednjoeuropskom vremenu šalju izvješća o svim svojim transakcijama ostvarenima prethodnoga radnog dana na neosiguranim i osiguranim tržištima novca, tržištu valutnih ugovora o razmjeni i tržištu prekonoćnih kamatnih ugovora o razmjeni.

ESB je pokrenuo izradu eurske kratkoročne kamatne stope s jasnom namjerom da njome obuhvati sva obilježja koja zahtijevaju tržišni sudionici. Stoga nastoji slijediti najbolju praksu za izradu referentne vrijednosti obuhvaćenu načelima IOSCO‑a i trudi se postići maksimalnu transparentnost u oblikovanju stope, pri čemu su vrlo korisni bili komentari dobiveni u okviru dvaju javnih savjetovanja. Prvo javno savjetovanje, pokrenuto u studenom 2017., bavilo se opsegom eurske kratkoročne kamatne stope i njezine temeljne svrhe, dok je drugo javno savjetovanje, pokrenuto u ožujku 2018., obuhvaćalo precizne modalitete izračuna stope. Konačna metodologija za izračun eurske kratkoročne kamatne stope objavljena je u lipnju 2018.

Oblikovanjem eurske kratkoročne kamatne stope nastoje se riješiti i određeni nedostatci aktualne metodologije za izračun EONIA‑e, ali se pokušavaju zadržati jednostavnost i bliskost onomu na što su tržišni sudionici navikli. Poput EONIA‑e, i eurska kratkoročna kamatna stopa neosigurana je stopa, što znači da njezina vrijednost odražava čisti trošak sredstava na koji ne utječu drugi čimbenici kao što je primjerice kolateral. Kao i EONIA, eurska kratkoročna kamatna stopa prekonoćna je stopa, čime odražava uobičajen obrazac većine aktivnosti na neosiguranom tržištu. No, postoje znatne razlike između EONIA‑e i eurske kratkoročne kamatne stope. EONIA je međubankovna aktivna kamatna stopa, a eurska kratkoročna kamatna stopa obuhvaća aktivnost zaduživanja izvještajnih jedinica uključenih u statističko izvješćivanje o tržištima novca, i to ne samo kod ostalih banaka nego i kod ostalih financijskih poduzeća kao što su mirovinski fondovi, osiguravatelji i upravitelji imovinom, pri čemu se uzima u obzir činjenica da je važnost čiste međubankovne tržišne aktivnosti smanjena na eurskom veleprodajnom neosiguranom tržištu novca. Nadalje, dok se EONIA temelji na podatcima dobivenima od dobrovoljne skupine izvještajnih jedinica, čija se brojnost s vremenom smanjila, eurska kratkoročna kamatna stopa temelji se na podatcima u sklopu statističkog izvješćivanja s mnogo širom i stabilnijom bazom izvještajnih jedinica. Zbog toga su količine podataka na kojima se zasniva izračun veće nego one na kojima se zasniva EONIA. Prosječni dnevni obujam transakcija na kojima se temelji eurska kratkoročna kamatna stopa iznosi 32 mlrd. EUR i kreće se između 16,5 mlrd. EUR i 44,1 mlrd. EUR, a prosječno oko 32 banke dostavljaju podatke svaki dan. Nadalje, eurska kratkoročna kamatna stopa manje je kolebljiva stopa od EONIA‑e, a i manje je sklona idiosinkratskom ponašanju (vidi Grafikon 22.).

Postoje dvije ključne razlike između EONIA‑e i eurske kratkoročne kamatne stope koje tržišni sudionici trebaju imati na umu i za njih se pripremiti. Prvo, zbog različitog obujma EONIA‑e i eurske kratkoročne kamatne stope, osobito činjenice da je eurska kratkoročna kamatna stopa pasivna kamatna stopa, a EONIA je iz perspektive izvještajne jedinice aktivna kamatna stopa, trenutno postoji razlika od oko devet baznih bodova između EONIA‑e i eurske kratkoročne kamatne stope. Drugo, zbog izvještajnog ciklusa MMSR‑a, koji završava u 7.00 sljedećeg radnog dana, eurska kratkoročna kamatna stopa može se objavljivati tek jedan radni dan nakon dana provedbe prihvatljivih transakcija, a EONIA se objavljuje istog radnog dana. To znači da se svi korisnici koji se trenutno oslanjaju na prekonoćnu referentnu vrijednost dostupnu istog dana moraju pripremiti na tehničke i proceduralne promjene koje će biti potrebne za prilagodbu vremenu objave eurske kratkoročne kamatne stope.

Eurska kratkoročna kamatna stopa postat će dostupna do listopada 2019. nakon što se provede temeljito interno ispitivanje sustava i procedura na razini Eurosustava. U međuvremenu ESB ažurira serije podataka prije eurske kratkoročne kamatne stope jednom u svakom razdoblju održavanja. Svrha je tih serija približiti općoj javnosti kako bi eurska kratkoročna kamatna stopa izgledala i ponašala se da je već u primjeni. Serije uključuju dnevne izračune od ožujka 2017. koji će pomoći olakšati prihvaćanje eurske kratkoročne kamatne stope kad započne njezina primjena.

U rujnu 2018. radna skupina za nerizične eurske kamatne stope privatnog sektora, ustanovljena s podrškom ESB‑a, Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, belgijskog nadležnog tijela za financijske usluge i tržišta (FSMA) i Europske komisije preporučila je eursku kratkoročnu kamatnu stopu kao zamjensku stopu za EONIA‑u i kao stopu koja se može rabiti za formiranje alternativne stope kod ugovora koji su trenutačno povezani s europskom međubankovnom kamatnom stopom (EURIBOR). Preporuka je izdana nakon dovršetka javnog savjetovanja o mogućim kandidatima, uključujući osigurane i neosigurane stope. Savjetovanjem je prikupljen velik broj odgovora, a rezultat su (i) potvrda kvalitete analize i (ii) jasne smjernice o preferiranoj nerizičnoj stopi. Ocijenjeno je da je eurska kratkoročna kamatna stopa najprikladnija buduća nerizična eurska stopa, prije svega zbog svoje neosigurane prirode, metodologije sastavljanja i niske kolebljivosti, kao i činjenice da će njome upravljati ESB, institucija EU‑a.

Prijedlog eurske kratkoročne kamatne stope kao nerizične eurske stope samo je prvi korak u složenom procesu zamjene EONIA‑e. U prosincu 2018. radna je skupina objavila izvješće o mogućim opcijama prijelaza s EONIA‑e na drugu referentnu kamatnu stopu. Mogući načini prijelaza zasnivaju se na odgovorima na četiri ključna pitanja: (i) Hoće li EONIA i eurska kratkoročna kamatna stopa biti objavljivane usporedno ili će eurska kratkoročna kamatna stopa naslijediti EONIA‑u nakon datuma prijelaza iz uredbe o referentnim vrijednostima EU‑a? (ii) Hoće li EONIA i eurska kratkoročna kamatna stopa biti neovisne stope ili će se metodologija izračuna EONIA‑e razviti na način da, nakon datuma prijelaza iz uredbe o referentnim vrijednostima EU‑a, postane ovisna o eurskoj kratkoročnoj kamatnoj stopi? (iii) Može li razlika između kamatne stope EONIA i eurske kratkoročne kamatne stope ublažiti prijelaz? i (iv) Je li moguća usporedna primjena diskontnih krivulja za prekonoćne kamatne ugovore o razmjeni temeljene na EONIA‑i i one temeljene na eurskoj kratkoročnoj kamatnoj stopi? U izvješću se preporučuje da EMMI kao administrator EONIA‑e na određeno vrijeme, do njezina ukidanja, razvije aktualnu metodologiju za izračun EONIA‑e tako da, umjesto da je određuju banke u izvještajnoj skupini, bude izračunata kao fiksna razlika u odnosu na eursku kratkoročnu kamatnu stopu. Time bi se trebala uspostaviti stabilna platforma koja bi olakšala progresivan i neometan prijelaz na eursku kratkoročnu kamatnu stopu.

Kao sljedeći korak od neizmjerne je važnosti da korisnici EONIA‑e započnu planiranje prijelaza. Postoji više koraka koje je moguće poduzeti prije stupanja na snagu eurske kratkoročne kamatne stope, primjerice: (i) povećanje interne svijesti o rizicima i izloženostima u vezi s proizvodima povezanima s EONIA‑om, (ii) početak priprema preispitivanjem postojećih ugovora i procjenom učinka prestanka primjene EONIA‑e, (iii) planiranje proračuna za moguće promjene u internim sustavima i modelima za vrednovanje, posebice u odnosu na obračunavatelje, i (iv) aktivna izravna komunikacija s klijentima, sudjelovanje u relevantnim forumima kao što su stručne radne skupine i okrugli stolovi, te odgovaranje u okviru javnih savjetovanja. Uspješan prijelaz ovisi o spremnosti svih strana, zbog čega je važno da svi korisnici budu informirani te da se osigura široko i aktivno sudjelovanje u raspravama i savjetovanjima.

5.2. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja

ESB je odgovoran za upravljanje poslovima zaduživanja i kreditiranja EU‑a u sklopu instrumenta srednjoročne financijske pomoći (MTFA)^[48] i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM)^[49]. ESB je u 2018. obradio plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu MTFA. Na dan 31. prosinca 2018. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 1,7 mlrd. EUR. U 2018. ESB je također obradio različita plaćanja i plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu EFSM‑a. Na dan 31. prosinca 2018. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 46,8 mlrd. EUR.

ESB je također odgovoran za upravljanje određenim plaćanjima koja su povezana s operacijama u sklopu Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)^[50] i Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM)^[51]. ESB je u 2018. obradio različita plaćanja kamata i naknada za kredite odobrene u sklopu EFSF‑a. ESB je također obradio doprinose članica ESM‑a te različita plaćanja kamata i naknada za kredite odobrene u sklopu tog instrumenta.

Naposljetku, ESB je odgovoran za obradu svih plaćanja vezanih uz ugovor o kreditima za Grčku.^[52] Na dan 31. prosinca 2018. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 52,9 mlrd. EUR.

5.3. Usluge upravljanja pričuvama Eurosustava

U 2018. godini i nadalje je na raspolaganju bio sveobuhvatan skup financijskih usluga u okviru za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS), uspostavljenom 2005. u svrhu upravljanja pričuvama stranaka nominiranih u eurima. Neke nacionalne središnje banke Eurosustava („pružatelji usluga Eurosustava”) središnjim bankama, monetarnim vlastima i državnim agencijama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama nude cjelokupan skup takvih usluga prema usklađenim uvjetima i općim tržišnim standardima. ESB ima ulogu općega koordinatora, koji promiče neometano funkcioniranje okvira i izvještava Upravno vijeće.

Broj stranaka koje imaju poslovni odnos s Eurosustavom na osnovi ERMS‑a na kraju 2018. godine iznosio je 277, a na kraju 2017. bilo ih je 278. Što se tiče samih usluga, ukupne agregirane pričuve (uključujući udjele gotovine i vrijednosnih papira) kojima je upravljano u sklopu ERMS‑a povećale su se za otprilike 10 % tijekom istog razdoblja.

Pravni okvir ERMS‑a dopunjen je 2018. kako bi se obuhvatile određene operativne izmjene, razjasnili određeni aspekti i proveli neki od prijedloga iznesenih u okviru ankete stranaka u ERMS‑u provedene 2017. U tu svrhu, a i kako bi se izbjeglo donošenje dodatnog pravnog akta o izmjeni, sve izmjene pravnog okvira ERMS‑a konsolidirane su novom Smjernicom ESB‑a o pružanju usluga na području upravljanja pričuvama u eurima preko Eurosustava središnjim bankama i zemljama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama (Smjernica ESB/2018/14 (preinaka)).

6. Više novčanica, manje krivotvorina

ESB i nacionalne središnje banke europodručja odgovorni su za izdavanje euronovčanica u europodručju te za održavanje povjerenja u valutu. Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju rastu od njihova uvođenja u 2002. godini, pri čemu je taj rast brži od gospodarskog rasta posljednjih godina. Zahvaljujući kombinaciji čimbenika, uključujući unaprijeđena zaštitna obilježja nove serije Europa, suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva te komunikaciju i napore glede obuke na europskoj i nacionalnoj razini, broj krivotvorina dodatno se smanjio na vrlo nisku razinu. Uvođenje novih novčanica od 100 € i 200 € s novim, inovativnim zaštitnim obilježjima 28. svibnja 2019. upotpunit će seriju Europa.

6.1. Postojan rast novčanica u optjecaju

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju povećali su se za oko 5,6 % i 5,2 % u 2018. Krajem godine u optjecaju su bile 22,6 mlrd. euronovčanica, ukupne vrijednosti od 1.231 mlrd. EUR (vidi grafikone 23. i 24.). Novčanice od 100 € rasle su po najvećoj godišnjoj stopi rasta, koja je iznosila 6,9 % u 2018. godini. Ukupna vrijednost novčanica u optjecaju od 100 € iznosila je 280 mlrd. EUR na kraju 2018., što je jednako ukupnoj vrijednosti svih apoena euronovčanica u optjecaju u svibnju 2002. Rast novčanica od 50 € i nadalje je bio dinamičan te je iznosio 6,3 %.

Procjenjuje se da se, u smislu vrijednosti, približno trećina euronovčanica u optjecaju nalazi izvan europodručja. Te se novčanice prije svega drže u državama koje graniče s europodručjem i uglavnom su viši apoeni. One se upotrebljavaju kao pohrana vrijednosti i za namiru transakcija na međunarodnim tržištima.

Proizvodnja euronovčanica dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima je u 2018. bila raspodijeljena izrada oko 4 mlrd. novčanica.

Ukupan broj eurokovanica u optjecaju u 2018. povećao se za 3,7 % te je na kraju godine iznosio 130,7 mlrd. Vrijednost kovanica u optjecaju porasla je na 29,0 mlrd. EUR, što je povećanje od 3,6 % u odnosu na kraj 2017.

U 2018. nacionalne središnje banke europodručja provjerile su autentičnost i prikladnost otprilike 31 mlrd. novčanica, pri čemu su iz optjecaja zbog neprikladnosti povukle oko 5 mlrd. novčanica. Eurosustav je također nastavio ulagati napore kako bi pomogao proizvođačima opreme za novčanice osigurati da njihovi uređaji ispunjavaju standarde ESB‑a za provjeru autentičnosti i prikladnosti euronovčanica prije njihova vraćanja u optjecaj. Kreditne institucije i ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u 2018. na takvim su uređajima provjerile autentičnost i prikladnost oko 37 mlrd. euronovčanica. Okvir 6. sadržava informacije iz Ankete Eurosustava o gotovinskim uslugama koje nude kreditne institucije i o prihvaćanju gotovinskih plaćanja od strane trgovaca.

6.2. Krivotvorenje euronovčanica ostalo je nisko te je dodatno smanjeno

Ukupan se broj krivotvorenih euronovčanica u 2018. dodatno smanjio, pri čemu je oko 563 000 krivotvorina povučeno iz optjecaja. Ovo je kretanje rezultat kombinacije čimbenika, uključujući unaprijeđena zaštitna obilježja nove serije Europa, suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva te komunikaciju i napore glede obuke na europskoj i nacionalnoj razini. U usporedbi s brojem originalnih euronovčanica u optjecaju, udio krivotvorina dodatno je smanjen i na vrlo je niskoj razini. Dugoročna kretanja u količini krivotvorina povučenih iz optjecaja prikazana su na Grafikonu 25. Krivotvoritelji najčešće ciljaju na novčanice od 20 € i 50 €, koje su u 2018. činile više od 80 % ukupnog broja zaplijenjenih krivotvorina. U 2018. dodatno je smanjen udio krivotvorenih novčanica od 20 €.

Unatoč smanjenju uvjerljivosti krivotvorina povučenih iz optjecaja, ESB i nadalje upozorava javnost na mogućnost prijevare te podsjeća na provjeru novčanica testom „osjeti, pogledaj i nakreći” i upozorava da nikad nije dovoljno oslanjati se samo na jedno sigurnosno obilježje. Usto, nudi se kontinuirana obuka osoba koje profesionalno rukuju gotovinom i u Europi i izvan nje, a dostupni su i ažurirani informativni materijali za podršku Eurosustavu u borbi protiv krivotvorenja. Osim toga, ESB u ostvarivanju ovog cilja surađuje i s Europolom, Interpolom i Europskom komisijom.

6.3. Predstavljene novčanice od 100 € i 200 € s unaprijeđenim zaštitnim obilježjima

Nove novčanice od 100 € i 200 € s unaprijeđenim zaštitnim obilježjima predstavljene su 17. rujna 2018. Nakon novčanica od 5 €, 10 €, 20 € i 50 €, novčanice od 100 € i 200 € posljednja su dva apoena iz serije Europa i bit će stavljene u optjecaj 28. svibnja 2019. Time su privedene kraju višegodišnje pripreme i suradnja unutar Eurosustava.

Upravno je vijeće ESB‑a donijelo odluku o izostavljanju novčanice od 500 € iz serije Europa uzimajući u obzir zabrinutost da bi postojanje tog apoena moglo olakšati nezakonite radnje. S obzirom na međunarodnu ulogu eura i rašireno povjerenje u euronovčanice, novčanica od 500 € i nadalje će biti zakonsko sredstvo plaćanja te će se stoga moći upotrebljavati za plaćanje i pohranu vrijednosti. Euronovčanice će uvijek imati vrijednost jer razdoblje tijekom kojeg će se bilo koju euronovčanicu moći zamijeniti u nacionalnim središnjim bankama europodručja neće biti ograničeno.

ESB i nacionalne središnje banke europodručja provodile su kampanju informiranja s ciljem pripreme javnosti i osoba koje profesionalno rukuju gotovinom za uvođenje novih novčanica od 100 € i 200 €. Nove se novčanice, kao i drugi apoeni, mogu jednostavno provjeriti metodom „osjeti, pogledaj i nakreći”, pri čemu obje novčanice u najvišim apoenima također sadržavaju nova, inovativna zaštitna obilježja. U smislu vrijednosti novčanica od 100 € druga je najčešće korištena novčanica (poslije novčanice od 50 €), dok je u smislu novčanica u optjecaju na trećem mjestu (poslije novčanica od 50 € i 20 € te ispred novčanica od 5 € i 10 €). Eurosustav podupire proizvođače i vlasnike uređaja za obradu novčanica i uređaja za provjeru njihove autentičnosti u pripremama za nove novčanice. Među ostalim, Eurosustav olakšava testiranje opreme, omogućuje posudbu novčanica iz serije Europa koje nisu izdane od nacionalnih središnjih banaka i objavljuje popis uređaja za obradu novčanica koji uspješno obrađuju nove novčanice iz serije Europa.

7. Statistika

ESB uz pomoć nacionalnih središnjih banaka i nacionalnih nadležnih tijela, za zadaće povezane s jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM), razvija, prikuplja, sastavlja i diseminira širok raspon statističkih podataka potrebnih za podržavanje monetarne politike europodručja, nadzornih funkcija ESB‑a, financijske stabilnosti i različitih ostalih zadaća ESSB‑a i ESRB‑a. Tim statističkim podatcima služe se i tijela javne vlasti, sudionici na financijskom tržištu, mediji i javnost, čime se pridonosi ispunjavaju ESB‑ova cilja transparentnosti. ESSB je dodatno proširio svoju suradnju s Europskim statističkim sustavom, posebno s obzirom na razmatranja i inicijative za mjerenje globalizacije te aktivnosti multinacionalnih poduzeća. ESSB je u 2018. godini nastavio neometano i pravodobno davati redovite statističke podatke za europodručje. Usto, uloženi su znatni napori kako bi se ispunili novi zahtjevi za visokokvalitetne i granularnije statističke podatke na razini države, sektora i instrumenata.

7.1. Nova i poboljšana statistika europodručja

Strategija ESSB‑a i njegova Odbora za statistiku glede prikupljanja podataka od banaka usmjerena je na standardizaciju i integraciju postojećih statističkih okvira ESSB‑a u najvećoj mogućoj mjeri diljem područja i država. Taj će pristup počivati na jasnim i usklađenim pojmovima, definicijama i zahtjevima, kao i na promicanju standardizacije podataka, čime bi se olakšala automatizirana obrada podataka i povećala njihova kvaliteta. Druga je važna komponenta te strategije prelazak na prikupljanje granularnijih podataka koji omogućuje ispunjavanje novih zahtjeva za podatke na fleksibilniji i pravodobniji način, čime se smanjuje potreba za ad hoc zahtjevima. Glavni su ciljevi ovog pristupa povećati učinkovitost izvještavanja i rasteretiti banke.

Jedan od elemenata ovoga strateškog pristupa je ESSB‑ov Okvir za integrirano izvještavanje (IReF) koji ima za cilj integrirati statističke izvještajne zahtjeve banaka u jedan skup za prikupljanje kojim bi bile obuhvaćene sve ESSB‑ove potrebe i zahtjevi za podatke. IReF‑om također bi bila obuhvaćena pravila transformacije potrebna za izradu potrebnih monetarnih i financijskih agregata koji ispunjavaju specifične zahtjeve, počevši od onoga koji se odnosi na integrirani skup za prikupljanje. Drugi element, Rječnik za integrirano izvještavanje banaka (BIRD), ulazni je skup koji ima za cilj olakšati izvještajnim jedinicama učinkovito organiziranje informacija pohranjenih u njihovim internim sustavima. On bi bio dopunjen pravilima transformacije koje banke primjenjuju radi ispunjavanja svojih izvještajnih zahtjeva. Kada IReF bude uspostavljen, banke će moći ponovo primijeniti isti skup pravila transformacije u svim državama europodručja. Suradnički pristup s bankarskom industrijom koji ESSB primjenjuje opisan je u Okviru 7.

U skladu s provedbom te strategije, ESB‑ova Glavna uprava Statistike priredila je u 2018. godini znatne skupove granularnih podataka kako bi omogućila fleksibilnu i dubinsku analizu zasnovanu na više kriterija. Jedan od istaknutih primjera je prikupljanje granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku prema okviru AnaCredit, koje je započelo u 2018. AnaCredit je inicijativa za prikupljanje detaljnih, pravodobnih i usklađenih podataka o pojedinačnim kreditima koje su kreditne institucije odobrile poduzećima i drugim pravnim osobama te njihovo dostavljanje korisnicima u skladu s odgovarajućim pravilima o povjerljivosti. Njezin podatkovni model podržava brzo izvođenje bezbrojnih kombinacija granularnih podataka, čime se omogućuje veća fleksibilnost analiza koje korisnici provode u raznim područjima središnjeg bankarstva i nadzora banaka i povećava njihova vrijednost te omogućuju usporedbe s agregiranim statističkim podatcima u sklopu osiguranja kvalitete podataka. Kada sve nacionalne središnje banke europodručja započnu u cijelosti izvještavati AnaCredit, očekuje se da će se prikupiti podatci o približno 50 milijuna instrumenata svakoga mjeseca.

Znatan je napredak također ostvaren u vezi s Grupom za statističke podatke o držanju vrijednosnih papira (SHSG). Skup podataka o držanju vrijednosnih papira izrazito je granularan; podatci se čak mogu prikazati na razini pojedinačnih članova ograničenog popisa bankovnih grupa (ulagača) i vrijednosnih papira (držanja). Ovime je među ostalim omogućeno pravilno i fleksibilno utvrđivanje rizika i prelijevanja na financijskim tržištima. Prikupljanje podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima koje drže pojedinačne bankovne grupe prošireno je kako bi se obuhvatilo više bankovnih grupa i atributa. Počevši od trećeg tromjesečja 2018., unaprijeđeno izvještavanje sada obuhvaća sve bankovne grupe koje ESB izravno nadzire. Osim toga, novi se atributi unose u skladu s konceptima AnaCredit tako da se podatci o kreditima i vrijednosnim papirima mogu kombinirati i zajednički analizirati na usklađen način. Skupovi granularnih podataka AnaCredit i granularnih podataka o držanju vrijednosnih papira oslanjaju se na sustav registara koji sadržavaju potpune, točne i ažurne informacije o institucionalnim jedinicama (Registar podataka o institucijama i povezanim društvima – RIAD) i financijskim instrumentima (centralizirana baza podataka o vrijednosnim papirima – CSDB); oba su registra znatno unaprijeđena u 2018. godini.

Isto tako, tijekom posljednje godine i prema predviđanjima, povećan je kapacitet ESSB‑ova RIAD‑a, koji je zajednički skup referentnih podataka o pravnim i drugim statističkim institucionalnim jedinicama, kako bi se ojačala njegova potpora poslovnim procesima u Eurosustavu i obavljanju zadaća ESSB‑a i SSM‑a. Osim toga, ESB je u lipnju 2018. objavio smjernicu o RIAD‑u (Smjernica ESB/2018/16), kojom je poboljšana koordinacija zadaća koje nacionalne središnje banke obavljaju u vezi s dostavljanjem referentnih podataka RIAD‑u. ESB je u 2018. inicirao izmjenu Uredbe o statistici tržišta novca (Uredba ESB/2014/48). Izmjenom Uredbe osigurat će se pokrivenost transakcija sa svim financijskim drugim ugovornim stranama, ojačati uporaba jedinstvenog identifikatora pravnih osoba (LEI) i učvrstiti obveze izvještajnih jedinica glede ispunjavanja visokih standarda definiranih u svrhu zaštite integriteta informacija. Nakon dvaju javnih savjetovanja, ESB je 28. lipnja 2018. najavio metodologiju za izračun eurske kratkoročne kamatne stope (€STR) (vidi odjeljak 5.1.). Objavljivanje eurske kratkoročne kamatne stope započet će do listopada 2019. ESB je istodobno počeo objavljivati podatke (koji se nazivaju serije podataka prije eurske kratkoročne kamatne stope) koje tržišni sudionici mogu rabiti za procjenu prikladnosti nove kamatne stope prije nego što ona postane dostupna te prilagodbu svojih procesa i postupaka kako bi se osigurao neometan prelazak. Serije podataka prije eurske kratkoročne kamatne stope obuhvaćaju serije dnevnih povijesnih podataka od 15. ožujka 2017. nadalje.

Kako bi ostala primjerena svrsi i ispunila potrebe korisnika u svijetu koji se mijenja, ESB‑ova se makrostatistika također kontinuirano razvija. Nova ESB‑ova Uredba o statističkim izvještajnim zahtjevima za mirovinske fondove (Uredba ESB/2018/2) objavljena je 17. veljače 2018. Njezin je cilj povećati transparentnost i poboljšati usporedivost podataka u tom brzorastućem sektoru financijske industrije. Uredba će ispraviti nedostatke u postojećoj neusklađenoj i nepotpunoj tromjesečnoj statistici o mirovinskom fondovima koja se objavljuje od lipnja 2011., posebice glede ograničene diseminacije podataka o transakcijama koja je rezultat nedovoljne kvalitete podataka.

ESB‑ova Smjernica o monetarnoj i financijskoj statistici izmijenjena je u 2018. (Smjernica ESB/2018/17). Njome je sada osigurano prenošenje dodatnih podataka ESB‑u, i to u onoj mjeri u kojoj su oni dostupni u nacionalnim središnjim bankama. Ti podatci obuhvaćaju mjesečne podatke o usklađivanju kredita monetarnih financijskih institucija kako bi se u obzir uzele aktivnosti koje se odnose na prodaje kredita i sekuritizaciju, obračunski cash pooling (engl. notional cash pooling), pozicije monetarnih financijskih institucija u odnosu na Jedinstveni sanacijski odbor, raščlambu kapitala i pričuva monetarnih financijskih institucija po potkategorijama i podatci za utvrđivanje subjekta za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire za statistiku investicijskih fondova.

Smjernica o statističkim izvještajnim zahtjevima ESB‑a u području vanjske statistike također je izmijenjena (Smjernica ESB/2018/19) kako bi se odgovorilo na nove analitičke potrebe za svrhe monetarne politike i financijske stabilnosti, uključujući pružanje potpore daljnjoj integraciji između tromjesečne statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja i statistike nacionalnih (uključujući sektorske) računa. Glavne su izmjene rezultirale dodatnim sektorskim i zemljopisnim pojedinostima. Ovi će se podatci dostavljati od ožujka 2021. nadalje.

Makroekonomska statistika može na različite načine imati velike koristi od novorazvijene baze granularnih podataka. Povezivanje makropodataka i granularnih podataka može poboljšati kvalitetu statistike, osigurati nove statističke rezultate te poboljšati analitičku fleksibilnost. U tom je kontekstu ESB nastavio provoditi svoj projekt povezivanja mikropodataka (Anketa o financijama i potrošnji kućanstava) i makropodataka (Sektorski računi) o imovini i obvezama kućanstava. Cilj je razviti makroekonomske informacije o distribuciji bogatstva i duga u sektoru kućanstava, čime se osiguravaju nove i dragocjene informacije za ekonomsku analizu.

Zajednička analiza mikropodataka u gotovo stvarnom vremenu integriranih u tržišne segmente otvara put k analizi složenijih, nepredviđenih i brzorastućih tržišnih ponašanja u gotovo stvarnom vremenu. Da bi olakšao takav napredak, ESB je intenzivirao svoju uključenost i čelništvo u naporima za standardizaciju globalnih podataka, poput globalnog sustava jedinstvenog identifikatora pravnih osoba, koji je sada operativan i koji je potrebno dodatno razviti do punog obuhvata, i razvoja ISO standarda. Naposljetku, daljnji napori glede standardizacije podataka na tržištima poboljšat će kvalitetu skupa prikupljenih podataka te smanjiti operativne troškove i rizike za sve.

7.2. Povećana transparentnost i komunikacija

ESB je u 2018. nastavio ulagati napore u povećavanje svoje transparentnosti, učinivši svoje statističke podatke dostupnijima, pristupačnijima i interaktivnima za vanjske profesionalne korisnike i javnost. U skladu s ESB‑ovom inicijativom „mobilnost prije svega”, sve su statističke objave prilagođene web‑formatima, što je omogućilo jednostavniji pristup statističkim podatcima i njihovu razmjenu posredstvom društvenih medija. Iako su statistički podatci ESB‑a dostupni posredstvom poboljšanoga statističkog rješenja, Spremišta statističkih podataka, novi statistički narativi i vizualizacije europodručja i usporedivi nacionalni statistički podatci objavljeni su na mrežnim stranicama „Naši statistički podatci”. Profesionalni korisnici, kao što su novinari, mogu ponovo upotrijebiti vizualizacije u svojim vijestima ili na svojim mrežnim stranicama služeći se odabranim jezikom EU‑a.

Statistički podatci o nadzoru banaka doživjeli su promjenu s obzirom na promjene na tržištu i u regulatornom okružju te kako bi se odgovorilo na zahtjeve i povratne informacije primljene od korisnika. ESB prikuplja i objavljuje tromjesečne statističke podatke o nadzoru banaka za institucije koje izravno nadzire. Podatci obuhvaćaju informacije o sastavu bilance i profitabilnosti, te o adekvatnosti kapitala, financijskoj poluzi, financiranju i likvidnosti. Počevši od trećeg tromjesečja 2018., obuhvat je proširen na izloženosti prema općoj državi, prikaz imovine prema hijerarhiji fer vrijednosti i parametre kreditnog rizika zasnovane na internim rejting‑sustavima. Osim toga, ESB je u 2018. prvi put objavio pojedinačne informacije o trećem stupu u vezi s imovinom ponderiranom rizikom prema vrsti rizika i metodi izračuna za globalne sistemski važne institucije i ostale sistemski važne institucije koje ESB nadzire (75 institucija) te o tri omjera solventnosti i financijske poluge za 118 značajnih institucija. Ova nova razina transparentnosti omogućuje dionicima obavljanje smislenih usporedbi bonitetnih parametara. ESB je u 2018. godini poboljšao komunikaciju s bankarskom industrijom u vezi s procesom kvalitete podataka za nadzorne podatke. Pozvani su predstavnici bankarskog sektora da rasprave o razvoju dodatnih kontrola kvalitete koje se primjenjuju na podatke SSM‑a. U svrhu transparentnosti, prvi je popis kontrola kvalitete objavljen na mrežnim stranicama ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka.

ESB je također jedan od suorganizatora dvogodišnje „Konferencije dionika u europskoj statistici u 2018.” u Bambergu, u Njemačkoj, koja je omogućila umrežavanje i raspravu o statističkoj metodologiji među dionicima u europskoj statistici koji su znanstvenici, profesori, izrađivači statistike i članovi društvenih grupa. ESB je također obilježio prvih 20 godina statistike ESSB‑a konferencijom pod nazivom „Deveta statistička konferencija ESB‑a – 20 godina statistike ESSB‑a: Što dalje?” (vidi Okvir 8.).

8. Istraživački prioriteti ESB‑a

Istraživački prioriteti ESB‑a redovito se preispituju i prilagođavaju u cilju osiguravanja zdravih analitičkih temelja za rješavanje izazova s kojima se suočavaju tvorci politika u ESB‑u. Suradnju u ESSB‑u potiču kontinuirane aktivnosti triju istraživačkih grupa i dvije istraživačkih mreža. U okružju kojemu je svojstvena politika negativnih stopa, transmisija nestandardnih mjera monetarne politike i uzajamno djelovanje monetarne politike, financijske stabilnosti i realnih sektora u gospodarstvu ostali su u središtu istraživačkih prioriteta u 2018. U studijama su procijenjeni učinci nestandardnih mjera na uravnoteženje gospodarskih posljedica negativnih financijskih šokova smanjenjem neizvjesnosti na tržištima i lakšim pristupom malih i srednjih poduzeća bankovnim izvorima sredstava. S obzirom na to da je uspostavljen okvir makrobonitetne politike, osnovana je nova istraživačka radna skupina radi proučavanja interakcije između monetarne politike i makrobonitetne politike i njihove optimalne koordinacije. Ostalim su prioritetima obuhvaćeni uloga financijskih čimbenika u ponašanju poduzeća i kućanstava u europodručju, dinamika određivanja cijena i plaća te definiranje institucionalnih mehanizama i mehanizama politike za jačanje EMU‑a. Uloga financijskih nesavršenosti u širenju šokova monetarne politike i ekonomskih šokova zauzima važno mjesto u novoj verziji ESB‑ova modela za europodručje i daljnjem razvoju višedržavnih modela koji se upotrebljavaju za prognoziranje i analiziranje monetarne politike.^[53]

8.1. Aktivnosti istraživačkih grupa ESSB‑a i projekt PRISMA

Kako bi dodatno unaprijedili suradnju među istraživačima ESSB‑a, šefovi istraživačkih odjela ESSB‑a odlučili su tijekom 2016. godine oformiti tri istraživačke grupe. Svrha je tih grupa koordinacija napora u istraživačkim područjima visokog prioriteta putem radionica i zajedničkih istraživačkih projekata (vidi Sliku 2.).

U 2018. istraživačke su grupe organizirale niz radionica na kojima su se istraživački timovi bavili pitanjima poput optimalnog oblikovanja monetarne politike u uvjetima neizvjesnosti, nesavršenosti na financijskom tržištu i prelijevanja na međunarodnoj razini. U vezi s financijskom stabilnošću održana je jedna radionica na kojoj se raspravljao o utjecaju kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva za banke na ponašanja banaka i tržišta novca. Drugo je istraživanje bilo usmjereno na mikroekonomske odrednice rasta proizvodnosti te posebno na ulogu financijskih nesavršenosti, lošu raspodjelu kredita i organizaciju proizvodnje. Preliminarni rezultati upućuju na to da je važno uzeti u obzir ulogu malih poduzeća kako bi se razumjelo obrasce rasta agregatne proizvodnosti.

Kada je riječ o istraživačkim mrežama Eurosustava/ESSB‑a, Mreža za financije i potrošnju kućanstava (HFCN) nastavila je raditi na trećem valu Ankete o financijama i potrošnji kućanstava, čije se rezultate planira objaviti u 2019. Istraživanje provedeno u okviru HFCN‑a proučavalo je, među ostalim, implikacije različitosti kućanstava za transmisiju monetarne politike. Na primjer, istraživači HFNC‑a kvantificirali su kako monetarna politika utječe na potrošnju pojedinačnih kućanstava ovisno o njihovu radnom statusu i strukturi njihova portfelja. Zaključak da monetarna politika neproporcionalno utječe na zaposlenost u donjim dijelovima distribucije dohotka upućuje na to da je ekspanzivna monetarna politika u europodručju rezultirala smanjenjem nejednakosti između dohotka i potrošnje. Istraživanje koje se provoditi u okviru mreže također je ostvarilo napredak u područjima kao što su učinci neizvjesnosti na odluke kućanstava, financijska ranjivost kućanstava i mjerenje gornjeg kraja distribucije bogatstva. Osim toga, anketom su se obilato koristili vanjski istraživači.

PRISMA (analiza određivanja cijena na temelju mikropodataka) nova je ESSB‑ova istraživačka mreža uspostavljena u 2018. godini na temelju mandata koje joj je dalo Upravno vijeće, a proučavat će ponašanje pojedinih poduzeća pri određivanju cijena te ponašanje pri određivanju cijena u maloprodajnom sektoru na temelju skupova mikropodataka. Istraživanje će se baviti odnosom između dinamike određivanja cijena i agregatne inflacije. Ono će osobito proučavati je li se ponašanje pri određivanju cijena promijenilo u razdoblju niske inflacije i utječe li na njega monetarna politika, stanje poslovnog ciklusa i vrsta agregatnih šokova koji utječu na gospodarstvo.

S obzirom na to da je uspostavljen okvir makrobonitetne politike, osnovana je nova istraživačka radna skupina radi proučavanja interakcije između monetarne politike i makrobonitetne politike. Radna skupina je najprije stavila težište na različita prelijevanja između dvije politike, uključujući učinke monetarne politike na financijsku stabilnost i utjecaj mjera makrobonitetne politike na realno gospodarstvo. S obzirom na ta prelijevanja, drugo je težište na optimalnoj koordinaciji dvaju politika.

8.2. Konferencije i publikacije

Kako bi održao opsežan dijalog s ekonomistima zaposlenima u znanstvenim institucijama i drugim institucijama koje su zadužene za politike, ESB je u 2018. godini organizirao nekoliko istraživačkih događaja na visokoj razini, uključujući Forum ESB‑a o središnjem bankarstvu održan u Sintri i drugu ESB‑ovu Godišnju istraživačku konferenciju (engl. Annual Research Conference, ARC). Prva je konferencija bila usmjerena na uzroke i posljedice dinamike niske inflacije, koja je bila obilježje oporavka u mnogim razvijenim zemljama u razdoblju poslije krize, uključujući određivanje cijena i plaća te ulogu inflacijskih očekivanja. Godišnja istraživačka konferencija u 2018. bavila se inovativnim istraživanjem o temama kao što su uloga tržišta imovine u signaliziranju smjera monetarne politike, hipotekarna tržišta, razvoj konkurentnosti na financijskom tržištu i tržištu robe te globalizacija. Ostale važne konferencije odnosile su se na strukturne reforme u europodručju, svjetsku trgovinu, tržišta rada i digitalizaciju te na monetarnu politiku i makrobonitetnu politiku.^[54]

Mnoge su istraživačke aktivnosti ESB‑a također rezultirale objavom radova u znanstvenim časopisima i istraživanjima. U seriji Istraživački radovi ESB‑a u 2018. godini objavljeno je ukupno 98 radova čiji su autori zaposlenici ESB‑a. Osim toga, u ESB‑ovim serijama Povremeni, Statistički i Raspravni radovi objavljene su brojne analitičke studije više usmjerene na politike. Taj skup visokokvalitetnih istraživačkih radova stvorio je i osnovu za unaprijeđeno priopćavanje ESB‑ovih rezultata istraživanja široj javnosti, pri čemu je tijekom 2018. godine u ESB‑ovu Istraživačkom biltenu objavljeno 12 članaka.^[55]

9. Pravni poslovi i obveze

U ovom poglavlju govori se o nadležnosti Suda Europske unije glede ESB‑a, mišljenjima ESB‑a i slučajevima neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa iz područja nadležnosti ESB‑a, kao i o praćenju poštivanja zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa.

9.1. Nadležnost Suda Europske unije glede ESB‑a

U ožujku 2018. Opći sud Europske unije („Opći sud”) odbacio je tužbu za naknadu štete koju je protiv ESB‑a pokrenulo udruženje umirovljenika uređeno privatnim pravom (ESTAMEDE) u predmetu T‑124/17. Članovi ESTAMEDE‑a korisnici su grčkoga mirovinskog fonda za inženjere i izvođače javnih radova. Zatražena naknada štete odnosila se na korektivni faktor primijenjen na neke grčke državne obveznice u sklopu djelomičnog restrukturiranja grčkoga državnog duga u 2012. kojim su navodno pogođeni mirovinski fond i njegovi korisnici, a ne samo udruženje. Tužbom su se ESB‑u pokušavala pripisati različita kršenja prava i načela EU‑a, uključujući temeljna prava zaštićena Poveljom EU‑a o temeljnim pravima, kao što je pravo na imovinu. Svojim nalogom Opći je sud odbacio tužbu kao očito neprihvatljivu, bez ispitivanja suštine predmeta, čime je isključio svu odgovornost ESB‑a za zatraženu naknadu štete. Opći sud smatrao je da podnositelj zahtjeva nije bio ovlašten pred Općim sudom i da tužba nije ispunila formalne zahtjeve za dopuštenost.

U srpnju 2018. Opći sud odbacio je i tužbe za naknadu štete koje su protiv ESB‑a, među ostalima, podnijeli neki štediše, dioničari i imatelji obveznica ciparskih banaka na koje su se 2013. primjenjivale sanacijske mjere (predmeti T‑680/13 i T‑786/14). Presude su se oslanjale na odluke Suda Europske unije („Sud”) iz 2016. u dva žalbena predmeta (predmeti Mallis^[56] i Ledra^[57]) koji su se odnosili na slične predmete. Tužitelji su tvrdili da su ESB i ostali optuženici nametnuli dotične sanacijske mjere na osnovi svojega sudjelovanja na sastancima Euroskupine, svoje uloge u pregovorima i donošenju ciparskog memoranduma o razumijevanju i odluka Upravnog vijeća ESB‑a koje se odnose na likvidnosnu podršku u nuždi. Opći sud utvrdio je da ESB i ostali optuženici nisu počinili nijedno kršenje prava na imovinu, načela opravdanih očekivanja ili načela jednakog postupanja. Na te dvije presude podnesena je žalba pred Sudom.

U prosincu 2018. Sud je odlučio da razmatranje pitanja za prethodnu odluku koje je uputio njemački Savezni ustavni sud u predmetu C‑493/17 (Weiss) nije otkrilo nijedan element takve vrste koja bi mogla utjecati na valjanost ESB‑ova programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnim tržištima („PSPP”). Prvo, PSPP spada u područje monetarne politike i poštuje načelo proporcionalnosti. Posebni cilj PSPP‑a može se povezati s primarnim ciljem monetarne politike Unije, pa se ne čini da njegova konkretizacija u kvantitativnom smislu kao održavanje inflacije na razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju sadržava očitu pogrešku u ocjeni ili da izlazi izvan okvira utvrđenog Ugovorima. Usto, ESB je odvagnuo različite postojeće interese kako bi učinkovito izbjegao da se pri provedbi programa pojave nepogodnosti koje su očito neproporcionalne u odnosu na cilj PSPP‑a. S obzirom na rizike kojima bi znatan obujam kupnje vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a mogao izložiti nacionalne središnje banke, ESB je odlučio protiv općeg pravila o raspodjeli gubitaka. Drugo, PSPP je u skladu sa zabranom monetarnog financiranja. Činjenica da PSPP omogućuje da se na makroekonomskoj razini predvidi da će znatan obujam obveznica biti kupljen na sekundarnim tržištima ne može kod određenoga privatnog subjekta dovesti do nastanka izvjesnosti koje mu omogućuju da de facto djeluje kao posrednik Eurosustava za izravnu kupnju obveznica koje su izdala tijela javne vlasti i druga javnopravna tijela država članica. Štoviše, makroekonomska predvidljivost ne smanjuje poticaj državama članicama da vode zdravu proračunsku politiku s obzirom na privremenu i uvjetovanu narav programa i niz zaštitnih mehanizama koji ograničavaju učinke PSPP‑a na taj poticaj. Sud je također ustvrdio da zabrana monetarnog financiranja ne sprječava ni držanje obveznica do dospijeća ni kupnju obveznica s negativnim prinosom do dospijeća. Na osnovi ove prethodne odluke njemački Savezni ustavni sud odlučivat će o ustavnim tužbama kojima se PSPP neizravno dovodi u pitanje.

9.2. Mišljenja ESB‑a i slučajevi neispunjavanja obveza

Člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje se savjetovanje s ESB‑om o svim predloženim aktima EU‑a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB‑a. Sva mišljenja ESB‑a objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a. Mišljenja ESB‑a o predloženim aktima EU‑a objavljuju se i u Službenom listu Europske unije.

ESB je 2018. donio 16 mišljenja o predloženim aktima Unije i 42 mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz svojeg područja nadležnosti.

Na razini EU‑a ESB je donio mišljenja o predloženim aktima koji se odnose na makrobonitetna i mikrobonitetna nadzorna pitanja, uključujući reformu Europskog odbora za sistemske rizike^[58], Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo^[59] i Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta^[60], tretman kapitala za neprihodonosne izloženosti i pokrivene obveznice^[61], bonitetni tretman investicijskih društava^[62] i jačanje uloge Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma^[63]. ESB je donio mišljenja o ostalim predloženim aktima Unije koji utječu na financijska tržišta, uključujući reformu tržišta pokrivenih obveznica^[64], reguliranje pružatelja usluge servisiranja kredita, kupaca kredita i naplate kolaterala^[65], naknade koje se primjenjuju na prekogranična plaćanja i konverziju valute^[66] i pravo koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe^[67]. ESB je također donio mišljenja o okviru kojim se uređuje EMU, uključujući jačanje fiskalne odgovornosti i srednjoročnu proračunsku orijentaciju država članica^[68] i predloženu uspostavu europske funkcije stabilizacije ulaganja^[69] i osnivanje Europskoga monetarnog fonda^[70]. ESB je dao mišljenje i o europskim poslovnim statistikama^[71] i o programu EU‑a za osposobljavanje za zaštitu od krivotvorenja „Periklo IV”^[72].

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na nacionalne središnje banke, uključujući upravljanje i financijsku neovisnost ciparske središnje banke^[73], institucionalnu neovisnost Българска народна банка (bugarske središnje banke)^[74], državnu reviziju Hrvatske narodne banke^[75], režim odgovornosti koji se odnosi na članove Odbora i zaposlenike Banca Naţională a României^[76], minimalne obvezne pričuve Magyar Nemzeti Bank^[77] i dodjelu širokog spektra zadaća nacionalnim središnjim bankama koje se odnose na pitanja kao što su nadzor usklađenosti s međubankovnim naknadama za kartične platne transakcije^[78], sigurnost i zaštita ključnih infrastruktura^[79], sigurnost mrežnih i informacijskih sustava u financijskom sektoru^[80], poslovi sekuritizacije^[81], izdavanje pokrivenih obveznica^[82], postupci za konverziju kredita nominiranih u švicarskim francima u kredite nominirane u eurima^[83], aktivnosti kreditnih institucija koje se odnose na tržišta financijskih instrumenata^[84], dokumenti kreditnih institucija s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode^[85], ovlasti provođenja istraga i poduzimanja provedbenih mjera kao odgovor na dostavljanje lažnih ili obmanjujućih informacija kreditnih i financijskih institucija^[86], zadaće glede reguliranja određenih štednih računa^[87], suradnja s nadležnim tijelima u vezi s povratom sredstava iz određenih poreznih oaza^[88], održavanje središnjeg registra bankovnih računa i financijskih transakcija^[89] i nacionalna baza podataka o odštetnim zahtjevima^[90]. Tema koja se ponavljala u nekoliko mišljenja bila je procjena dodjele novih zadaća nacionalnim središnjim bankama u odnosu na zabranu monetarnog financiranja iz članka 123. Ugovora s obzirom na financiranje zadaća države od strane središnje banke.

ESB je također izdao mišljenja o prijedlozima nacionalnih propisa o makrobonitetnom i mikrobonitetnom nadzoru kreditnih i financijskih institucija, uključujući uspostavljanje bliske suradnje između ESB‑a i Българска народна банка (bugarske središnje banke)^[91], reformu talijanskih narodnih banaka i zadružnih banaka^[92], makrobonitetne alate u Španjolskoj^[93], makrobonitetnu ovlast središnje banke i upravljanje kreditnim institucijama u Bugarskoj^[94], makrobonitetne alate za otklanjanje neravnoteža u sektoru stambenih nekretnina i recipročnu primjenu makrobonitetnih alata u Luksemburgu^[95], uvođenje stope međubankovnog financiranja u Mađarskoj^[96], zahtjeve za otplatu hipotekarnih kredita u Švedskoj^[97], fiksnu naknadu direktorima sistemski važnih kreditnih institucija u Nizozemskoj^[98], slanje nadzornih podataka za statističke potrebe u Njemačkoj^[99], reorganizaciju poljskoga nadležnog tijela za financijske usluge^[100] i izvore financiranja i upravljanje malteškoga nadležnog tijela za financijske usluge^[101].

ESB je donio mišljenja o drugim prijedlozima nacionalnih propisa koji utječu na kreditne i financijske institucije, uključujući okvir za rješavanje dugova po hipotekarnim kreditima i reguliranje poslovanja s kreditnim sporazumima u Irskoj^[102], pravni okvir za pokrivene obveznice u Češkoj i Slovačkoj^[103], okvir za sekuritizacije u Cipru^[104], konverziju kredita u švicarskim francima u kredite u eurima u Sloveniji^[105], formulu za izračunavanje naknada nekih reguliranih štednih računa u Francuskoj^[106] i obveze pripravnosti finskoga financijskog sektora u nepredvidivim/izvanrednim situacijama^[107].

Odražavajući rastuću važnost pitanja kibersigurnosti, ESB je izdao mišljenja za nekoliko zemalja o utjecaju nacionalnih propisa povezanih s informacijskom sigurnošću i kibersigurnošću na ključne tržišne infrastrukture i bonitetni nadzor kreditnih institucija^[108]. ESB je dao mišljenje i o novim pravilima zaokruživanja za plaćanja nominirana u eurima u Belgiji^[109].

Zabilježen je jedan slučaj neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o predloženim aktima Unije. Savjetovanje s ESB‑om nije provedeno za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o pravu koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe. ESB je izdao samoinicijativno mišljenje u tom slučaju i zamijetio nedostatke predloženog odabira prava kojim se uređuju učinci ustupanja potraživanja na treće osobe^[110]. Ovaj slučaj propuštanja savjetovanja smatra se „jasnim i važnim” slučajem propuštanja savjetovanja s ESB‑om. Dva slučaja neispunjavanja obveze iz 2017. i slučaj neispunjavanja obveze utvrđen u 2018. smatraju se „jasnima i ponavljajućima”.

U 2018. utvrđeno je jedno horizontalno pitanje glede nacionalnih propisa kojima se provodi Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije. Zbog diskrecija koju su neke države članice primijenile u prenošenju ove Direktive, ESB trenutačno procjenjuje opseg u kojem je njegovo područje savjetodavne nadležnosti bilo dosad bitno pogođeno s obzirom na nacionalne središnje banke, platni sustav i sustav namire i/ili zadaće ESB‑a povezane s bonitetnim nadzorom kreditnih institucija. ESB je dosad izdao jedno pismo nacionalnom tijelu o propuštanju savjetovanja u vezi s tim pitanjem (Cipar). Nadalje, rumunjska tijela nisu se savjetovala s ESB‑om o hitnoj vladinoj uredbi o uvođenju poreza na imovinu banaka.

9.3. Poštivanje zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa

U skladu s člankom 271. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB‑u je povjerena zadaća da prati poštuju li nacionalne središnje banke EU‑a i ESB zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora i uredaba Vijeća (EZ) br. 3603/93 i 3604/93. Člankom 123. zabranjuje se ESB‑u i nacionalnim središnjim bankama da odobravaju prekoračenja po računu ili sve druge vrste kredita državama i institucijama ili tijelima EU‑a i da kupuju dužničke instrumente na primarnom tržištu koje su te institucije izdale. Člankom 124. zabranjuje se svaka mjera koja se ne temelji na načelima stabilnoga i sigurnog poslovanja, kojom se državama i institucijama ili tijelima EU‑a omogućuje povlašten pristup financijskim institucijama. Zajedno s Upravnim vijećem Europska komisija prati poštuju li države članice navedene odredbe.

ESB također prati kupnju dužničkih instrumenata od strane središnjih banaka EU‑a na sekundarnom tržištu koje izdaje domaći javni sektor, javni sektor drugih država članica te institucije i tijela EU‑a. U skladu s uvodnim izjavama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 stjecanje dužničkih instrumenata javnog sektora na sekundarnom tržištu ne smije se upotrebljavati kako bi se zaobišao cilj članka 123. Ugovora. Takva kupnja ne smije postati oblik neizravnoga monetarnog financiranja javnog sektora.

Praćenje poštivanja u 2018. potvrdilo je da su odredbe iz članaka 123. i 124. Ugovora i povezanih uredaba Vijeća uglavnom poštivane.

Praćenje poštivanja u 2018. pokazalo je da većina nacionalnih središnjih banaka EU‑a ima politiku remuneriranja depozita javnog sektora koja je u potpunosti u skladu s gornjim granicama za remuneraciju. Međutim, nekoliko nacionalnih središnjih banaka mora osigurati da stopa remuneracije za depozite javnog sektora ne bude viša od gornje granice.

U Godišnjem izvješću ESB‑a za 2016. navedeno je da je osnivanje i financiranje društva za upravljanje imovinom MARK Zrt. od strane Magyar Nemzeti Bank kršenje zabrane monetarnog financiranja, koje se mora ispraviti. Taj je slučaj zatvoren nakon dovršetka potrebnih korektivnih mjera od strane Magyar Nemzeti Bank.

S obzirom na zabrinutosti iznesene u Godišnjem izvješću ESB‑a za 2014. i sljedeće godine, ESB je nastavio pratiti nekoliko programa koje je pokrenula Magyar Nemzeti Bank u 2014. i 2015. Magyar Nemzeti Bank nastavila je u 2018. poduzimati mjere za ublažavanje zabrinutosti ESB‑a i zaključila program kupnje mađarskih umjetničkih djela i kulturnog blaga u 2018. Međutim, s obzirom na njihovu brojnost, opseg i veličinu, ESB će nastaviti pozorno pratiti usklađenost tih operacija sa zabranom monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa. Nadalje, ESB će nastaviti pratiti uključenost Magyar Nemzeti Bank u Budapest Stock Exchange jer se kupnja većinskog udjela u Budapest Stock Exchange od strane Magyar Nemzeti Bank u studenome 2015. i nadalje može smatrati otvaranjem pitanja u vezi s monetarnim financiranjem.

Smanjenje imovine povezane s IBRC‑om od strane irske središnje banke tijekom 2018. putem prodaje dugoročnih obveznica s promjenjivom kamatnom stopom važan je korak u smjeru potrebnoga potpunog rješavanja pitanja te imovine. Ambiciozniji plan prodaje dodatno bi ublažio trajna i ozbiljna pitanja monetarnog financiranja.

10. Ključna pitanja na europskom i međunarodnom dnevnom redu

U 2018. ESB je održavao blizak dijalog s različitim europskim forumima i institucijama, uključujući Europsko vijeće, Vijeće ECOFIN, Euroskupinu, Europski parlament i Europsku komisiju. Gospodarski izgledi, produbljenje EMU‑a te pitanja povezana s okvirom fiskalnoga i gospodarskog upravljanja EU‑a bile su neke od tema o kojima se raspravljalo na sastancima Europskog vijeća, Euroskupine i Vijeća ECOFIN, na kojima su sudjelovali predsjednik ESB‑a i ostali članovi Izvršnog odbora.

10.1. Produbljenje EMU‑a

U 2018. ESB je sudjelovao u raspravama o jačanju EMU‑a pružajući tehničke savjete u područjima svoje nadležnosti i stručnosti. Rasprave u okviru foruma EU‑a fokusirale su se na tri glavna pitanja: dovršetak bankovne unije, reformu Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM) i oblikovanje instrumenta makroekonomske stabilizacije na razini europodručja. Među ključnim doprinosima toj debati bili su i dokument za razmatranje koji je Europska komisija izdala u svibnju 2017. s povezanim prijedlozima te francusko-njemački sporazum iz Meseberga sklopljen u lipnju 2018.

Prvo, što se tiče bankovne unije^[111], dovršava se regulatorni paket koji obuhvaća direktive i uredbe kojima se propisuje omjer financijske poluge u svrhu sprječavanja prekomjernog povećanja financijske poluge banaka, jačaju zahtjevi povezani s kapitalom osjetljivim na rizik u bankama koje trguju vrijednosnim papirima i izvedenicama te se povećava kapacitet pokrića gubitaka rekapitalizacijom kod globalno sistemski važnih banaka. Nadalje, postignut je sporazum glede novih zahtjeva za minimalno pokriće gubitka novih neprihodonosnih izloženosti u bilancama banaka. Osim toga, na lipanjskom i prosinačkom sastanku na vrhu država europodručja odlučeno je da ESM treba postati zajednički zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju (SRF) za banke u sanaciji. Što se tiče europskog sustava osiguranja depozita (EDIS), europski vođe smatraju da je potreban dodatan tehnički rad, zbog čega je uspostavljena radna skupina na visokoj razini, koja će u lipnju 2019. podnijeti svoj izvještaj. Započeo je rad na planu početka političkih pregovora povezanih s EDIS‑om, pri čemu su se u odgovarajućem redoslijedu ispunili svi elementi iz plana iz 2016. godine. U međuvremenu su uz podršku europskog nadzora banaka banke europodručja nastavile jačati svoje bilance, smanjivati svoju financijsku polugu i dodatno smanjivati stanje neprihodonosnih kredita. Naposljetku, nastavljen je napredak europske unije tržišta kapitala (CMU) u skladu s akcijskim planom za CMU iz 2015. godine.

Drugo, u kontekstu rasprava o reformi ESM‑a, ESB je izdao mišljenje u kojemu je podržao uključivanje ESM‑a u pravni okvir EU‑a, unaprjeđenje njegovih instrumenata preventivne financijske pomoći i osiguravanje odgovarajućih uvjeta te preispitivanje njegova upravljanja kako bi se osiguralo brzo i vjerodostojno donošenje odluka zasnovano na visokokvalitetnim neovisnim stručnim savjetima.

Treće, nastavljen je tehnički rad na oblikovanju i vremenskom okviru instrumenta fiskalne stabilizacije kao i na ostalim potencijalnim proračunskim instrumentima za europodručje. U skladu s izvješćem petorice predsjednika iz 2015., ESB je pozdravio taj rad, naglasivši kako bi svaki fiskalni instrument trebao podržavati agregatnu potražnju, posebice u recesijama na europodručju, uz istodobno izbjegavanje ugrožavanja mjera kojima se potiču dobre nacionalne gospodarske i fiskalne politike. ESB je izdao i mišljenje o prijedlogu Europske komisije za uspostavljanje europske funkcije stabilizacije ulaganja (EISF). Na prosinačkom je sastanku na vrhu država europodručja Euroskupina ovlaštena za rad na proračunskom instrumentu za konvergenciju i konkurentnost za države europodručja i europskoga tečajnog mehanizma II (ERM II) na dobrovoljnoj osnovi, u kontekstu višegodišnjega financijskog okvira. Među ostalim razmatranjima u forumima EU‑a bio je i Komisijin prijedlog uredbe o vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama.

U pogledu strukturnih gospodarskih pitanja Europska je komisija predložila program potpore strukturnim reformama kako bi podržala provedbu strukturnih reforma u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (2021. – 2027.). EU je također pristao na povećanje financijske omotnice za postojeći program potpore strukturnim reformama kako bi se programski proračun u razdoblju od 2017. do 2020. godine povećao na 222,8 mil. EUR.

ESB je u okviru rasprave o produbljenju EMU‑a često naglašavao da su puna primjena proračunskih pravila i učinkovitija koordinacija gospodarskih politika ključne za jačanje otpornosti europodručja i izgradnju povjerenja među državama članicama koje je potrebno za daljnju integraciju. U tom je smislu postignut napredak koji se ne može smatrati zadovoljavajućim.

10.2. Ispunjavanje odgovornosti

Odgovornost ESB‑a neodvojiva je od njegove neovisnosti. ESB je neovisna institucija koja ima diskrecijsko pravo primjenjivati svoje instrumente na način koji smatra potrebnim za izvršavanje svojih zadaća i ispunjavanje svog mandata. O takvoj je neovisnosti odlučeno demokratskim putem u okviru ratifikacije Ugovora, čime je ESB‑u dan jasan mandat za koji je odgovoran javnosti. Odgovornošću se, uz sudski nadzor koji provodi Sud Europske unije, osigurava da neovisnost ne rezultira proizvoljnošću i da ESB djeluje u skladu sa svojim mandatom.

Ugovori Europskom parlamentu kao demokratski izabranom tijelu koje zastupa građane EU‑a povjeravaju središnju ulogu u provjeri ESB‑ove odgovornosti. Predsjednik ESB‑a sudjelovao je 2018. na četiri redovita saslušanja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta.^[112] Predsjednik je također sudjelovao na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB‑a, a ESB je objavio svoj odgovor na informacije iz Rezolucije Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2016.^[113] ESB ispunjava svoju obvezu odgovornosti i redovitim izvještavanjem i odgovaranjem na pisana pitanja zastupnika Europskog parlamenta. U 2018. predsjednik ESB‑a primio je 36 pisama s takvim pitanjima, a odgovori na ta pisma objavljeni su na mrežnim stranicama ESB‑a.^[114] Većina pitanja zastupnika Europskog parlamenta odnosila su se na provedbu nestandardnih mjera monetarne politike ESB‑a, gospodarske i financijske uvjete te institucionalna pitanja povezana s ESB‑om i EU‑om. Naposljetku, ESB je također odgovoran Europskom parlamentu i Vijeću EU‑a za aktivnosti nadzora banaka.^[115]

ESB se dodatno angažirao u raspravi o neovisnosti i odgovornosti središnje banke pokrenutoj posljednjih godina. U 2018. godini članovi Izvršnog odbora održali su nekoliko govora o tim temama^[116], dok je u Ekonomskom biltenu objavljen članak u kojemu se istražuje razvoj ESB‑ovih praksi povezanih s odgovornošću.^[117] Među ostalim, u članku se pružaju novi kvantitativni i kvalitativni dokazi o tome kako se ESB‑ova interakcija s Europskim parlamentom intenzivirala i razvijala tijekom krize u smislu učestalosti, formata i sadržaja.

Prema anketi Eurobarometra^[118] u 2018. godini popularnost eura dosegnula je rekordnu visinu, pri čemu je 75 % od 340 milijuna građana europodručja podržavalo jedinstvenu valutu. Riječ je o najvišoj razini podrške zabilježenoj u anketi otkad je euro uveden.

10.3. Implikacije Brexita

Iako ne sudjeluje u pregovorima, ESB je nastavio pratiti i procjenjivati kretanja povezana s Brexitom unutar svojeg mandata. U Pregledu financijske stabilnosti ESB‑a iz studenoga 2018. (FSR) preispituju se potencijalne implikacije Brexita na financijsku stabilnost europodručja. Zaključak je analize da Brexit za financijsku stabilnost europodručja predstavlja ograničen sveukupan rizik, većinom zbog niza mogućnosti na raspolaganju privatnom sektoru u svrhu ublažavanja potencijalnih rizika. Uspostavljanje nove ravnoteže nakon Brexita podrazumijevat će jednokratne troškove prilagodbe te može obuhvaćati rizik frikcije u određenim tržišnim segmentima ako izostanu dobre pripreme. Međutim, rizik da će realno gospodarstvo europodručja ostati bez pristupa financijskim uslugama nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a doima se ograničenim. U skladu s time, analiza upućuju na ograničene sveukupne rizike povezane s kapitalnom pozicijom u bankarskom sektoru europodručja. Ipak, Brexit bez sporazuma mogao bi dovesti do raširenijih i ozbiljnih promjena cijena na tržištu od onih zabilježenih 2018. i dovesti do naglog povećanja premija za rizik i kolebljivosti.

U travnju 2018. ESB i Bank of England uspostavili su zajedničku tehničku radnu skupinu čiji je mandat usredotočen na upravljanje rizikom u razdoblju oko 30. ožujka 2019. na području financijskih usluga. Skupina je izvijestila Europsku komisiju i Ministarstvo financija Ujedinjene Kraljevine o rezultatima svojega rada u listopadu 2018.

Na saslušanju pred Europskim parlamentom u veljači 2018. predsjednik ESB‑a naglasio je važnost ostvarivanja napretka u odnosu na ključne financijske propise EU‑a kao što je EMIR II znatno prije samog Brexita kako bi se postigla pripravnost na sve moguće okolnosti, uključujući i scenarij bez sporazuma.

Na području europskog nadzora banaka ESB i nacionalna nadzorna tijela usredotočili su se na komunikaciju i provedbu nadzornih očekivanja u odnosu na pitanja povezana s Brexitom kao i na procjenu planova za Brexit i zahtjeva za odobrenjem za rad međunarodnih banaka koje premještaju svoju djelatnost iz Ujedinjene Kraljevine na europodručje te planova za Brexit banaka europodručja sa značajnim aktivnostima u Ujedinjenoj Kraljevini. Podrobnije informacije navedene su u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2018.

Sporazum o povlačenju nije sklopljen do zaključnog datuma za ovo izvješće.

10.4. Međunarodni odnosi

G‑20

U okružju kontinuiranoga gospodarskog rasta s povećanim negativnim rizicima za globalne izglede, ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G‑20 raspravljali su o implikacijama trgovinskih napetosti u globalnom gospodarstvu 2018., naglasivši potrebu za pojačanim dijalogom i mjerama za ublažavanje rizika. Članovi skupine G‑20 osvrnuli su se i na implikacije strožih globalnih uvjeta financiranja, posebice za gospodarstva zemalja s tržištima u nastajanju. Skupina G‑20 nastavila je aktivnosti praćenja usmjerene na postizanje snažnoga, održivoga, uključivoga i uravnoteženoga globalnog rasta te je preispitala napredak u postizanju zajedničkoga ciljanog rasta od 2 % do 2018. Mjere provedene u tom kontekstu pripremile su globalno gospodarstvo na rast veći od 2 %, koji će ipak biti postignut kasnije nego što se izvorno očekivalo. Ministri financija i guverneri središnjih banaka ponovo su se opredijelili za stabilan tečaj i provedbu reforma financijskog sektora. Neki od prioriteta argentinskog predsjedanja skupinom G‑20 bili su olakšavanje financiranja infrastrukture i budućnost rada. Skupina G‑20 nastavila je svoja nastojanja na području rješavanja pitanja povezanih s međunarodnim oporezivanjem te razmotrila koristi i potencijalne rizike povezane s tehnološkim inovacijama kao što je kriptoimovina. Usto, potvrdila je svoju opredijeljenost za daljnje jačanje mreže globalne financijske sigurnosti u čijem je središtu snažan i adekvatnim sredstvima opremljen te na kvotama zasnovan MMF, kao i daljnje jačanje globalne financijske arhitekture. U tom kontekstu, Skupina eminentnih osoba za globalno financijsko upravljanje, inicijativa skupine G‑20, objavila je svoje izvješće „Making the Global Financial System Work for All”.

Pitanja politike povezana s MMF‑om i međunarodnom financijskom arhitekturom

ESB je nastavio aktivno sudjelovati u raspravama o međunarodnom monetarnom i financijskom sustavu u MMF‑u i na ostalim forumima, promičući zajedničku europsku poziciju iz perspektive središnje banke.^[119] MMF je vodio rasprave i poticao važna preispitivanja u vezi sa svojim politikama koje se odnose na nadzorni i kreditni okvir. U veljači 2018. MMF je uveo važna pojašnjenja svojih politika povezanih s oblikovanjem programa u valutnim unijama. Privremeno preispitivanje MMF‑ova nadzora zaključeno je u travnju 2018., a MMF‑ov Nezavisan ured za procjenu izdao je preporuke povezane s MMF‑ovim financijskim nadzorom u prosincu 2018. MMF je pokrenuo i preispitivanje uvjeta i oblikovanja programa koje podržava Fond kao i preispitivanje okvira za održivost duga za države s pristupom međunarodnim tržištima kapitala. Osim toga, 2018. nastavljen je rad na petnaestoj reviziji MMF‑ovih kvota.

U srpnju 2018. MMF je zaključio svoj prvi Program procjene financijskog sektora (FSAP) za europodručje – sveobuhvatnu procjenu koja obuhvaća nekoliko europskih institucija, uključujući i ESB‑ove funkcije središnje banke i nadzora. MMF je naglasio da se nadzor banaka na europodručju znatno poboljšao otkad je uspostavljen SSM. Nadalje, iako se otpornost velikih banaka europodručja povećala, i nadalje postoje određene ranjivosti povezane s kreditnim i tržišnim rizikom. Vježba će biti informativna i olakšati provedbu FSAP-a na razini pojedinih država europodručja. Na osnovi MMF‑ovih konzultacija o politikama europodručja, koje su završene u srpnju 2018., zaključeno je da je ekspanzija na europodručju i nadalje snažna, iako se usporava zauzimajući umjereniji tempo. Nadalje, uvođenje dostatnih zaštitnih mjera politike i provedba strukturnih reforma u određenim državama članicama i nadalje su od iznimne važnosti. U listopadu 2018. na Godišnjem sastanku na Baliju MMF je pokrenuo program Bali Fintech Agenda, u okviru kojega se raspravlja o mogućnostima i rizicima koje donose kretanja u financijskoj tehnologiji, pri čemu se fokusira na implikacije tih kretanja u financijskom sektoru.

Suradnja središnjih banaka na međunarodnoj razini

Uzimajući u obzir svoje ograničene resurse ESB je nastavio pozitivno odgovarati na snažan interes središnjih banaka izvan EU‑a u razmjeni iskustava, što odražava njegovu važnu ulogu u globalnom gospodarstvu i u svojstvu europske institucije.

ESB je proširio zemljopisni doseg svoje suradnje sklopivši memorandum o razumijevanju sa South African Reserve Bank. Usto, dodatno su se razvijali odnosi s ključnim središnjim bankama Azije i Latinske Amerike na temelju postojećih bilateralnih memoranduma o razumijevanju. ESB je osnažio i suradnju s regionalnim organizacijama kako bi proširio svoj doseg. Rasprave na razini Eurosustava nastavile su se i na sastanku visokih predstavnika Eurosustava i Latinske Amerike.

ESB i nadalje u ulozi institucije EU‑a vodi ciljane rasprave sa središnjim bankama u potencijalnim budućim državama članicama EU‑a. U tu svrhu kao glavna platforma služi niz regionalnih radionica, a rasprave se organiziraju u bliskoj suradnji s nacionalnim središnjim bankama EU‑a kad god je to moguće. ESB pridonosi i ciljanim aktivnostima suradnje koje nacionalne središnje banke EU‑a provode u svrhu podrške središnjim bankama takvih trećih zemalja.

11. Unaprjeđenje komunikacije

Posljednjih godina komunikacija središnjih banaka sve više postaje središnji element monetarne politike, postajući i sama alatom politike. Jasnom objavom svojih namjera i komunikacijom politika, posebice financijskim tržištima i stručnoj javnosti, ESB je uspješno povećao učinkovitost svojih politika. Prošle je godine ESB dodatno intenzivirao svoje napore da dopre i dalje od svoje tradicionalne publike. Cilj je povezati se sa širim civilnim društvom te pokrenuti dijalog i saslušati širu javnost primjenom novih platforma i formata. Za razliku od komunikacije s tržištima i stručnjacima, u okviru ove vrste angažmana često se susreću temeljna pitanja o tome čime se ESB bavi, zašto se time bavi te zašto je to relevantno za pojedince i njihove zajednice. Uspostavljanjem komunikacije sa širom publikom i upuštanjem u istinske dvostrane dijaloge ESB nastoji povećati razumijevanje svoje uloge i politika te izgraditi povjerenje u sebe kao instituciju.

Usredotočenost na mlade

Uspostavljanje komunikacije s mladima u Europi posebno je važno za ESB. U tu svrhu ESB je pokrenuo svoj program „Vratimo se u škole” kojim se zaposlenici ESB‑a potiču da posjete škole, posebno svoje bivše škole, te da se s učenicima upuste u razgovor o Europi i euru, nudeći odgovore na pitanja koja ih brinu i dijeleći osobna iskustva o tome što znači rad u instituciji EU‑a. U 2018. godini 77 zaposlenika prihvatilo je inicijativu demonstrirajući entuzijazam ESB‑ovih zaposlenika kako bi argumentirali prednosti eura, pomogli približiti EU građanima i učinili nešto za svoju zajednicu.

Usto, ESB je u 2018. godini proširio svoje „Dijaloge ESB‑a s mladima”. Riječ je o inovativnim platformama koje omogućuju studentima i mladim stručnjacima da se upuste u istinski dijalog s visoko pozicioniranim nositeljima politike ESB‑a. U siječnju, primjerice, ESB je uspostavio suradnju s platformom Debating Europe kako bi omogućio dijalog mladih s predsjednikom ESB‑a Mariom Draghijem. Mladi Europljani pozvani su da uz ključnu riječ #AskDraghi šalju izravna pitanja ESB‑u usredotočujući se na niz tema kao što su nezaposlenost mladih i kriptovalute. Pristiglo je više od 280 pitanja iz cijele Europe. Na prvih je pet pitanja odgovorio predsjednik Draghi u intervjuu objavljenom na mrežnim stranicama ESB‑a, pridobivši veliku medijsku pozornost.

Mnogi su aspekti politike središnje banke složeni te ih laici često teško mogu razumjeti. No, ESB je odlučan u tome da unaprijedi dostupnost i privlačnost svojih komunikacija te je u tu svrhu poduzeo nove i inovativne korake. Jedan od primjera bilo je ESB‑ovo nastojanje da poveća doseg ESB‑ova foruma o središnjem bankarstvu u Sintri i učini važne i korisne rasprave koje su se tamo vodile zanimljivima i dostupnima mladima. ESB je pozvao YouTubera i odnedavna doktora znanosti Simona Clarka da izvijesti sa sesija mladih ekonomista putem svojih kanala na društvenim medijima. Zahvaljujući ekskluzivnim snimkama pozadinskih događaja i spontanim intervjuima s ekonomistima pružio je nov pogled na forum o središnjem bankarstvu učinivši njegov sadržaj razumljivijim i pristupačnijim mladim ljudima. Njegov video na mreži YouTube pregledan je više od 30 000 puta.

Digitalni je prostor ključan u ESB‑ovim nastojanjima da bude prisutan na platformama koje ljudi, posebno mladi, posjećuju kako bi došli do novosti i informacija. U studenom 2018. ESB je pokrenuo svoj službeni profil na društvenoj mreži Instagram, putem kojeg, koristeći se većinom vizualnim materijalima, nastoji prikazati ljudsku stranu ESB‑a predstavljajući zaposlenike i dijeleći iskustva svakodnevnog rada u ESB‑u. Koncept na kojemu se zasniva profil na Instagramu također je edukativan, pri čemu ESB dijeli vizualno atraktivan sadržaj putem platforma društvenih medija. Nadalje, više od 457 000 pratitelja održava kontakt s ESB‑om putem ESB‑ova kanala na mreži Twitter. Osim toga, ESB je dodatno proširio svoju internetsku ponudu, a ESB‑ove mrežne stranice sad broje više od 160 000 stranica, od kojih su mnoge na 23 jezika. Posebna mrežna stranica, #EUROat20, kojom se na internetu obilježava 20. obljetnica jedinstvene valute, stvorena je u suradnji s ostalim institucijama EU‑a.

U okviru ESB‑ovih nastojanja da dopre do laika i pridruži se raspravama o tome kako politika ESB‑a utječe na lokalne zajednice i poduzeća na europodručju, član Izvršnog odbora Benoît Cœuré u listopadu je posjetio ruralnu Francusku, gdje se susreo s političarima, tvorničkim radnicima i učenicima kako bi objasnio ESB‑ove recentne odluke monetarne politike, saslušao ih o njihovim problemima i odgovorio na kritike.

Naposljetku, ESB‑ov centar za posjetitelje u svojoj je prvoj godini rada ugostio 20 743 posjetitelja. Centar za posjetitelje, koji se nalazi u ESB‑ovoj glavnoj zgradi u Frankfurtu, omogućuje građanima da istraže ESB‑ove zadaće, povijest i misiju, kao i da razgovaraju s predstavnikom ESB‑a.

12. Dobro upravljanje, organizacijska izvrsnost, otpornost i učinkovitost u zaštiti okoliša

Jačanje ESB‑ova ugleda kao svjetske institucije i inspiriranje, razvoj i angažman zaposlenika dva su od nekoliko ESB‑ovih strateških prioriteta. U 2018. godini ti su prioriteti vodili ESB u njegovim nastojanjima da: (i) postigne organizacijsku izvrsnost gajeći kulturu raznolikosti i uključenosti te potičući poštenje, transparentnost i odgovornost građanima EU‑a, (ii) poveća otpornost u odnosu na tehnološke prijetnje putem povećane sposobnosti obrane ESB‑a i financijskog ekosustava od kibernapada, te (iii) osigura visoku učinkovitost u zaštiti okoliša kontinuiranim smanjenjem ESB‑ova ekološkog otiska.

12.1. Postizanje izvrsnosti raznolikošću i uključenošću

ESB smatra da se različitošću i uključenošću može postići izvrsnost: raznoliki timovi posjeduju širi raspon gledišta, što dovodi do boljeg donošenja odluka i kvalitetnijih rezultata. Poticanje raznolikih timova i uključivo ponašanje ključni su kako bi ESB mogao postići najbolje moguće rezultate za svoje zaposlenike i EU. Zbog toga su raznolikost, poštovanje, etična kultura i dobrobit zaposlenika ESB‑ovi strateški ciljevi.

ESB je u 2018. godini nastavio poticati raznolikost i uključenost kao ključne pokretače poboljšane organizacijske učinkovitosti. U srži tih nastojanja nalaze se poštovanje, poštenje, uključivost i jednake mogućnosti za sve zaposlenike neovisno o, među ostalim, rodu, nacionalnosti, vjeri, seksualnoj orijentaciji, etničkom podrijetlu, dobi, kulturnoj pozadini ili invaliditetu. ESB ima nekoliko mreža za raznolikost, koje često surađuju s Glavnom upravom za ljudske potencijale u svrhu ispunjavanja potreba povezanih sa svim aspektima raznolikosti. Na razini ESSB‑a/SSM‑a ESB razmjenjuje najbolje prakse povezane s raznolikošću i uključenošću s nacionalnim središnjim bankama i nacionalnim nadležnim tijelima: jedan od primjera bio je treći godišnji sastanak mreže za raznolikost ESSB‑a i SSM‑a održan u listopadu 2018. u Rimu.

U 2018. godini ESB‑ov sveobuhvatni program aktivnosti obuhvaćao je podizanje zastave u duginim bojama na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOT), održavanje radionica o „uključivom vođenju“ za ESB‑ove rukovoditelje, proslavu Međunarodnog dana za borbu protiv rasne diskriminacije te organizaciju posebnih predavanja s temama povezanima s LGBT populacijom i rodnom ravnopravnošću.

ESB nastavlja rad na povećavanju broja žena na rukovodećim pozicijama. U svrhu postizanja rodne ravnoteže ESB‑ov Izvršni odbor postavio je ciljeve za kraj 2019. godine i dopunio ih širokim skupom mjera kako bi osigurao njihovo postizanje. Spomenute mjere obuhvaćaju posebni program obuke posvećen ženskom vodstvu, opsežne mogućnosti fleksibilnih radnih uvjeta, usredotočenost rukovoditelja na uključivo vođenje te ambasadore raznolikosti u svakom poslovnom području s ciljem poboljšanja lokalne rodne ravnoteže.

Na kraju 2018. 29 % žena je bilo na rukovodećim pozicijama u usporedbi s ciljem od 35 % za kraj 2019. Na razini višeg rukovodstva udio je iznosio 22 % u usporedbi s ciljem od 28 % za 2019. (vidi Tablicu 2.). Ukupni udio zaposlenica u ESB‑u na svim razinama iznosi 44 %.

U kontekstu postojećih izazova Izvršni odbor ESB‑a prihvatio je u 2018. godini dodatne mjere za poboljšanje rodne raznolikosti. Odlučeno je da u svakom poslovnom području najmanje jedan član višeg rukovodstva i najmanje trećina šireg rukovodstva budu žene. Osim toga, postupci zapošljavanja prilagođeni su kako bi privukli više kandidatkinja. To uključuje, primjerice, veću uključenost agencija za zapošljavanje čiji je zadatak pronaći potencijalne kandidatkinje. Nadalje, ako određeni postupak zapošljavanja ne privuče zadovoljavajući broj kandidatkinja, moguće ga je obustaviti i ponovno pokrenuti. Usto, više će žena u ESB‑u sudjelovati u komisijama za zapošljavanje kako bi spriječile potencijalnu pristranost i osigurale rodno uravnoteženije donošenje odluka.

12.2. Jačanje integriteta i standarda upravljanja

ESB, s podrškom svog Odbora za etiku i Odbora za reviziju, nastoji postići najvišu razinu integriteta i standarda upravljanja.

Na temelju savjeta Odbora za reviziju Upravno vijeće zatražilo je od Odbora za etiku da sastavi jedinstveni Kodeks ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a. Novim se Kodeksom uvodi sveobuhvatan i suvremen etički okvir za članove Upravnog vijeća, Izvršnog odbora i Nadzornog odbora. Usto, njime se Opća načela za interakciju s vanjskim subjektima izričito proširuju na članove Upravnog vijeća i Nadzornog odbora. Članovi Općeg vijeća i ostalih ESB‑ovih tijela više razine, kao što su Odbor za reviziju, Odbor za etiku i Administrativni odbor za preispitivanja, obvezuju se na pridržavanje glavnih općih načela. Jedinstveni kodeks odražava ESB‑ova temeljna načela i vrijednosti, pri čemu na prikladan način uzima u obzir posebnosti ESB‑a kao središnje banke, nadzornika banaka i institucije EU‑a. Osim toga, odgovara na prijedloge dionika ESB‑a s obzirom na standarde integriteta, odgovornost i transparentnost.

Što se tiče zaposlenika, u skladu s preporukom ESB‑ova vanjskog revizora, godišnja provjera usklađenosti privatnih financijskih transakcija, koja obuhvaća nasumično odabranu skupinu zaposlenika, dopunjena je ad hoc provjerom usklađenosti koja se usredotočuje na određenu skupinu zaposlenika ili na određene vrste transakcija.

U 2018. godini ESB‑ov Odbor za reviziju procijenio je ključne aspekte upravljanja u ESB‑u, pokrivši funkciju središnje banke i funkciju nadzora, kao i u Eurosustavu. Odbor za reviziju posebno se usredotočio na ispravno funkcioniranje okvira za upravljanje financijskim rizicima Eurosustava, napredak postignut u koordinaciji akcijskih planova kojima se rješavaju rizici za kibersigurnost te organizacijske inicijative kojima je cilj povećati učinkovitost rada SSM‑a.

U okviru svoje opredijeljenosti za otvorenost i transparentnost ESB je odlučio uspostaviti Javni registar dokumenata. Registar će se postupno povećavati i dopunjavati kako bi javnosti i tržištima pružio jednostavan pristup dokumentima o ESB‑ovim politikama, aktivnostima i odlukama na strukturiran i lako dostupan način.

12.3. Kiberotpornost

Razmjena informacija nužna je za ispravno funkcioniranje financijskog ekosustava, uključujući središnje banke i sam ESB. Stoga su zaštita integriteta i povjerljivosti podataka te osiguravanje dostupnosti IT sustava od primarne važnosti. Sve veća međupovezanost i složenost IT okružja te povećana količina podataka na digitalnim platformama i mrežama popraćeni su sve većom izloženošću kibernapadima i potencijalnim kiberincidentima.^[120] Kibernapadi na financijske subjekte i njihove pružatelje usluga ozbiljan su razlog za zabrinutost jer negativno utječu na potrošače i poduzeća, mogu dovesti do sistemskih rizika, utječu na financijsku stabilnost, a mogu i usporiti gospodarski rast.

ESB je povećao svoju sposobnost obrane razvojem okvira za upravljanje i jačanjem sigurnosnih kontrola putem tehnologije (uključujući dizajn, razvoj i rad), postupaka, obuke i provjera. Usto, u suradnji s partnerima iz financijskog ekosustava ESB promiče otpornost na razini sustava. Kiberotpornost podrazumijeva sposobnost predviđanja kiberprijetnja i ostalih važnih promjena u okruženju te prilagodbe takvim prijetnjama i promjenama kao i sposobnost odupiranja kiberincidentu te ograničavanja njegovih razmjera i brzog oporavka nakon što takav incident nastupi.

ESB je razvio okvir upravljanja za digitalnu sigurnost i kiberotpornost koji opisuje sustave upravljanja i organizacije za ESB‑ovu vlastitu digitalnu sigurnost i kiberotpornost, uključujući pojašnjenje uloga i odgovornosti. Rizici za kibersigurnost operativni su rizici, zbog čega se svrstavaju u okvir upravljanja cjelokupnim operativnim rizikom. Okvir za digitalnu sigurnost i kiberotpornost dopunjuje okvire koji uređuju ESB‑ov pristup upravljanju nefinancijskim rizicima te povećava razumijevanje i svjesnost o digitalnoj sigurnosti, kiberriziku i kiberotpornosti. ESB‑ove sposobnosti reakcije i oporavka u slučaju kibernapada na vlastitu organizaciju bit će dodatno ojačane u 2019. unaprjeđenjem planova poslovnoga kontinuiteta i ispitivanjem postojećih sustava za upravljanje incidentima i krizama.

Sigurnost uključuje prikupljanje i analizu podataka o prijetnjama i provedbu obrambenih mjera te jačanje sposobnosti otkrivanja i reakcije. Izvještavanje o incidentima, suradnja i dijeljenje informacija ključni su za učinkovitu zaštitu. Unutar ESB‑a novi Upravljački odbor za kibersigurnost (CSSC) olakšava razmjenu informacija, usklađenost politika i suradnju na radnoj razini s ciljem poticanja kiberotpornosti ESB‑a i europskoga financijskog sektora. ESB promiče razmjenu informacija unutar ESSB‑a i olakšava razmjenu informacija unutar mreže za razmjenu informacija o situacijskoj svjesnosti na području operativne sigurnosti (OSSA), koja broji 33 institucije članice diljem svijeta.

Zbog kontinuiranog razvoja kibernapada potrebno je neprestano informirati pojedince o novim sigurnosnim prijetnjama i mogućim protumjerama. Za ESB je ključno da uspostavi visoku razinu svjesnosti zaposlenika o IT sigurnosti kako bi osigurao zaštitu korisnika i informacijske imovine. Zaposlenicima je osigurana obuka kako bi povećali svoje vještine i sposobnosti povezane s IT sigurnošću. U 2019. godini bit će pokrenuta obvezna internetska obuka. Redovito se provode bihevioralno ispitivanje i ispitivanje IT sustava i procesa.

ESB se usredotočuje na kiberotpornost iz regulatorne perspektive u okviru svojih razmatranja operativnog rizika za infrastrukture financijskog tržišta, pri čemu nastoji osigurati implementaciju relevantnih standarda unutar europodručja te promicati harmonizaciju na međunarodnoj razini. U skladu s tim pristupom Eurosustav je uspostavio strategiju za kiberotpornost infrastruktura financijskog tržišta s nizom mjera usmjerenih na otpornost pojedinačnih infrastruktura financijskih tržišta, sektorsku otpornost i strateški angažman regulatora i industrije.

Kako bi osigurao dosljednu primjenu „Smjernica o kiberotpornosti za infrastrukture financijskog tržišta” Odbora za plaćanja i tržišne infrastrukture (CPMI) i Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO) Eurosustav je razvio „očekivanja vezana uz nadzor nad kiberotpornošću infrastruktura financijskog tržišta” (CROE). CROE ima tri ključne svrhe:

• pruža infrastrukturama financijskog tržišta detaljne korake o načinu provedbe smjernica, čime se osigurava sposobnost infrastruktura financijskog tržišta da potiču poboljšanja i povećavaju svoju kiberotpornost tijekom duljeg razdoblja;
• pruža nadzornicima jasna očekivanja za procjenu infrastruktura financijskog tržišta za koje su odgovorni;
• stvara osnovu za konstruktivnu raspravu između infrastruktura financijskog tržišta i odgovarajućih nadzornika.

U svibnju 2018. ESB je pokrenuo testni okvir na razini EU‑a za etičko hakiranje koje se zasniva na obavještajnim podatcima o prijetnjama (Threat Intelligence-based Ethical Red Teaming) (TIBER-EU), koji je Eurosustav razvio kao alat kojim se upraviteljima infrastruktura financijskog tržišta omogućuje da povećaju kiberotpornost. TIBER‑EU prvi je zajednički europski okvir kojim se olakšava kontrolirana, prilagođena provjera ključnih proizvodnih sustava u funkciji etičkim hakiranjem zasnovanim na obavještajnim podatcima u skladu s taktikom, tehnikama i postupcima stvarnih napadača. Cilj je okvira osigurati standardizaciju i međusobno priznavanje kiberprovjera diljem EU‑a te izbjeći da se infrastrukture financijskog tržišta moraju podvrgavati pojedinačnim provjerama u svakoj državi članici.

U okviru nastojanja da unaprijedi operativnu otpornost financijskog sektora Eurosustav u svojoj funkciji nadzornika organizira vježbe krizne komunikacije diljem tržišta. U 2018. godini Eurosustav je s ključnim sudionicima organizirao vježbu krizne komunikacije UNITAS. Sudionici, uključujući velike platne sustave s europodručja, središnje depozitorije vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane, pružatelje usluga, tržišne infrastrukture i središnje banke u ulozi nadzornika, bavili su se scenarijem kibernapada na infrastrukture financijskog tržišta koji kompromitira integritet njihovih podataka. Vježba se sastojala od vođene rasprave između tržišnih sudionika, omogućujući iznošenje opažanja i donošenje zaključaka temeljenih na scenariju kao i utvrđivanje potencijalnih područja za zajednički rad kako bi se dodatno unaprijedila kiberotpornost šireg sektora.

Prepoznavši potrebu za stvaranjem foruma koji bi okupio tržišne sudionike, nadležna tijela i stručnjake za kibersigurnost na paneuropskoj razini, Eurosustav je osnovao Europski odbor za kiberotpornost paneuropskih financijskih infrastruktura (ECRB). Cilj je ECRB‑a povećati kiberotpornost infrastruktura financijskog tržišta i njihovih ključnih pružatelja usluga, kao i širega financijskog sektora EU‑a, u skladu s međunarodnim standardima. Taj se cilj može postići promicanjem povjerenja i suradnje te olakšavanjem zajedničkih inicijativa – i među tržišnim sudionicima i između tržišnih sudionika i nadležnih tijela.

ESB svojim nadzorom IT rizika banaka obuhvaća kiberotpornost i operativnu otpornost. Posebnu je pozornost potrebno usmjeriti na kiberrizik s obzirom na povećanu međupovezanost banaka i njihovo sve češće oslanjanje na informacijske tehnologije te brzinu kojom odlučni napadači mogu pronaći i iskoristiti ranjivosti.

ESB je 2018. počeo provoditi EBA‑ine Smjernice o procjeni rizika IKT‑a u okviru postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) (EBA/GL/2017/05) kojima se osigurava dosljedna i sveobuhvatna procjena stanja IT rizika u svim nadziranim značajnim kreditnim institucijama na europodručju, što je rezultiralo određenim daljnjim aktivnostima u pojedinačnim bankama, kao i utvrđivanjem tematskih područja kojima se potrebno posvetiti na široj razini. Na općenitijoj razini, ESB je naglasio da banke moraju i nadalje biti pripravne na sve vrste IT rizika te da ne smiju ograničavati svoje aktivnosti samo na odabrana područja IT rizika.

ESB je uvelike pridonio EBA-inim Smjernicama o upravljanju rizicima IKT‑a i sigurnosnim rizicima koje su u prosincu 2018. objavljene u svrhu savjetovanja. Očekuje se da će se smjernicama uskladiti zahtjevi povezani s upravljanjem IT rizicima za banke diljem Europe te osigurati jednaki uvjeti za sve. Osim toga, nadzor IT rizika u ESB‑u i nadalje obuhvaća kontinuiran nadzor koji provode zajednički nadzorni timovi, intruzivne i ciljane nadzore na licu mjesta usredotočene na određene ciljeve povezane s IT rizicima te informiranje o kibernapadima putem ESB‑ova okvira za izvještavanje o kiberincidentima.

Nastavlja se aktivna globalna suradnja, posebice na europskoj razini, kako bi ojačala kiberotpornost financijskog ekosustava.

12.4. Smanjenje ESB‑ova ekološkog otiska

ESB, kao europska institucija, svjestan je svoje odgovornosti u pridonošenju zaštiti okoliša i suočavanju s izazovima koje klimatske promjene predstavljaju za dobrobit društva i budućih generacija. Otkad je 2007. donesena prva politika zaštite okoliša ESB je neprestano radio na unaprjeđenju svoje učinkovitosti u zaštiti okoliša i smanjenju svoga ugljičnog otiska. ESB je od 2010. registriran u europskom sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS), a njegov sustav upravljanja zaštitom okoliša obuhvaća sve tri zgrade u kojima su u Frankfurtu smješteni zaposlenici ESB‑a – glavnu zgradu u Sonnenmannstrasse te nebodere Japan Center i Eurotower.

Zaštita okoliša sastavni je dio ESB‑ove poslovne strategije i oblikuje svakodnevne poslove i procese. S podrškom više od 50 internih predstavnika za zaštitu okoliša te brojnih predanih timova i pojedinaca diljem organizacije, ESB nastoji kontinuirano smanjivati svoj ekološki otisak. Svoje opredjeljenje za zaštitu okoliša ESB je pokazao informiranjem zaposlenika, provedbom mjera za povećanje učinkovitosti i suradnjom s različitim dionicima u svrhu postizanja ESB‑ovih ciljeva povezanih sa zaštitom okoliša. Jedna od takvih mjera bila je i pokretanje svestranoga mrežnog alata za suradnju koja omogućuje ESB‑u da sa svojim kolegama surađuje na daljinu. Tim se alatom obogaćuje mrežna interakcija, ali se i omogućuje izbjegavanje putovanja kad god je to moguće, čime se smanjuju emisije. Usto, ESB je dodatno optimizirao sustav osvjetljenja svoje glavne zgrade kako bi smanjio intenzitet svjetla u određenim dijelovima te je prilagodio raspored rada kako bi osigurao dodatnu uštedu energije. Nadalje, jednokratne čaše u zajedničkim prostorijama zamijenjene su čašama za višekratnu uporabu, čime se znatno smanjio otpad.

Protekla je godina za ESB bila vrlo dinamična u smislu aktivnosti s ciljem podizanja razine ekološke osviještenosti s obzirom na to da je ESB sudjelovao u nekoliko međunarodnih kampanja. Pridružio se frankfurtskoj zajednici u pozivu na djelovanje kako bi upozorili na klimatske promjene tijekom WWF‑ova Sata za planet Zemlju 2018. Zajedno sa 183 druga poduzeća i institucije u Frankfurtu ESB je isključio sva svjetla koja nisu ključna te potaknuo zaposlenike da se pridruže kampanji te pronađu i druge načine da postanu ekološki osvješteniji. U okviru još jedne inicijative ESB je šesti put sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti. Kako bi se zaposlenike ESB‑a potaknulo na odabir ekološki prihvatljivijeg prijevoza od kuće do radnog mjesta i obratno, organizirane su različite aktivnosti kao što su sigurnosne provjere bicikala, timska natjecanja i kvizovi na temu mobilnosti i klime. Osim toga zaposlenicima su u ESB‑u pružene informacije o ekološki prihvatljivoj mobilnosti.

U smanjenju ESB‑ova utjecaja na okoliš ključna je i podrška vanjskih dobavljača. Primjerice, pri odabiru ESB‑ova pružatelja usluga čišćenja u obzir su uzeti kriteriji održivosti. Ti su kriteriji rezultirali uvođenjem mnogih ekološki prihvatljivih materijala u svakodnevne aktivnosti, poput recikliranog papira u toaletima. Poduzeće koje ESB‑u pruža usluge čišćenja rabi inovativne proizvode za čišćenje koji nisu štetni i u potpunosti su biorazgradivi, a postupke dubinskog čišćenja provodi isključivo mehanički. Postupak doziranja također je optimiziran kako bi se smanjila potrošnja vode i unaprijedilo recikliranje vode pri čišćenju podova.

ESB blisko surađuje s nacionalnim središnjim bankama i s drugim europskim institucijama i tijelima kako bi povećali učinak i nastavili učiti jedni od drugih. Zajedno mogu dijeliti najbolje prakse, raspravljati i istraživati nova rješenja zajedničkih izazova te komunicirati o svojoj učinkovitosti u zaštiti okoliša. Na zajedničkoj mrežnoj stranici EMAS u europskim institucijama europske institucije i tijela istražuju praktične koristi registracije u sustavu EMAS te dijele najbolje prakse i spoznaje povezane s uštedom resursa. Stoga međuinstitucijska suradnja čini još jedan ključni stup ESB‑ove opredijeljenosti za zaštitu okoliša.

ESB također objavljuje podatke o svojoj učinkovitosti u zaštiti okoliša i mjerama koje provodi na mrežnoj stranici Zaštita okoliša u ESB‑u.

Godišnji financijski izvještaji

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/annrep/ecb.annualaccounts2018~cd3eabaa40.hr.pdf

Konsolidirana bilanca Eurosustava na dan 31. prosinca 2018.

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/ecb.eurosystembalancesheet2018~5b51d1aefe.hr.pdf

Statistički odjeljak (dostupno samo na engleskom jeziku)

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/annrep/ecb.ar_annex2018_statistical_section~7ddac28291.en.pdf