Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
Christine Lagarde
The President of the European Central Bank
Luis de Guindos
Vice-President of the European Central Bank
  • IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 27. listopada 2022.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 75 baznih bodova. Trećim uzastopnim znatnim povećanjem kamatnih stopa monetarne politike ostvaren je velik napredak u postupnom ukidanju monetarne akomodacije. Donijeli smo današnju odluku o povećanju ključnih kamatnih stopa i očekujemo da ćemo ih nastaviti povećavati radi što skorijeg povratka inflacije na naš srednjoročni inflacijski cilj od 2 %. Odluke o kamatnim stopama donosit ćemo na svakom sastanku povezanom s monetarnom politikom u skladu s kretanjem inflacijskih i gospodarskih izgleda.

Inflacija je i dalje pretjerano visoka i dulje će razdoblje ostati viša od našeg cilja. U rujnu je inflacija u europodručju dosegnula 9,9 %. U proteklih su nekoliko mjeseci snažan rast cijena energije i hrane, uska grla u opskrbnim lancima i oporavak potražnje poslije pandemije prouzročili širenje cjenovnih pritisaka i rast inflacije. Monetarnom politikom nastojimo smanjiti potporu potražnji i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja.

Upravno vijeće također je odlučilo promijeniti uvjete treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (dalje u tekstu: operacije TLTRO III). U akutnoj fazi pandemije taj je instrument imao ključnu ulogu u smanjenju negativnih rizika za stabilnost cijena. Danas, s obzirom na neočekivani i izvanredni porast inflacije, treba prilagoditi taj instrument kako bi bio u skladu s općenitom normalizacijom monetarne politike te kako bi se pojačao prijenos povećanja ključnih kamatnih stopa na uvjete bankovnog kreditiranja. Stoga smo odlučili prilagoditi kamatne stope primjenjive na operacije TLTRO III od 23. studenoga 2022. i bankama ponuditi dodatne datume za dobrovoljne prijevremene otplate.

Naposljetku, kako bi se remuneracija minimalnih pričuva koje drže kreditne institucije u Eurosustavu u većoj mjeri uskladila s uvjetima na tržištu novca, odlučili smo da će se minimalne pričuve remunerirati po stopi koja je jednaka ESB‑ovoj stopi na novčani depozit.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama. Promjene uvjeta operacija TLTRO III podrobnije su opisane u zasebnom priopćenju za javnost koje će biti objavljeno u 15.45 SEV. U 15.45 SEV objavit ćemo još jedno tehničko priopćenje za javnost, u kojem će biti podrobnije opisana promjena remuneracije minimalnih pričuva.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarska aktivnost u europodručju vjerojatno se znatno usporila u trećem tromjesečju i očekujemo da će dalje slabjeti do kraja godine i početkom sljedeće godine. Visoka inflacija smanjuje realne dohotke potrošača i povećava troškove poduzeća te stoga i dalje nepovoljno utječe na potrošnju i proizvodnju. Ozbiljni poremećaji opskrbe plinom dodatno su pogoršali situaciju i naglo je oslabjelo pouzdanje potrošača i poduzeća, što također nepovoljno utječe na gospodarstvo. Usporava se rast potražnje za uslugama, koji je u prethodnim tromjesečjima bio snažan zbog ponovnog otvaranja sektora koji su bili najviše pogođeni pandemijom, i smanjuju se anketni pokazatelji novih narudžbi u sektoru prerađivačke industrije. Nadalje, rast globalne gospodarske aktivnosti usporava se u okružju dugotrajne geopolitičke neizvjesnosti, posebno zbog neopravdanog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i pooštravanja uvjeta financiranja. Trgovinski uvjeti pogoršali su se jer uvozne cijene rastu brže od izvoznih, što nepovoljno utječe na dohotke u europodručju.

Dinamika na tržištu rada bila je snažna i u trećem tromjesečju. Stopa nezaposlenosti u kolovozu je i dalje bila na povijesno niskoj razini od 6,6 %. Premda kratkoročni pokazatelji upućuju na zaključak da se otvaranje radnih mjesta nastavilo u trećem tromjesečju, slabljenje gospodarske aktivnosti moglo bi ubuduće prouzročiti malo veću nezaposlenost.

Kako bi se ograničio rizik poticanja inflacije, mjere fiskalne potpore kojima se želi zaštititi gospodarstvo od utjecaja visokih cijena energije trebale bi biti privremene i usmjerene na najranjivije skupine. Tvorci politika trebali bi poticati smanjenje potrošnje energije i poduprijeti opskrbu energijom. Vlade bi istodobno trebale provoditi fiskalnu politiku usmjerenu na smanjivanje visokog omjera javnog duga. Strukturnim politikama trebalo bi povećati potencijal rasta i kapacitet ponude u europodručju te ojačati otpornost europodručja, čime bi se pridonijelo smanjenju srednjoročnih cjenovnih pritisaka. Hitrom provedbom planiranih ulaganja i strukturnih reformi u sklopu programa Next Generation EU dat će se važan doprinos ostvarenju tih ciljeva.

Inflacija

Inflacija je u rujnu porasla na 9,9 % zbog daljnjeg rasta svih sastavnica. Inflacija cijena energije, koja je iznosila 40,7 %, i dalje je bila glavni pokretač ukupne inflacije, pri čemu je doprinos cijena plina i električne energije rastao. Nastavila je rasti i inflacija cijena hrane, koja je dosegnula 11,8 %, jer je proizvodnja hrane dodatno poskupjela zbog velikih ulaznih troškova.

Problem uskih grla u opskrbnim lancima postupno se smanjuje, no njihov odgođeni utjecaj i dalje pridonosi inflaciji. Premda sve slabiji, učinak potisnute potražnje i dalje djeluje na povećanje cijena u uslužnom sektoru. Deprecijacija eura pridonijela je rastu inflacijskih pritisaka.

Cjenovni pritisci vidljivi su u sve više sektora, djelomično zbog utjecaja velikih troškova energije koji se prenosi na cijelo gospodarstvo. Zbog toga su mjere temeljne inflacije i dalje na povišenim razinama. Među ostalim, inflacija bez energije i hrane u rujnu je dodatno porasla na 4,8 %.

Snažno tržište rada vjerojatno će poduprijeti rast plaća, koje će porasti i zbog kompenzacije za visoku inflaciju. Iz novih podataka o plaćama i nedavno sklopljenih sporazuma o plaćama vidljivo je da bi se rast plaća mogao ubrzati. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno je na razini od oko 2 %, premda je došlo do dodatnih revizija nekih pokazatelja koji su na razinama iznad ciljnih, što upućuje na potrebu daljnjeg praćenja.

Procjena rizika

Novi podatci potvrđuju da su rizici za budući gospodarski rast nedvojbeno negativni, osobito u kratkoročnom razdoblju. Dugotrajan rat u Ukrajini i dalje je znatan rizik. Pouzdanje bi se moglo dodatno smanjiti, a ograničenja na strani ponude povećati. Istodobno bi troškovi energije i hrane mogli dulje ostati viši od očekivanih. Na rast u europodručju moglo bi nepovoljno utjecati i slabljenje svjetske gospodarske aktivnosti.

Rizici za inflacijske izglede prije svega su pozitivni. Glavni je rizik u kratkoročnom razdoblju daljnje povećanje maloprodajnih cijena energije. U srednjoročnom razdoblju inflacija bi mogla biti viša od očekivane dođe li do daljnjeg rasta cijena energenata i prehrambenih sirovina i snažnijeg prijenosa njegova utjecaja na potrošačke cijene, dugotrajnog pogoršanja proizvodnih kapaciteta gospodarstva europodručja, trajnog porasta inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine i rasta plaća većeg od predviđenoga. Nasuprot tomu, smanjenje troškova energije i daljnje slabljenje potražnje smanjili bi cjenovne pritiske.

Financijski i monetarni uvjeti

Troškovi financiranja banaka povećavaju se kao posljedica rasta tržišnih kamatnih stopa. Zaduživanje je poskupjelo i za poduzeća i kućanstva. Bankovno kreditiranje poduzeća i dalje je stabilno, što je posljedica potrebe poduzeća za financiranjem velikih troškova proizvodnje i stvaranjem zaliha. Istodobno se potražnja za kreditima za financiranje ulaganja nastavila smanjivati. Kreditiranje kućanstava umjerenije je zbog pooštravanja standarda odobravanja kredita i smanjenja potražnje za kreditima u uvjetima sve većih kamatnih stopa i slabog pouzdanja potrošača.

Prema najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka standardi odobravanja kredita u trećem su se tromjesečju ove godine pooštrili za sve kategorije kredita zbog veće zabrinutosti banaka povezane s pogoršanim gospodarskim izgledima i rizicima kojima su njihovi klijenti izloženi u trenutačnom okružju. Banke očekuju da će nastaviti pooštravati standarde odobravanja kredita u četvrtom tromjesečju.

Zaključak

Ukratko, danas smo povećali tri ključne kamatne stope ESB‑a za 75 baznih bodova i očekujemo da ćemo ih nastaviti povećavati kako bismo postigli što skoriji povratak inflacije na našu srednjoročnu ciljnu razinu. Trećim uzastopnim znatnim povećanjem kamatnih stopa monetarne politike ostvaren je velik napredak u postupnom ukidanju monetarne akomodacije. Kontinuiranoj normalizaciji monetarne politike pridonijet će i promjene uvjeta naših ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje ćemo donositi na osnovi podataka i na svakom sastanku. Spremni smo prilagoditi sve svoje instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na ciljnu razinu u srednjoročnom razdoblju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije