Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Što je višak likvidnosti?

28. prosinca 2017. (posljednji put posuvremenjeno: 31. listopada 2023.)

Nekim instrumentima monetarne politike pušta se novac u bankovni sustav. Zbog toga u sustavu može biti više novca nego što je bankama potrebno. Taj se novac naziva »viškom likvidnosti«. U nastavku objašnjavamo što to znači i kako višak likvidnosti nastaje.

Kao prvo, što je likvidnost i kako nastaje?

»Likvidnost« je novac koji drže poslovne banke. Određeni iznos drže u vlastitim trezorima u obliku gotovine, ali većinu drže na računima kod središnjih banaka. Ta tekuća sredstva koja poslovne banke drže kod središnjih banaka često se nazivaju »pričuvama središnjih banaka«.

Središnje banke puštaju likvidnost u prvom redu svojim operacijama monetarne politike. ESB to čini operacijama refinanciranja i kupnjom vrijednosnih papira.

Čemu likvidnost služi?

Banke tom likvidnošću ispunjavaju svoje kratkoročne obveze kao što su plaćanja i isplate novca klijentima. Rabe je i za održavanje minimalnih obveznih pričuva koje određuju središnje banke.

Puštanje likvidnosti, u određenoj količini i po određenoj cijeni, jedan je od glavnih načina na koji središnje banke utječu na uvjete na financijskim tržištima i na prijenos monetarne politike.

Ako je dostupno manje likvidnosti ili ako je skuplja, to će utjecati na odluke poslovnih banaka o obujmu i uvjetima kreditiranja i zaduživanja. Stručnjaci to nazivaju pooštravanjem uvjeta financiranja.

Kada su uvjeti financiranja pooštreni i kamatne stope više, pojedinci i poduzeća manje su skloni zaduživanju, zbog čega manje troše odnosno ulažu. Zbog toga se gospodarstvo smiruje a inflacija smanjuje.

Vrijedi i suprotno: Kada je bankama dostupno više likvidnosti po manjoj cijeni, pojedinci i poduzeća spremniji su se zaduživati. Takvo ublažavanje uvjeta financiranja potiče kreditiranje i jača gospodarstvo.

Što je onda višak likvidnosti?

Višak likvidnosti novac je koji preostane u bankovnom sustavu nakon što poslovne banke ispune obveze održavanja minimalnih obveznih pričuva. Banke moraju održavati te minimalne pričuve kako bi pokrile određene obveze, većinom depozite klijenata. Ta sredstva drže na tekućim računima kod svojih nacionalnih središnjih banaka.

Kako banke međusobno posluju, taj višak likvidnosti kreće se u bankovnom sustavu.

Zašto je u bankovnom sustavu višak likvidnosti?

Financijska kriza u 2008. bila je prekretnica. Prije krize ESB bi procijenio koliko je likvidnosti potrebno bankovnom sustavu europodručja u cjelini i zatim bankama na raspolaganje stavio određenu količinu novca u obliku kredita u sklopu redovitih operacija refinanciranja. Banke bi se za te kredite natjecale, kao na aukciji. Banke koje bi dobile kredit mogle su zadovoljiti svoje potrebe ili novac posuditi drugim bankama, što se naziva »međubankovnim kreditiranjem«.

Međutim, nakon propasti investicijske banke Lehman Brothers povjerenje među bankama postupno je slabjelo i međubankovno kreditiranje gotovo je potpuno prestalo. U takvim uvjetima nepovjerenja poslovne banke okrenule su se središnjim bankama kao jedinom pouzdanom izvoru likvidnosti i sve se agresivnije natjecale na aukcijama ESB‑a u sklopu operacija refinanciranja, što je dovelo do rasta kamatnih stopa na kredite. ESB je tada bankama počeo osiguravati potrebnu likvidnost po nepromjenjivoj kamatnoj stopi (u postupku koji se naziva »raspodjelom punog iznosa likvidnosti po nepromjenjivoj kamatnoj stopi«). Banke su zauzvrat morale ponuditi dostatan kolateral kao jamstvo za traženi novac.

U tom novom sustavu banke su zaključile da je bolje zahtijevati malo više likvidnosti nego što je potrebno. Sve više banaka počelo je »nagomilavati« likvidnost za svaki slučaj. Stoga je bankarski sektor u cjelini zahtijevao više likvidnosti nego što je bilo potrebno za ispunjenje kratkoročnih obveza i održavanje minimalnih obveznih pričuva. Tako se stvorio višak likvidnosti u bankovnom sustavu.

Poslovne banke svoj višak likvidnosti mogu položiti kod središnje banke na tekući račun ili kao novčani depozit. Upravno vijeće ESB‑a donosi odluke o kamatnoj stopi na novčani depozit, koja je jedna od triju ključnih kamatnih stopa koje određuje ESB. Kamate na salda tekućih računa obračunavaju se po kamatnoj stopi od 0 %.

Kakvo je trenutačno stanje u vezi s viškom likvidnosti?

U našem sustavu raspodjele punog iznosa likvidnosti po nepromjenjivoj kamatnoj stopi, koji se i dalje primjenjuje, banke još mogu dobiti svu likvidnost koja im je potrebna.

U jednom razdoblju količina viška likvidnosti u bankovnom sustavu još se više povećala zbog ESB‑ove kupnje vrijednosnih papira i ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Programi kupnje vrijednosnih papira bili su instrument ublažavanja monetarne politike u razdoblju u kojem nije bilo moguće nastaviti smanjivati kamatne stope. Međutim, od studenoga 2022. u sustavu je sve manje viška likvidnosti, uglavnom zato što banke postupno otplaćuju sredstva koja su pozajmile u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja i zato što od ožujka 2023. Eurosustav postupno smanjuje držanja u portfeljima vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike