1. Pregled

Gospodarska aktivnost europodručja blago se smanjila na prijelazu u 2023. godinu, ali je ostala relativno otporna na velike negativne šokove na strani ponude koji su pogodili gospodarstvo. Očekuje se da će gospodarstvo ponovno rasti u sljedećim tromjesečjima zbog umjerenosti cijena energije, jačanja inozemne potražnje i rješavanja uskih grla u opskrbnim lancima, koje će poduzećima omogućiti da nastave nadoknađivati velike zaostatke u izvršenju narudžbi, te daljnjeg smanjivanja neizvjesnosti, među ostalim one povezane s nedavnim stresom u bankarskom sektoru. Nadalje, očekuje se da će se realni dohodci povećati zahvaljujući snažnom tržištu rada, a nezaposlenost će pasti na najniže zabilježene razine. Premda će pooštravanje monetarne politike ESB‑a u sve većoj mjeri utjecati na realno gospodarstvo, očekuje se da će nepovoljni učinci strožih uvjeta ponude kredita biti ograničeni. Oni će, zajedno s postupnim ukidanjem mjera fiskalne potpore, nepovoljno utjecati na gospodarski rast u srednjoročnom razdoblju. Općenito gledajući, godišnji prosječni rast realnog BDP‑a trebao bi se usporiti s 3,5 %, koliko je iznosio u 2022., na 0,9 % u 2023., a zatim se povećati na 1,5 % u 2024. i 1,6 % u 2025.^[1] U odnosu na projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2023. izgledi za rast BDP‑a revidirani su naniže za 0,1 postotni bod za 2023. i 2024., uglavnom zbog strožih uvjeta financiranja. Rast BDP‑a u 2025. ostaje nepromijenjen jer se očekuje da će ti učinci biti djelomično neutralizirani utjecajem većeg realnog raspoloživog dohotka i manje neizvjesnosti.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) pokazuje veću perzistentnost nego što se prethodno očekivalo, unatoč padu cijena energije i smanjenju problema uskih grla u opskrbnim lancima. Budući da bi inflacija cijena energije trebala ostati negativna i dalje se smanjivati tijekom 2023. te da bi se inflacija cijena hrane trebala naglo smanjiti, očekuje se da će se ukupna inflacija nastaviti smanjivati i iznositi oko 3 % u posljednjem tromjesečju godine. Ipak, predviđa se da će inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane nadmašiti ukupnu inflaciju u kratkoročnom razdoblju i ostati viša od nje do prvih mjeseci 2024., premda će se postupno smanjivati od druge polovice ove godine. Kako neizravni učinci prošlih šokova cijena energije i drugih pritisaka proizvođačkih troškova na cijene budu postupno slabjeli, što će dovesti do očekivanog smanjivanja, troškovi rada postat će glavni pokretač inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane. Očekuje se da će rast plaća u većem dijelu projekcijskog razdoblja i dalje biti više nego dvostruko veći od povijesnog prosjeka te da će biti potaknut naknadom za inflaciju, pooštrenim uvjetima na tržištu rada i povećanjima minimalnih plaća. Ipak, očekuje se da će profitne marže, koje su se znatno povećale u 2022., djelovati kao zaštitni sloj i donekle ublažiti učinak prijenosa tih troškova u srednjoročnom razdoblju. Osim toga, monetarna politika trebala bi pridonositi daljnjem smanjivanju temeljne inflacije u sljedećim godinama. Općenito gledajući, očekuje se da će se ukupna inflacija smanjiti s 8,4 % u 2022. na prosječno 5,4% u 2023., 3,0 % u 2024. i 2,2 % u 2025. godini. U odnosu na projekcije iz ožujka 2023. ukupna inflacija revidirana je neznatno naviše za cijelo projekcijsko razdoblje, i to uglavnom zbog znatne revizije naviše inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane, koja je posljedica revizija zbog iznenađujuće visokih vrijednosti inflacije u posljednje vrijeme i malo većih jediničnih troškova rada, koji su više nego neutralizirali učinak nižih pretpostavki o cijenama energije i strožih uvjeta financiranja.

Tablica

Projekcije rasta i inflacije za europodručje

(godišnje stope promjene)

Neizvjesnost povezana s projekcijama i dalje je velika, zbog čega su projekcije rasta i inflacije prikazane s rasponima neizvjesnosti (Grafikoni 1. i 4.).

2. Realno gospodarstvo

Gospodarska aktivnost u europodručju blago se smanjila u prvom tromjesečju 2023.,^[2] pri čemu se potrošnja smanjila a doprinos neto izvoza bio je pozitivan u uvjetima smanjenja uvoza energenata (Grafikon 1.). Industrijska proizvodnja bila je snažna na počeku godine zbog povijesno visokih zaostataka u izvršavanju narudžbi i rješavanja problema uskih grla u opskrbnim lancima, ali se u ožujku naglo smanjila. Anketni pokazatelji upućuju na zaključak da su usluge podupirale rast u prvom tromjesečju 2023. u okružju negativnih učinaka prijenosa mjesečne dinamike u četvrtom tromjesečju 2022. Kada je riječ o sastavnicama finalne uporabe BDP‑a, osobna potrošnja smanjila se zbog slabe dinamike realnog raspoloživog dohotka u uvjetima visoke inflacije i pooštravanja uvjeta financiranja te unatoč snažnom rastu zaposlenosti. S druge strane, doprinos neto izvoza rastu BDP‑a bio je pozitivan u prvom tromjesečju, što je u prvom redu bilo posljedica pada uvoza zbog slabije domaće potražnje i manje potrošnje energije.

Grafikon 1.

Rast realnog BDP‑a europodručja

(stope promjene u odnosu na prethodno tromjesečje, sezonski i kalendarski prilagođeni tromjesečni podatci)

Predviđa se da će se rast BDP‑a povećavati od drugog tromjesečja 2023. i biti postojan u drugoj polovici godine kako se budu smanjivali učinci uskih grla u opskrbnim lancima i energetskih šokova i kako se realni dohodak bude oporavljao, i to unatoč pogoršanju izgleda prerađivačke industrije. S obzirom na to da se inflacija smanjuje, a plaće rastu u uvjetima dinamičnog tržišta rada, očekuje se da realni raspoloživi dohodak u drugom tromjesečju ponovno raste. Rast realnog raspoloživog dohotka, zajedno sa smanjenjem neizvjesnosti i povećanjem povjerenja, stvara uvjete za oporavak osobne potrošnje. Pozitivan doprinos neto trgovine u prvom tromjesečju vjerojatno se smanjio u drugom tromjesečju usporedno s jačanjem rasta uvoza u skladu s rastom domaće potražnje. Većina pokazatelja povjerenja i očekivanja poduzeća i potrošača u skladu je s tom ocjenom. Rezultati ankete za potrebe izrade indeksa PMI (engl. Purchasing Managers' Index) iz svibnja upućuju na oporavak potaknut uslugama, dok se aktivnost u prerađivačkoj industriji smanjuje. Gospodarska aktivnost bit će ograničena i u 2023. pod utjecajem pooštravanja uvjeta financiranja. Općenito gledajući, očekuje se da će se realni BDP i u drugom i u trećem tromjesečju 2023. povećati za 0,3 % u skladu s projekcijama iz ožujka 2023.

Predviđa se daljnje povećavanje rasta BDP‑a u srednjoročnom razdoblju. Pridonijet će mu buduća povećanja realnog dohotka i jačanje inozemne potražnje, dok će na njega nepovoljno utjecati stroži uvjeti financiranja i pooštravanje fiskalne politike. Rast realnog BDP‑a trebao bi ojačati tijekom 2023. i uglavnom se stabilizirati u 2024. i 2025., kada bi stope rasta u odnosu na prethodno tromjesečje trebale iznositi oko 0,4 %. Očekuje se da će rast, osim slabljenjem utjecaja šokova na strani ponude i opreznog ponašanja povezanog s neizvjesnošću, biti snažno potaknut smanjenjem inflacijskih pritisaka u uvjetima stabilnog rasta zaposlenosti i dohotka od rada, što će omogućiti nastavak oporavka realnog raspoloživog dohotka i potrošnje. Međutim, utjecaj tih povoljnih čimbenika ublažit će pooštravanje uvjeta financiranja, prošla aprecijacija eura i postupno ukidanje fiskalnih potpora.

Očekuje se da će stroži uvjeti ponude kredita u određenoj mjeri ograničiti rast i da će normalizacija monetarne politike imati izrazitiji negativan učinak. Prošla kretanja kamatnih stopa i tržišna očekivanja na krajnji datum projekcija (na kojima se temelje tehničke pretpostavke projekcija, vidi Okvir 1.) imat će negativan učinak na rast BDP‑a, posebno u 2023. i 2024.^[3] Osim toga, uvjeti ponude kredita, prema posljednjoj anketi ESB‑a o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, znatno su se pooštrili od prosinca 2022. Međutim, očekuje se da će negativan utjecaj donekle neutralizirati povoljni čimbenici, kao što je općenito dobro stanje bilanci kućanstava i poduzeća, na primjer zbog prekomjerne štednje povezane s pandemijom i visoke razine profitabilnosti.

U odnosu na projekcije iz ožujka 2023. rast realnog BDP‑a revidiran je naniže za 0,1 postotni bod i za 2023. i za 2024. te ostaje nepromijenjen za 2025. Procjenjuje se da će nepovoljan utjecaj pooštravanja uvjeta ponude kredita na rast u 2023. biti malo veći nego što se pretpostavljalo u projekcijama iz ožujka 2023., dok su učinci u 2024. i 2025. uglavnom nepromijenjeni. Pretpostavlja se da će u odnosu na projekcije iz ožujka u 2023. i doprinos zaliha biti slabiji. Dugoročnije gledano, slabiji doprinos neto izvoza, posebno u 2024., trebala bi neutralizirati snažnija domaća potražnja poduprta postojanijim rastom realnog raspoloživog dohotka i manjom neizvjesnošću.

Tablica 1.

Makroekonomske projekcije za europodručje

(godišnje promjene u postotcima, ako nije navedeno drugačije)

U vezi sa sastavnicama realnog BDP‑a, očekuje se da će se realna potrošnja kućanstava postupno oporavljati usporedno sa smanjivanjem neizvjesnosti, rastom realnih dohodaka te jačanjem pouzdanja. Osobna potrošnja trebala bi se povećavati od drugog tromjesečja 2023., u skladu s padom inflacije i oporavkom pouzdanja, u uvjetima uglavnom neutralne fiskalne potpore. Dugoročnije gledano, usporedno s daljnjim smanjivanjem inflacije i neizvjesnosti i rastom realnih dohodaka, nastavit će se oporavak potrošnje, koja će rasti malo brže od realnog raspoloživog dohotka kako se štednja bude nastavila normalizirati, ali ipak sporo. Rast osobne potrošnje revidiran je naniže za 2023. u odnosu na projekcije iz ožujka zbog kretanja početkom 2023., koja su bila slabija od očekivanih. Za 2024. i 2025. revidiran je pak naviše zbog snažnijeg rasta dohotka, kojem pridonose sastavnica rada i druge sastavnice, te umjerenijeg ukidanja preostale fiskalne potpore u 2024.

Nakon stagnacije u 2022. predviđa se oporavak realnog raspoloživog dohotka potaknut padom inflacije i postojanim rastom plaća u uvjetima snažnog tržišta rada. Realni raspoloživi dohodak stagnirao je u 2022. (i smanjio se u razdoblju oko prijelaza u ovu godinu) zbog visoke inflacije i ukupnog negativnog doprinosa fiskalnih transfera dohotku kućanstava povezanog s ukidanjem mjera potpore povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19. Očekuje se da će se tijekom 2023. postupno oporavljati kako se bude smanjivala inflacija, koja će i dalje biti povišena. Jačanje rasta plaća i dohotka iz drugih izvora osim rada te kontinuirani rast zaposlenosti trebali bi pridonijeti kupovnoj moći kućanstava, unatoč njihovu postupnom usporavanju tijekom projekcijskog razdoblja. Doprinos fiskalnih transfera rastu realnog raspoloživog dohotka trebao bi biti uglavnom neutralan tijekom cijelog projekcijskog razdoblja. Budući da se očekuje daljnje smanjivanje inflacije i znatno jačanje gospodarske aktivnosti u uvjetima kontinuirano snažnih tržišta rada, očekuje se da će realni raspoloživi dohodak u 2024. i 2025. porasti na razine znatno više od onih zabilježenih prije pandemije.

Očekuje se da će stopa štednje kućanstava ostati povišena u 2023. i da će se nakon toga tek neznatno smanjiti. Stopa štednje porasla je na kraju 2022., uglavnom zbog opreza povezanog s visokim razinama neizvjesnosti. Očekuje se da će u 2023. ostati povišena jer više kamatne stope neutraliziraju želju kućanstava da normaliziraju štednju poslije pandemije. Kako se neizvjesnost i inflacijski pritisci budu nastavili smanjivati tijekom projekcijskog razdoblja, stopa štednje kućanstava trebala bi se malo smanjiti, premda bi i dalje trebala biti iznad razine zabilježene prije pandemije. Ne očekuje se da će višak štednje, koji su uglavnom akumulirala bogatija kućanstva i koji se drži u nelikvidnoj imovini, znatno potaknuti rast potrošnje. S obzirom na više kamatne stope i pooštravanje uvjeta ponude kredita, kućanstva će vjerojatno i dalje mijenjati sastav držanja u korist imovine s višim prinosima.

Okvir 1.
Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama, cijenama sirovina i tečajevima

U odnosu na projekcije iz ožujka 2023. tehničke pretpostavke uključuju malo više kamatne stope, niže cijene nafte, znatno niže veleprodajne cijene plina i električne energije te aprecijaciju eura. Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama i cijenama sirovina temelje se na tržišnim očekivanjima s krajnjim datumom 23. svibnja 2023. Kratkoročne kamatne stope odnose se na tromjesečni EURIBOR a tržišna očekivanja izvedena su iz kamatnih stopa predviđenih ročnicama, dok se prinosi na desetogodišnje državne obveznice rabe kao zamjenske dugoročne kamatne stope.^[4] Kratkoročne i dugoročne kamatne stope blago su porasle od krajnjeg datuma projekcija iz ožujka 2023. te su, u odnosu na te projekcije, njihova kretanja revidirana naviše za oko 10 baznih bodova zbog daljnjih povećanja ključnih kamatnih stopa ESB‑a.

Tablica

Tehničke pretpostavke

Tehničke pretpostavke o cijenama nafte revidirane su naniže jer je zabrinutost povezana s globalnom potražnjom za naftom veća od straha od nedovoljne ponude nafte.^[5] Nakon projekcija iz ožujka na promjene cijena nafte utjecale su zabrinutost povezana s globalnom gospodarskom potražnjom u uvjetima stresa u bankarskom sektoru u SAD‑u (koji stvara pritisak na smanjenje cijena nafte) s jedne strane i povećana kineska potražnja nakon ponovnog otvaranja kineskoga gospodarstva te odluka skupina zemalja OPEC+ o smanjenju ponude (koje stvaraju pritisak na rast cijena nafte) s druge strane. Krivulja cijena naftnih ročnica pomiče se nadolje u odnosu na projekcije iz ožujka 2023. (za 5,5 % za 2023., 6,7 % za 2024. i 4,8 % za 2025.) a terminske su cijene i dalje niže od promptnih cijena (engl. backwardation). Pretpostavlja se da će cijena nafte u 2023. iznositi 78,0 USD po barelu i da će se smanjiti na 70,4 USD po barelu u 2025.

Veleprodajne cijene plina i električne energije nastavile su se smanjivati i još su niže od razina zabilježenih prije rata u Ukrajini. Visoke razine zaliha pridonijele su zadržavanju cijena plina na niskim razinama a EU je na dobrom putu da do studenoga 2023. ostvari cilj popunjenosti skladišta plina od 90 %. Općenito gledajući, krivulja cijena plinskih ročnica pomiče se nadolje u odnosu na projekcije iz ožujka 2023. (za 27 % za 2023., 16 % za 2024. i 9 % za 2025.). Pretpostavlja se da će europska cijena plina u 2023. iznositi 42 EUR po megavatsatu te da će u 2025. porasti na 46 EUR po megavatsatu. U vezi s emisijskim jedinicama ugljika u sustavu EU‑a za trgovanja emisijama, pretpostavljeno kretanje cijena na temelju ročnica revidirano je naniže nakon projekcija iz ožujka (za oko 9 %) zbog slabije industrijske aktivnosti, ali i turbulencija na financijskim tržištima u ožujku i tehničkih čimbenika.

Pretpostavlja se da će bilateralni tečajevi tijekom projekcijskog razdoblja ostati nepromijenjeni na prosječnim razinama zabilježenima tijekom deset radnih dana koji su prethodili krajnjem datumu. Drugim riječima, pretpostavlja se da će tečaj američkog dolara prema euru u projekcijskom razdoblju iznositi 1,09, što je za 0,8 % više nego što je pretpostavljeno u projekcijama iz ožujka 2023. Pretpostavka o efektivnom tečaju eura podrazumijeva aprecijaciju za oko 1,1 % u odnosu na pretpostavku u projekcijama iz ožujka.

Predviđa se da će se u 2023. i 2024. znatno smanjiti ulaganje u stambene nekretnine zbog pooštravanja uvjeta financiranja. Ove i sljedeće godine ulaganje u stambene nekretnine smanjivat će se zbog dugotrajne slabosti cjenovne pristupačnosti (kao zamjenska vrijednost rabi se omjer prosječnog dohotka i prosječne rate hipotekarnog kredita za tipičan stambeni objekt) i profitabilnosti (mjerene Tobinovim Q). Premda se obično kreću u suprotnim smjerovima potaknute fluktuacijama cijena stambenih nekretnina, i cjenovna pristupačnost i profitabilnost posljednjih su se tromjesečja smanjivale – cjenovna pristupačnost zbog rasta kamatnih stopa na hipotekarne kredite, a profitabilnost zbog troškova gradnje – u uvjetima slabe dinamike kako cijena stambenih nekretnina tako i raspoloživog dohotka. Ta će dinamika, zajedno s ograničenjima ponude kredita, i dalje vrlo nepovoljno utjecati na razinu ulaganja u stambene nekretnine. Premda se procjenjuje da je rast ulaganja u stambene nekretnine u prvom tromjesečju ove godine privremeno postao pozitivan (zbog smanjenja problema uskih grla u opskrbnim lancima i povoljnih vremenskih uvjeta u nekim državama), očekuje se da će se dugotrajni pad, koji je započeo u drugom tromjesečju 2022., nastaviti do 2024. Rast ulaganja u stambene nekretnine trebao bi se ponovno stabilizirati u 2025., kako se cjenovna pristupačnost i profitabilnost budu oporavljale usporedno sa stabiliziranjem kamatnih stopa na hipotekarne kredite i troškova gradnje.

Očekuje se da će poslovno ulaganje biti pod nepovoljnim utjecajem većih troškova financiranja i strožih uvjeta ponude kredita te da će se potom snažnije oporavljati u nastavku projekcijskog razdoblja. Nakon snažnog smanjenja poslovnog ulaganja u četvrtom tromjesečju 2022., očekuje se njegov oporavak u 2023. Takvo predviđanje razlikuje se od kontinuirane kontrakcije na koju upućuju projekcije iz ožujka. Isključi li se vrlo volatilno ulaganje u irske proizvode intelektualnog vlasništva^[6], smanjenje poslovnog ulaganja u četvrtom tromjesečju 2022. bilo je znatno manje i očekuje se da se taj trend u potpunosti preokrenuo u prvom tromjesečju 2023. Općenito gledajući, poslovno ulaganje trebalo bi rasti, ali sporo, u 2023. i 2024. kako učinci ponude kredita budu jačali i troškovi plaća budu rasli te kako se budu ukidale mjere fiskalne potpore. U 2025. ponovno će se ubrzati ulaganje, posebno ono povezano sa zelenom tranzicijom i digitalizacijom i potaknuto programom NGEU, među ostalim zbog veće domaće i inozemne potražnje te rasta dobiti.

Rast izvoza europodručja trebao bi se oporaviti, poduprt jačanjem inozemne potražnje, usporedno sa slabljenjem utjecaja uskih grla u opskrbnim lancima. Procjenjuje se da će se, nakon smanjenja u posljednja dva tromjesečja, realni izvoz europodručja povećati kako se budu smanjivali problemi uskih grla u opskrbnim lancima i rasla potražnja za putničkim uslugama u europodručju. Utjecaj tih čimbenika trebao bi nadmašiti utjecaj nedavnog smanjenja cjenovne konkurentnosti europodručja. Ipak, cjenovna konkurentnost i dalje je znatno veća nego u razdoblju prije pandemije. Stoga se predviđa da će se, općenito govoreći, na izvoznom tržištu dodatno povećati udjeli izvoznika iz europodručja. Istodobno se očekuje da će rast uvoza europodručja u kratkoročnom razdoblju biti slab u uvjetima smanjenog uvoza energije i slabe domaće potražnje, ali će se u srednjoročnom razdoblju povećati usporedno s oporavkom domaće potražnje. Kombinacija slabijeg uvoza i pojačanog izvoza općenito upućuje na pozitivan neto doprinos trgovine rastu BDP‑a u 2023. (Grafikon 2.). Pad cijena energije povoljno je djelovao na trgovinske uvjete u europodručju u kratkoročnom razdoblju te bi se oni tijekom projekcijskog razdoblja trebali nastaviti blago poboljšavati. Očekuje se da će poboljšanje trgovinskih uvjeta pridonijeti rastu tekućeg računa europodručja, koji bi se nakon povećanja u 2023. trebao još malo poboljšati u 2024. i 2025.

Grafikon 2.

Realni BDP europodručja – raščlamba na glavne sastavnice rashoda

(godišnje stope promjene, doprinosi u postotnim bodovima)

Predviđa se da će tržište rada tijekom projekcijskog razdoblja ostati snažno i da će uvjeti na njemu i dalje biti oštri (Grafikon 3.). Zaposlenost je u prvom tromjesečju 2023. snažno porasla, i to za 0,6 % u odnosu na prethodno tromjesečje, unatoč blagom smanjenju realnog BDP‑a. Taj je rast u prvom redu posljedica velikog povećanja radne snage. Očekuje se da će zaposlenost u 2023. porasti za 1,3 %, ali da će u ostatku projekcijskog razdoblja rasti slabijom dinamikom. U 2025. stopa rasta zaposlenosti trebala bi dosegnuti 0,4 %. Predviđa se da će se stopa nezaposlenosti, koja je već dosegnula povijesno nisku razinu, dodatno smanjiti i u 2025. iznositi 6,3 %. Prosječni broj odrađenih sati po zaposlenom trebao bi se tijekom projekcijskog razdoblja nastaviti povećavati, što je suprotno trendu smanjenja zabilježenom u godinama prije pandemije, ali se očekuje da će u četvrtom tromjesečju 2025. i dalje biti ispod razine zabilježene prije krize. Predviđa se da će rast produktivnosti, koji se u posljednjih nekoliko tromjesečja snažno smanjuje te je u prvom tromjesečju 2023. pao za 0,6 %, ove godine dosegnuti najnižu razinu prije nego što se u 2024. i 2025. poveća na razine iznad povijesnog prosjeka.

Grafikon 3.

Tržište rada europodručja

(postotak radne snage (lijevo), godišnje stope promjene (desno))

3. Fiskalni izgledi

Diskrecijske mjere fiskalne politike na razini europodručja relativno su se malo izmijenile u razdoblju nakon projekcija iz ožujka 2023. Revizije fiskalnih pretpostavki za 2023. uglavnom se odnose na smanjenje mjera fiskalne potpore koje su uvedene kao odgovor na energetsku krizu i visoku inflaciju. Njihov je udio tako smanjen s 1,8 % BDP‑a, koliko je iznosio u projekcijama iz ožujka, na oko 1,6 % BDP‑a. Ta prilično mala revizija na razini europodručja posljedica je, međutim, razlika među državama. S jedne strane, zbog daljnjeg pada veleprodajnih cijena energije manji su fiskalni troškovi određenih mjera, posebno uvođenja gornjih granica cijena plina i električne energije u nekoliko država. S druge strane, velik dio fiskalne potpore – prije svega mjere kojima se pruža izravna potpora dohotku ili smanjuje stopa PDV‑a – ne ovisi izravno o cijenama energije. Nadalje, fiskalna potpora u nekoliko država revidirana je blago naviše u odnosu na projekcije iz ožujka jer će se mjere u tim državama nastaviti provoditi i u 2023. ili su procjene posuvremenjene s obzirom na programe stabilnosti koje su za 2023. izradile vlade europodručja. Revizije diskrecijskih mjera za 2024., za razliku od 2023., uključuju manje pooštravanje fiskalne politike u odnosu na projekcije iz ožujka. Osim iz utjecaja ukidanja mjera povezanih s energijom, revizije proizlaze i iz većeg državnog ulaganja, djelomično zbog određenog odgađanja projekata koji se financiraju iz instrumenta NGEU, i donekle većih rashoda za mirovine, daljnjih smanjenja izravnih poreza i doprinosa za socijalno osiguranje te većeg rasta plaća u javnom sektoru u nekoliko država. Predviđa se da će karakter fiskalne politike u europodručju, prilagođen za bespovratna sredstva instrumenta NGEU, u 2023. biti uglavnom uravnotežen, nakon čega će u 2024. uslijediti znatno pooštrenje, jer se pretpostavlja da će se ukinuti oko 70 % mjera potpore iz 2023. povezanih s cijenama energije i inflacijom, te da će u 2025. biti uglavnom uravnotežen. Bez obzira na to, u osnovnim projekcijama iz lipnja 2023. i dalje se predviđa znatna fiskalna potpora u odnosu na pretpandemijsku 2019.

Fiskalni izgledi europodručja trebali bi se poboljšati tijekom projekcijskog razdoblja. Nakon znatnog smanjenja u 2022. predviđa se da će se proračunski manjak europodručja u 2023. i 2024. nastaviti smanjivati sporijim tempom te da će se u 2025. tek neznatno smanjiti (na 2,5 % BDP‑a). Smanjenje proračunskog salda na kraju projekcijskog razdoblja u odnosu na 2022. može se objasniti poboljšanjem ciklički prilagođenog primarnog salda i, u manjoj mjeri, boljom cikličkom fiskalnom komponentom, uz postupni rast plaćanja kamata kao udjela u BDP‑u tijekom projekcijskog razdoblja. Predviđa se da će se dug europodručja nastaviti smanjivati, premda sporijim tempom nakon 2022., i da će do 2025. iznositi 87,3 % BDP‑a. To je u prvom redu posljedica negativnih razlika između kamatnih stopa i stopa rasta, koje više nego neutraliziraju dugotrajne primarne manjkove. Ipak, očekuje se da će u 2025. omjer manjka i BDP‑a te duga i BDP‑a ostati iznad razina zabilježenih u razdoblju prije pandemije. U odnosu na projekcije iz ožujka proračunski saldo trebao bi na kraju projekcijskog razdoblja biti uglavnom nepromijenjen, a omjer duga i BDP‑a revidiran je blago naviše za razdoblje od 2023. do 2025., uglavnom zbog nepovoljnijih razlika između kamatnih stopa i stopa rasta.

4. Cijene i troškovi

Predviđa se da će se inflacija mjerena HIPC‑om smanjiti na prosječnu stopu od 5,4 % u 2023., 3,0 % u 2024. i 2,2 % u 2025. Očekuje se da će inflacija, nakon snažnog pada u 2023., iznositi otprilike 3,0 % u 2024. i potom se postupno smanjivati u 2025. (Grafikon 4.). Smanjenje ukupne inflacije tijekom projekcijskog razdoblja posljedica je smanjenja godišnjih stopa promjene svih glavnih sastavnica u različitoj mjeri, pri čemu na kretanje ukupne inflacije utječu i mjere fiskalne politike i pretpostavke o cijenama sirovina (Grafikon 5.).

Grafikon 4.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje

(godišnje stope promjene)

Očekuje se da će se ukupna inflacija mjerena HIPC‑om u 2023. i dalje ubrzano smanjivati zbog negativnih baznih učinaka, nižih cijena energije i slabljenja pritisaka proizvođačkih troškova. Inflacija cijena energije trebala bi znatno pridonijeti tom smanjenju, i to zbog negativnih baznih učinaka i pretpostavke o smanjenju cijena energenata. Inflacija cijena hrane smanjivat će se postupnije jer pritisci na rast cijena, koji proizlaze iz sve većih profitnih marži, dinamičnog rasta troškova rada i odgođenih učinaka prošlih nepovoljnih vremenskih uvjeta, djeluju kao protuteža negativnim baznim učincima i pretpostavkama o umjerenom kretanju cijena energije i prehrambenih sirovina. Predviđa se da će se inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane postupno smanjivati tijekom 2023. zato što bi pritisci proizvođačkih troškova trebali slabjeti više nego što jačaju pritisci na povećanje inflacije koji proizlaze iz snažnijeg rasta plaća. Sve manjim pritiscima proizvođačkih troškova proizišlima iz prošlih velikih povećanja proizvođačkih cijena trebali bi pridonijeti učinci smanjenja povezani s nedavnom aprecijacijom eura i smanjenjem problema uskih grla u opskrbnim lancima. Istodobno se predviđa da će snažna turistička potražnja u kratkoročnom razdoblju i pritisci sve većih troškova rada poduprijeti inflaciju mjerenu HIPC‑om bez energije i hrane, koja će se vjerojatno zadržati na povišenim razinama tijekom ljeta te se nakon toga postupno smanjivati.

Nakon što će u 2024. porasti zbog postupnog ukidanja fiskalnih mjera, inflacija cijena energije trebala bi u 2025. stvoriti pritisak na smanjenje ukupne inflacije. Takvo kretanje u skladu je s padom krivulje veleprodajnih cijena nafte, plina i električne energije iz tehničkih pretpostavki za 2024. i 2025. Očekivani porast inflacije cijena energije u 2024. uglavnom je posljedica snažnih pozitivnih baznih učinaka i postupnog ukidanja mnogih vladinih mjera za smanjenje inflacije cijena plina i električne energije.

Očekuje se da će se inflacija cijena hrane u kasnijim godinama projekcijskog razdoblja smanjiti u skladu s pretpostavkama o cijenama sirovina. Kretanja troškova rada trebala bi postati važan pokretač inflacije cijena hrane jer se pretpostavlja da će se cijene prehrambenih sirovina i energenata nastaviti smanjivati do kraja projekcijskog razdoblja, premda će i dalje biti iznad razina zabilježenih prije 2022.

Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane trebala bi se u srednjoročnom razdoblju i dalje postupno smanjivati, premda će ostati povišena zbog snažnog rasta plaća tijekom cijelog projekcijskog razdoblja. Očekivano smanjenje s 5,1 % u 2023. na 2,3 % u 2025. posljedica je slabljenja neizravnih učinaka cijena energije, rješavanja problema uskih grla u opskrbnim lancima, utjecaja pooštravanja monetarne politike na smanjenje inflacije i normalizacije potražnje nakon snažnog oporavka u razdoblju poslije pandemije. Istodobno će inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane ostati znatno iznad povijesnog prosjeka od 1,5 % u srednjoročnom razdoblju zbog snažne dinamike jediničnih troškova rada, uglavnom kao posljedice rasta plaća, koju će djelomično ublažiti smanjenje dobiti po jedinici proizvodnje u 2024.

Grafikon 5.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje – raščlamba na glavne sastavnice

(godišnje stope promjene, u postotnim bodovima)

Predviđa se da će plaće rasti po stopama znatno višima od povijesnog prosjeka, kao posljedica naknade za inflaciju, pooštrenih uvjeta na tržištu rada i povećanja minimalnih plaća. Rast naknade po zaposlenom trebao bi se smanjiti s 5,3 % u 2023. na 4,5 % u 2024. i 3,9 % u 2025., pri čemu se očekuje da će povećanja plaća biti znatno viša od povijesnih prosjeka i u javnom i u privatnom sektoru. U odnosu na projekcije iz ožujka ta se brojka za 2023. nije promijenila, dok se u 2024. i 2025. očekuje snažniji rast zbog strožih uvjeta na tržištu rada. Očekuje se da će se gubitci kupovne moći, nastali otkako je inflacija počela snažno rasti, nadoknaditi tek na kraju projekcijskog razdoblja. Rast jediničnih troškova rada trebao bi dosegnuti vrhunac u 2023. te se potom smanjiti u 2024. i 2025. u uvjetima smanjenja rasta plaća i oporavka rasta produktivnosti.

Smanjenje problema uskih grla u opskrbnim lancima, slaba agregatna potražnja u 2023. i snažan rast plaća tijekom većeg dijela projekcijskog razdoblja u skladu su sa smanjenjem vrijednosti pokazatelja dobiti tijekom projekcijskog razdoblja. Iznimni čimbenici podupirali su marže poduzeća u 2021. i 2022. te će ih vjerojatno podupirati i u 2023. (Grafikon 6.).^[7] Slabljenje utjecaja potisnute potražnje povezane s pandemijom, smanjenje problema uskih grla u opskrbnim lancima i nepovoljni učinci pooštravanja monetarne politike trebali bi upućivati na povećani pritisak na dobit po jedinici proizvodnje kako bi apsorbirala snažan rast plaća a time i rast jediničnih troškova rada. No normalizacija cijena energije trebala bi dovesti do poboljšanja trgovinskih uvjeta i stoga u određenoj mjeri ublažiti negativni utjecaj većeg rasta plaća i slabije domaće potražnje na dobit po jedinici proizvodnje.

Grafikon 6.

Deflator BDP‑a europodručja: raščlamba na strani prihoda

(godišnje stope promjene, u postotnim bodovima)

Nakon snažnog povećanja u 2022. očekuje se da će godišnja stopa rasta uvoznih cijena u 2023. postati negativna, što će pridonijeti poboljšanju trgovinskih uvjeta u projekcijskom razdoblju. Nakon snažnog porasta od 17,2 % u 2022. deflator uvoza trebao bi zabilježiti snažan pad i kontrakciju u 2023. te potom postati pozitivan u 2024. i 2025. u skladu s predviđenim smanjenjem cijena nafte, plina i drugih sirovina te rješavanjem problema uskih grla u opskrbnim lancima uvoznih repromaterijala.

U odnosu na projekcije iz ožujka 2023. projekcija inflacije mjerene HIPC‑om revidirana je naviše za 0,1 postotni bod za svaku godinu projekcijskog razdoblja. Revizije naniže sastavnica energije manje su od revizija naviše sastavnica bez energije. Inflacija cijena hrane revidirana je naviše zbog iznenađujuće visokih vrijednosti podataka i snažnijeg rasta plaća unatoč slabijim tehničkim pretpostavkama povezanima s cijenama energenata i prehrambenih sirovina. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane revidirana je naviše i u kratkoročnom razdoblju, i to uglavnom zato što nedavne iznenađujuće visoke vrijednosti podataka više nego neutraliziraju očekivano popuštanje neizravnih učinaka povezanih s nižim cijenama energije, ali i u srednjoročnom razdoblju zbog veće perzistentnosti temeljne inflacije i snažnijeg pritiska rasta jediničnih troškova rada.

Okvir 3.
Analiza osjetljivosti: alternativna kretanja cijena energije

S obzirom na znatnu neizvjesnost povezanu s budućim kretanjima cijena energije, alternativna kretanja cijena energije izvode se iz cijena nafte i plina impliciranih u opcijama i iz kretanja stalnih cijena kako bi se procijenio učinak na izglede za inflaciju mjerenu HIPC‑om i rast realnog BDP‑a. U ovoj analizi osjetljivosti rabi se sintetički indeks cijena energije u kojem se kombiniraju terminske cijene nafte i plina. Alternativna niža i viša kretanja proizlaze iz 25. i 75. percentila gustoća neutralnih na rizik izvedenih iz opcija za cijene nafte i plina na dan 23. svibnja 2023. (krajnji datum za tehničke pretpostavke). Obje distribucije upućuju na pozitivne rizike za tehničke pretpostavke obuhvaćene projekcijama iz lipnja 2023., koji su osobito izraženi za terminske cijene plina. Osim toga, i za cijene nafte i za cijene plina uzima se u obzir pretpostavka stalnih cijena. Učinci alternativnih kretanja procjenjuju se na temelju niza makroekonomskih modela ESB‑a i Eurosustava rabljenih u projekcijama. Prosječni učinci na rast realnog BDP‑a i inflaciju prema tim modelima prikazani su u tablici u nastavku.

Tablica

Učinci alternativnih kretanja cijena energije

Okvir 4.
Prognoze drugih institucija

Međunarodne organizacije i organizacije privatnog sektora također sastavljaju prognoze za europodručje. Međutim, te prognoze ne mogu se izravno uspoređivati jedna s drugom ni s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava jer nisu završene u isto vrijeme. Osim toga, u tim se projekcijama rabe različite metode kako bi se stvorile pretpostavke o fiskalnim, financijskim i vanjskim varijablama, među ostalim o cijenama nafte, plina i drugih sirovina. Naposljetku, različite prognoze razlikuju se i po metodi kalendarske prilagodbe.

Tablica

Usporedba nedavno objavljenih prognoza za rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om za europodručje

(godišnje stope promjene)

Projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2023. unutar su raspona drugih prognoza rasta BDP‑a i inflacije. Projekcija stručnjaka Eurosustava koja se odnosi na rast BDP‑a u skladu je s prognozom OECD‑a i nešto je niža od prognoze Europske komisije, ali je viša od prognoze MMF‑a i prognoza privatnog sektora za 2023. i 2024. Kada je riječ o inflaciji mjerenoj HIPC‑om, projekcija stručnjaka Eurosustava za 2024. među najvišim je prognozama, ali je za 0,2 postotna boda niža od prognoze OECD‑a. Za 2025. u gornjem je dijelu uskog raspona drugih prognoza, ali je u skladu s prognozama MMF‑a i Ankete o prognozama stručnjaka.